Govoreći anonimno kroz U-Report alat za aktiviranje mladih, blizu tri četvrtine mladih reklo je da su društvene mreže - uključujući Fejsbuk, Instagram, Snepčet i Tviter - najčešća mjesta gdje su se susreli sa internet nasiljem.

„“Povezane“ učionice znače da se škola više ne završava nakon što učenik napusti čas, kao nažalost ni nasilje u školskom dvorištu“, rekla je izvršna direktorica  UNICEF-a Henrietta Fore.

„Poboljšanje iskustva mladih koja doživljavaju u školama znači obračunavanje sa okruženjem sa kojim se susreću kako na internetu, tako i van njega.“

Mladi su učestvovali u anketi putem SMS poruka. Zahvaljujući tehnologiji instant SMS poruka mladi su odgovarali na niz pitanja koja se odnose na njihovo iskustvo kada je u pitanju internet zlostavljanje i vršnjačko nasilje - poput pitanja gdje se najčešće dešava zlostavljanje i koga smatraju odgovornim za sprječavanje nasilja.  32% anketiranih vjeruje da su za sprječavanje internet nasilja odgovorne vlasti, 31% je odgovorilo da je odgovornost na mladima, a 29% da su odgovorne internet kompanije.

„Jedna od ključnih poruka koja se jasno vidi iz njihovih odgovora jeste potreba za partnerstvom  i uključivanjem djece i mladih: Na pitanje ko bi trebao da bude odgovoran za zaustavljanje internet zlostavljanja mišljenja su podjednako podijeljena između vlada, provajdera internet usluga (privatni sektor) i mladih“, rekao je  Najat Maalla Mjid, specijalni predstavnik generalnog sekretara UN-a za borbu protiv nasilja nad djecom.  „Mi smo u ovome zajedno i moramo da partnerski dijelimo odgovornost.“

Više od 170 000 mladih, između 13-24 godine starosti, učestvovalo je putem U-Report-a u ovom istraživanju, uključujući mlade iz Albanije, Bangladeša, Belizea, Bolivije, Brazila, Burkine Faso, Obale Slonovače, Ekvadora, Francuske, Gambije, Gane, Indije, Indonezije, Iraka, Jamajke, Kosova, Liberije, Malavije, Malezije, Malija, Moldavije, Crne Gore, Mjanmara, Nigerije, Rumunije, Sijere Leone, Trinidada i Tobagoa, Ukrajine, Vijetnama i Zimbabvea.

Rezultati ankete dovode u pitanje tvrdnju da je internet zlostavljanje među vršnjacima jednostavan problem. Na primjer, 34% ispitanika, iz podsaharske Afrike, reklo je da su bili žrtve internet nasilja. Oko 39% ispitanika je reklo da zna za zatvorene internet grupe unutar školske zajednice gdje djeca dijele informacije o vršnjacima u svrhu zlostavljanja.

Kao dio UNICEF-ove kampanje za sprječavanje nasilja (#ENDviolence ) u školama i školskom okruženju, djeca i mladi iz cijelog svijeta napisali su „proglas mladih“ 2018.godine, pozivajući vlade, učitelje, roditelje i jedni druge da pomognu u okončanju nasilja i osiguraju da se učenici osjećaju bezbjedno u školama i školskom okruženju- uključujući i poziv za zaštitu na internetu.

 „Mladi širom svijeta, kako u zemljama sa visokim, tako i u zemljama sa niskim prihodima, govore nam da su bili žrtve internet zlostavljanja i da to utiče na njihovo učenje te da žele da se to zaustavi“ rekla je Fore.  „Obzirom da obilježavamo 30 godina Konvencije o pravima djeteta, moramo osigurati da dječija prava budu prioritet kada su u pitanju digitalna sigurnost i politike zaštite.“

Za okončanje internet zlostavljanja i nasilja u školama i školskom okruženju, UNICEF zajedno sa partnerima poziva na hitno djelovanje svih sektora kroz navede oblasti u daljem tekstu:

  -  Provođenje politika za zaštitu djece i mladih od internet zlostavljanja i vršnjačkog nasilja
   - Uspostavljanje i opremanje linije za pomoć i podršku djeci i mladima
   - Unapređenje etničkih standarda i praksi od strane provajdera društvenih mreža posebno u pogledu prikupljanja informacija i  upravljanja podacima
  - Prikupljanje boljih i jasnijih dokaza o ponašanju djece i mladih na društvenim mrežama,  u svrhu dobijanja informacija potrebnih za kreiranje politika i pravilnika
   - Organizovanje obuke za učitelje i roditelje kao mehanizam prevencije i blagovremenog reagovanja na internet zlostavljanje i vršnjačko nasilje.

Izvor: Unicef.org