- Društvenom brigom i nadzorom treba zaustaviti krajnju nebrigu i neodgovornost medija prema jeziku kao nacionalnom dobru - poručio je Telebak u intervjuu Srni.

On je ocijenio da je stanje srpskog jezika danas gore nego ikada - drastično se smanjuju teritorije na kojima se govori srpski, zapostavljen je i u školama, a smanjuje se i broj govornika zbog pada nataliteta.

- Srpski jezik zapostavljen je u školama jer se uči samo u osnovnoj, dok se u srednjoj uči samo književnost, i to sve više bez čitanja književnih tekstova - ističe Telebak u intervjuu Srni.

Prema njegovim riječima, još od davnih vremena oni koji kvare srpski jezik su - stranci, koji su ga učili bez ljubavi i interesovanja, rječnički, kao i činovnici dovedeni iz Hrvatske sa iskvarenim jezikom nastalim tamo pod uticajem njemačkog kancelarijskog jezika.

- Svjedoci smo opasne najezde stranih riječi koja je zahvatila srpski jezik, a mi te strane riječi prihvatamo neštedimice, valjda iz našeg primitivnog pomodarstva, najčešće bez ikakve potrebe, a radi bolje komunikacije sa latiničnom "braćom" - naglasio je Telebak.

On napominje da su se Srbi, prije više od pola vijeka, odrekli svog tradicionalnog pisma - ćirilice, žrtvujući je, po svoj prilici, za sva vremena.

- Da bi se situacija promijenila, valja nam činiti sve ono što nismo, a morali smo činiti. Uz opštu društvenu podršku, vratiti dostojanstvo marginalizovanoj školi i ugled nastavnika. Treba uspostaviti realne kriterijume ocjenjivanja znanja učenika, uvesti konkurenciju pameti. Neznanje nas je srozalo, samo znanje može da nas unaprijedi - poručuje Telebak.

Prema njegovom mišljenju, Srbi treba da se ugledaju na organizovane države i narode kao što su Rusi, Mađari, Francuzi i drugi koji nacionalnom jeziku daju identitetski značaj i zastupljenost u školi sa maksimalnim brojem bodova.

- Društvenom brigom i nadzorom treba zaustaviti krajnju nebrigu i neodgovornost medija prema jeziku kao nacionalnom dobru, a koji je istovremeno i osnovno izražajno sredstvo medija, kao i sredstvo rada, to jest alatka novinara.
Novinari bi morali i sami da se posvete kontinuiranom i organizovanom jezičkom i govornom obrazovanju i usavršavanju jezičke kulture - navodi Telebak.

On napominje i da je najvažniji zadatak medija da u svojim programima zaustave pogubnu najezdu stranih riječi i njihov prodor u srpski jezik, te da ih upotrebljavaju samo prema potrebi, a ne iz pomodarstva i snobizma.

- To treba uraditi odmah jer je ta pojava toliko uzela maha da za kratko vrijeme u srpskom jeziku gotovo da i neće biti srpskih riječi. To bi bio kraj srpskog jezika i naroda - kaže Telebak.

On u intervjuu za Srnu upozorava da malim jezicima danas, u eri globalizacije, prijeti opasnost od lingvocida, te izvjesnu budućnost imaju samo oni jezici koje njihovi govornici vole, uče, znaju i čuvaju jer jezik i narod imaju istu sudbinu.

Telebak kao primjer navodi Hazare, koji su, ne sačuvavši svoj jezik, nestali kao narod, dok su Јevreji, koji su desetinama vijekova bili rasuti po svijetu, sačuvali jezik i tako sačuvali i sebe.

Krajnje nezavidno stanje srpskog jezika bilo je razlog da Telebak povede borbu za srpski jezik, koja je bila zapažena, a nagrađena je i "Kočićevom nagradom" za ukupno lingvističko djelo, koja mu je dodijeljena na nedavno održanoj svečanoj akademiji u okviru "Kočićevog zbora".

- Ovjenčan nagradom koja nosi ime takve ličnosti, osjećam se zadovoljno i ponosno. Zadovoljstvo je utoliko veće što mi je nagrada dodijeljena jednoglasnom odlukom žirija, dakle, nesumnjivo zasluženo. Časno. Potvrdili su to i burni aplauzi podrške prilikom uručenja nagrade - naglašava Telebak.

On ne spori da Petra Kočića i njega povezuje borba za očuvanje srpskog jezika - njegove pravilnosti, čistote i ljepote.

Milorad Telebak piše jezičke kolumne u listovima i časopisima. Od 1993. godine do danas dostigao je impozantan broj od blizu 1.000 napisa, a tu je i oko 400 jezičkih radio i televizijskih emisija za obrazovni program.

On je ponosan na činjenicu da je autor desetak jezičkih priručnika, koji su zbog velike potražnje štampani u ponovljenim izdanjima sa tiražom većim od 30.000 primjeraka, a neki od njih su dobili i značajne nagrade.

Izvor: Srna