Na adresu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića još nije stigao poziv iz Poljske da 1. septembra prisustvuje obilježavanju osamdesete godišnjice od početka Drugog svjetskog rata, saznaje „Politika” u predsjedništvu. Kako za naš list pojašnjavaju u Ministarstvu spoljnih poslova, od ambasade Srbije u Varšavi su dobili informaciju da su pozivi upućeni samo članicama EU, NATO-a i Istočnog partnerstva.

Tako će ovo biti drugi važan događaj na kome Srbija neće biti zastupljena u skladu sa svojom istorijskom ulogom i statusom sile pobjednice. Podsjetimo, na proslavi stogodišnjice pobjede u Prvom svetskom ratu 11. novembra prošle godine, Francuska je predsjednika Srbije smjestila u neke od sporednih redova dok je „kosovski predsjednik” Hašim Tači sjedio tik iza Vladimira Putina. U prvi red zvanični Pariz je smjestio i hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović.

Oštre kritike na račun Poljske stižu iz Moskve. Naime, pozivnicu za događaj, kome će, kako se najavljuje, prisustvovati oko 20 svjetskih lidera, nije dobio ni Vladimir Putin. Dmitrij Peskov, sekretar za štampu predsjednika Rusije, rekao je da „bilo kakvi memorijalni događaji u bilo kojoj zemlji na svijetu koji su posvećeni godišnjicama ili Velikog rata ili Drugog svjetskog rata se ne mogu smatrati potpunim bez učešća Rusije, jer se njena uloga u okončanju Drugog svjetskog rata ne može precijeniti”. On je podsjetio da je samo za oslobađanje Poljske od nacista koji su je zarobili 1939. godine, život dalo 600.000 sovjetskih vojnika.

Šef kancelarije poljskog predsjednika Kristof Šćerski je rekao da se očekuje prisustvo 40 inostranih delegacija, oko 250 gostiju iz cijelog svijeta, među njima predsjednici, premijeri, predsjednici parlamenata, ministri spoljnih poslova, ministri odbrane, ali i izaslanici evropskih kraljevskih porodica. Odgovarajući na pitanja zašto nije pozvana Rusija, on je, prenosi Tas, rekao da je „predsjednik (Poljske) odlučio da pozove države Evropske unije i Istočnog partnerstva, Azerbejdžan, Jermeniju, Bjelorusiju, Gruziju, Moldaviju, Ukrajinu. A Rusija ne učestvuje ni u jednoj od ovih organizacija”.

Ranije su poljske vlasti svoju odluku da ne pozovu ruske predstavnike, obrazložile i time da 1. septembra 1939. godine Rusija još nije učestvovala u ratu, a Poljska želi da obilježi godišnjicu sa onim zemljama sa kojima sada blisko sarađuje. Poljska konzervativna stranka Pravo i Pravda koja je na vlasti u Poljskoj, kako prenose mediji, odabrala je ovaj format obilježavanja godišnjice napada na Poljsku i početak izbijanja rata u krugu današnjih saveznika iz NATO i Evropske unije, kako bi izbjegla predsjednika Rusije koji je bio pozvan na prethodnu, okruglu 70. godišnjicu.

Prvi put je svečanost pomjerena iz Gdanjska, odnosno sa poluostrva Vesterplate, u Varšavu, zbog ranijih sporova sa vlastima Gdanjska gdje vlada poljska opozicija. Programom je predviđeno da u svitanje 1. septembra njemački i poljski predsjednik zajedno odaju poštu civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata u gradu Vjelunj u centralnoj Poljskoj, koji su nacisti prvo bombardovali u 4.40 ujutru, iznenada, dok još Njemačka nije objavila rat Poljskoj.

U Moskvi, međutim, smatraju da je upravo sve suprotno od onoga što u Poljskoj najavljuju te da je riječ o klasičnoj reviziji istorije. General pukovnik Leontij Ševcov, član saveza novinara Rusije, u autorskom tekstu ističe da je „ očigledno da bez učešća Rusije, drugih republika bivšeg SSSR, Srbije, Kine i drugih zemalja koje su ponijele najveći teret rata, format koji predlaže Poljska izaziva nedoumice”, jer „po logici manipulacije Varšave, organizator tog rata Njemačka i njeni saveznici učestvuju u manifestaciji, a zemlje antihitlerovske koalicije nisu pozvane. Pogledajmo spisak zvanica i sjetimo se te daleke 1939. godine. O kakvom NATO-u, EU, a tim više Istočnom partnerstvu kao počasnih gostiju može biti govora?”.

Dovoljno je, kaže, samo sjetiti se priznanja predsjednika vlade Velike Britanije Vinstona Čerčila „koji nije nikada imao simpatije prema SSSR: ’Sve naše vojne operacije se ostvaruju u vrlo ograničenim razmjerama u poređenju sa gigantskim naporima Rusije’”.

Sokolovski: Poziv smo uputili samo najbližim partnerima

U ambasadi Poljske su potvrdili naša saznanja iz Ministarstva spoljnih poslova. Na pitanje novinara „Politike” da li je poziv upućen nekome od zvaničnika iz Beograda i zašto nije pozvan niko iz Rusije, Pavel Sokolovski, otpravnik poslova ambasade, nam je odgovorio da su „pozivnice upućene najbližim poljskim partnerima iz EU, NATO i zemljama Istočnog partnerstva”.

Hladni rat na „Tviteru”

Ovih dana su se oko Drugog svjetskog na „Tviteru” sporili i ruski i američki ambasador, Aleksandar Bocan-Harčenko i Kajl Skot. Ruski ambasador je reagovao je na objavu američkog kolege povodom 80. godišnjice potpisivanja pakta Molotov–Ribentrop. Skot je napisao da su „dva diktatora tajno podijelili Istočnu Evropu na nacističku i sovjetsku sferu uticaja”, a da je nedjelju dana kasnije uslijedila invazija na Poljsku i užasi Drugog svjetskog rata. Bocan-Harčenko mu je uzvratio da je tragedija mogla biti izbjegnuta da su zapadne sile uspostavile sistem kolektivne bezbjednosti koji je predlagao SSSR. „Zapadne sile odlučile su se za ciničnu politiku smirivanja kojom bi se Hitlerova agresija preusmjerila na istok”, napisao je ruski ambasador. Pokušaj da se Sovjetski Savez predstavi kao izazivač Drugog svjetskog rata, kako je istakao, skrnavi sjećanje na milione žrtava koje su doprinijele slamanju nacizma i oslobođenju svog naroda i naroda Evrope.

Izvor: Politika