Na Samitu globalne uredničke mreže (Global Editors Network Summit) u Atini danas je predstavljen novi godišnji izveštaj Rojtersovog instituta za proučavanje novinarstva – Izveštaj o informativnim sadržajima u digitalnim medijima (Digital News Report – DNR) za 2019. godinu.

Predstavljanje istraživanja Rojtersovog instituta na GEN samitu u Atini (foto: Cenzolovka / Perica Gunjić)

Rađen na ukupnom statističkom uzorku od 75.000 osoba u 38 zemalja svijeta, u kombinaciji sa kvalitativnim istraživanjima i dubinskim intervjuima, smatra se da je ovaj izvještaj u oblasti korišćenja vijesti na internetu bez premca po sveobuhvatnosti i kvalitetu. Iako Srbija nije obuhvaćena, talasi svakog digitalnog trenda zapljusnu i obale našeg medijskog ostrva i glavni zaključci i rezultati vrlo su relevantni i za nas, ili će to uskoro biti.

Nije izvjesno da li će Srbija biti pokrivena ovim izvještajem u skorije vrijeme. Istraživanja i ankete  sprovode se u zemljama koje se u vrlo širokom smislu smatraju demokratskim, ili se bar porede sa društvima sa demokratskom tradicijom, u koje nesumnjivo spadamo.

U Brazilu se 85 odsto korisnika slaže sa konstatacijom da ih brine šta je stvarno, a šta lažno na internetu. Zabrinutost je visoka i u Britaniji (70%) i Sjedinjenim Državama (67%), ali je mnogo manja u Nemačkoj (38%) i Holandiji (31%)

U isto vrijeme, Internet World Stats, čije podatke o „internet penetraciji“ koristi ovo istraživanje, kaže da je taj procenat kod nas sasvim uporediv sa zemljama obuhvaćenim izvještajem (72,4 odsto za 2018. godinu, što je podatak blizu procenta individualnih korisnika interneta Republičkog zavoda za statistiku – 73,4 odsto), što je metodološki neophodan uslov. Izvještaj za Indiju, na primjer, izdvojen je iz DNR upravo zbog ovog uslova (40,9%).

Poseban kvalitet ovog izvještaja leži u činjenici da se metodologija i sadržaj svake godine mijenjaju u skladu sa trendovima informisanja putem digitalnih platformi. Ove godine to su svakako porast populizma, političke i ekonomske nestabilnosti, zabrinutost zbog digitalnih giganata na tržištu i njihovog uticaja na društva. U isto vrijeme, u izvještaju se ove godine reagovalo na ranije sopstvene podatke i mnogo detaljnije su obrađene informativne i medijske navike mladih, pošto se pokazalo da su drastično različite od onih kod starijih korisnika digitalnog informisanja. Pitanje pada povjerenja u medije, kao posljedice pristrasnih agendi na internetu (klikbejt, razni oblici lažnih vijesti i sl.), pretvorilo se u pitanje: „(…) Kako isporučiti uravnoteženo i fer informisanje u digitalnoj eri?“ – kako ga u predgovoru ovogodišnjeg istraživanja postavlja Rasmus Klais Nilsen, direktor Rojtersovog instituta za proučavanje novinarstva.

Istraživanje možete preuzeti sa veb-sajta Instituta, ali je količina prikupljenih podataka tolika da pozamašnih 156 strana objavljenog istraživanja ni iz daleka ne obuhvata sve.

Za izvanredno zainteresovane, svi relevantni podaci (u količini koja vas lako može obeshrabriti) nalaze se na veb-sajtu Instituta. Srećom, veoma su jednostavno organizovani, pa možete lako naći ono što vas posebno zanima.

Dobar je trenutak da najavimo i istraživanje Studije o navikama i potrebama medijske publike u Srbiji koje će biti predstavljeno na konferenciji Media Talks (25. i 26. juna u Beogradu) u okviru projekta za jačanje okruženja za održivost medija USAID-a.

To će biti prvo takvo temeljno istraživanje u Srbiji, čiji će rezultati biti javni i svima na raspolaganju, a mnogi podaci (posebno oni o plaćenim sadržajima) moći će da se uporede sa istraživanjem Rojtersovog instituta čiji sažetak najvažnijih nalaza prenosimo:

– Uprkos naporima medijske industrije, porast broja osoba koje plaćaju za bilo kakve vesti na internetu – bilo kroz pretplatu, članstvo ili donacije – veoma je mali. Porast je vezan za šačicu zemalja, uglavnom skandinavskih (Norveška 34%, Švedska 27%), dok u Sjedinjenim Državama ostaje isti (16%).

– Čak i u zemljama sa većim učešćem plaćenog sadržaja ogromna većina je pretplaćena na samo jedan portal sa vijestima – što sugeriše dinamiku tipa „pobjednik nosi sve“. Ohrabrujuće je što se većina pretplati na godinu dana, a ne jednokratno, na mjesec dana.

– U nekim zemljama se možda ustanovljava pretplatnički zamor, sa većinom korisnika koji se odlučuju da svoj budžet radije troše na zabavu (Netflix/Spotify) nego na vijesti. Kako mnogi korisnici vide vijesti kao „obavezu“, izdavači će možda imati problema da uvećaju tržište za skupe pretplate na individualne medijske proizvode. Kako sve više izdavača uvodi modele plaćanja, preko dvije trećine (70%) uzorka u Norveškoj i polovina u Sjedinjenim Državama sada nailazi na jednu ili više prepreka nedjeljno kada nastoje da čitaju vijesti na internetu.

– U mnogim zemljama ljudi provode manje vremena na Fejsbuku, a više na alternativnim mrežama (Vocap i Instagram) nego prošle godine. Ipak, malo korisnika potpuno napušta Fejsbuk i on ostaje najvažnija društvena mreža za vesti.

– Društvena komunikacija o vijestima postaje sve privatnija kako aplikacije za poruke rastu, i to svuda u svijetu. Vocap je postao primarna mreža za diskusiju i dijeljenje vijesti u zemljama van Zapada, kao što su Brazil (53%), Malezija (50%) i Južna Afrika (49%).

– U ovim zemljama vjerovatnije je da će korisnici biti članovi veće Vocap grupe sa osobama koje ne poznaju nego na Zapadu. To je trend koji pokazuje kako aplikacije za poruke mogu da se koriste za lako masovno dijeljenje informacija, što potencijalno ohrabruje i dijeljenje dezinformacija. Javne i privatne Fejsbuk grupe koje diskutuju o vijestima postale su popularne u Turskoj (29%) i Brazilu (22%), ali su u mnogo manjoj upotrebi u zapadnim zemljama, kao što su Kanada (7%) i Australija (7%).

– Zabrinutost u vezi sa dezinformacijama i pogrešnim informacijama ostaje visoka uprkos naporima platformi i izdavača da izgrade povjerenje korisnika. U Brazilu se 85 odsto korisnika slaže sa konstatacijom da ih brine šta je stvarno, a šta lažno na internetu. Zabrinutost je visoka i u Britaniji (70%) i Sjedinjenim Državama (67%), ali je mnogo manja u Njemačkoj (38%) i Holandiji (31%).

– U svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem prosječan nivo povjerenja u vijesti opao je za ukupno dva procenta i sada je na 42 odsto, a manje od polovine (49%) kaže da vjeruje medijima koje koriste. U Francuskoj je nivo povjerenja pao na samo 24 odsto (pad od 11 procentualnih poena) u prošloj godini, otkako su mediji došli pod udar zbog izvještavanja o pokretu „žutih prsluka“. Povjerenje u vijesti do kojih se dolazi pretragom (33%) i u društvene mreže ostaje stabilno, ali ekstremno nisko (23%).

Izvor: cenzolovka.rs