Ovako je pjevao bend Deca loših muzičara prije više od 20 godina, a Vlade Divac ne samo da je naučio jezik i usavršio napad i odbranu, već je postao i član Kuće slavnih u Springfildu.

Divac je tek drugi srpski košarkaš koji je ušao u odabrano košarkaško društvo, a prije njega tu čast je 2004. godine dobio Dražen Dalipagić.

Proveo je Divac 16 godina u NBA ligi, a jedan je od sedmorice igrača koji su zabilježili više od 13.000 poena, 9.000 skokova, 3.000 asistencija i 1.500 blokada.

Nekadašnji Divčev saigrač Žarko Paspalj, zatim bivši trener Svetislav Pešić i sportski komentator Darko Plavšić u razgovoru za BBC na srpskom rekli su da je on bio jedan od ljudi koji su Evropljanima širom otvorili vrata NBA lige.

Svečana ceremonija ulaska u Kuću slavnih biće upriličena 6. septembra, a u istoj klasi su i Džek Sikma, Tereza Vederspun, Pol Vestol i Bobi Fič.

Pešić navodi da je Divac već kao mlad igrač u Evropi stekao ozbiljno košarkaško ime.

„Kad je došao u LA Lejkerse bio je u prvoj postavi. Ne zato što ga je neko volio, već je imao kvalitet. Svakako je jedan od najvećih evropskih košarkaša svih vremena", rekao je Pešić za BBC na srpskom.

A potom je uz osmjeh dodao:

„Čestitao sam mu i rekao: Pa, ja sam mislio da si ti odavno u Kući slavnih".

Trofejni stručnjak je trenirao Divca još u omladinskoj reprezentaciji Jugoslavije, a zatim i u seniorskom timu.

„Imali smo dosta dobru saradnju i kad se vratio u reprezentaciju za Svjetsko prvenstvo 2002. godine", dodao je Pešić i otkrio zanimljiv podatak.

„Nas dvojica smo među rijetkima na svijetu koji su osvajali evropska i svjetska prvenstava u različitim kategorijama. On kao igrač, ja kao trener".

Evropski pioniri u Americi

Žarko Paspalj kaže da je poslije 16 sezona provedenih u NBA ligi Divac mogao i ranije da bude primljen u Kuću slavnih.

„On je igrač koji ima najviše sezona u NBA ligi sa ovih prostora i napravio je ozbiljne rezultate. Ostavio je dubok trag u jugoslovenskoj i srpskoj košarci", kazao je Paspalj.

Upravo su Divac, Paspalj i Dražen Petrović činili tada jugoslovenski košarkaški trio koji je u ljeto 1989. zakoračio „preko bare".

„Ukazala nam se šansa i mi smo pokušali da je iskoristimo, ostali Evropljani su nastavili tim putem", objasnio je Paspalj.

Za razliku od Divca njegova NBA karijera se završila poslije godinu dana, dok je Petrović 1993, tada kao ozbiljan NBA igrač, poginuo u saobraćajnoj nesreći.

Komentator Sport kluba Darko Plavšić ističe da je Divac pokrenuo Sakramento krajem prošlog vijeka i napravio pobjedničku ekipu.

„Divac je stavom i harizmom pokazao da košarkaši sa ovih prostora, mogu da pružaju partije u NBA ligi kao da su oduvijek tamo", kaže Plavšić.

I zaista, od 1999. do 2004. godine navijači u Srbiji, pa i širom Balkana su pomno pratili igre Sakramenta, a uz Divca tu su bila još dvojica Evropljana - Predrag Stojaković i Turčin Hidajet Turkoglu.

„Ta generacija Kingsa je bila zaista posebna ekipa za gledanje i prilično omiljena na ovim prostorima", dodao je Plavšić.

Iako je NBA bila takmičenje u kojoj je proveo najveći dio karijere, Pešić tvrdi da to nije jedini razlog za priznanje.

„Ima ih na hiljade koji su toliko dugo igrali u NBA, pa nisu u tom društvu. Uostalom Dražen Dalipagić je ušao u Kuću slavnih, a nikad nije igrao u Americi".

Krajem 80-tih godina prošlog vijeka i američka javnost je počela da se upoznaje sa jugoslovenskom košarkom.

„Mi smo bili napredna košarkaška generacija koja je napravila nešto potpuno drugačije, a onda je došlo do raspada Jugoslavije i svako je krenuo svojim putem", objasnio je Paspalj.

Ko je Vlade Divac?

Rođen je 3. februara 1968. u Prijepolju.

Karijeru je počeo u ekipi KK Elan, odakle prelazi u Slogu iz Kraljeva, a već sa 18 godina postaje igrač Partizana.

Divac je 1987. godine bio dio čuvene mlade reprezentacije SFRJ u Bormiju - uz Kukoča, Rađu i Đorđevića - kada je Jugoslavija postala prvak svijeta

Nakon toga Divac je bio dio prve grupe evropskih košarkaša koji su otišli u NBA - 1989 prešao je u Lejkerse, gdje je igrao sa velikanima poput Karim Abdul Džabara i Medžika Džonsona.

Iz Lejkersa prelazi u Šarnot Hornetse, za prava na mladog talenta po imenu Kobi Brajant. Poslije dvije sezone u Šarlotu, 1998. postaje dio Sakramento Kingsa

Tokom štrajka NBA igrača Divac je u januaru 1999. odigrao u Evroligi dva meča za ljutog rivala - Crvenu zvezdu, kada su crveno-beli pobedili Žalgiris.

Po prelasku u Sakramento, nastala je ekipa Kingsa koju cijela Srbija zna da napamet izdeklamuje: Bibi-Kristi-Stojaković-Veber-Divac. Pamte se njihovi dueli protiv moćnih Lejkersa kada su se svi budili da ih gledaju.

Tokom karijere u NBA Divac je postao poznat „flopingu" - vještini da izvuče faul u napadu protivničkog igrača. Iako je igrao na poziciji centra, imao je i odličnu kontrolu lopte i dobar šut

Karijeru je završio 2005. godine.

Sa reprezentacijom SRJ ima zlato na EP u Atini 1995, srebro na OI u Atlanti 1996 i zlato na SP u Indijanopolisu 2002.

Po završetku karijere bio je predsjednik KK Partizan, predsjednik Olimpijskog komiteta Srbije, a poznat je i po humanitarnom radu.

Sakramento, pa Indijanopolis

Dugačak i trnovit put je prešao Divac iz rodnog Prijepolja do svjetla Los Anđelesa, pa kasnije Šarlota i Sakramenta.

„Rad sa njim je predstavljao veliko zadovoljstvo, počeli smo kada je imao 15, 16 godina. Bio je talentovan, ali bez velikih atletskih sposobnosti", kaže Pešić.

Lejkersi su ga izabrali u prvoj rundi drafta 1989. godine, a prethodno su ga skautirali dok je igrao za beogradski Partizan.

„Divac je bio centar sa glavom plejmejkera. On je 'stvarao' igrače oko sebe i svima im pomagao", kaže trener koji je sa Divcem 1987. postao svjetski omladinski šampion.

A 15 godina kasnije u nečemu što je bila Divčeva „labudova pjesma" u Indijanopolisu posljednji put u istoriji Jugoslavija je postala svjetski prvak.

Divac je tada igrao kao mladić, iako su mu već bile 34 godine.

U četvrtfinalu su Plavi pobjedili domaćina i bio je to prvi poraz Amerikanaca od 1990. godine.

„Rekao sam mu da mu je ona utakmica sa Amerikancima u Indijanopolisu najbolja u životu", istakao je Pešić.

„Odgovorio mi je kroz smijeh: 'Bilo je i boljih'.

„Možda za neke druge, ali za mene je ova najbolja", nije se dao Pešić.

I lauerat Divac je priznao da još nije svjestan u kakvo će društvo da uđe.

"Sjajan je osjećaj, nisam mogao da vjerujem. Cijela porodica je bila srećna. Košarka je veliki dio mog života i uvijek sam se trudio da joj vratim na najbolji način", rekao je Divac za ESPN.

On je označio Los Anđeles Lejkerse kao najzaslužnije za njegov uspjeh u najjačoj ligi na svijetu.

Šta je Kuća slavnih?

Nejsmitova Kuća slavnih je osnovana 1959. godine u Springfildu u američkoj državi Masačusets.

Ime je dobila po Džejmsu Nejsmitu koji je izmislio košarku.

Paspalj kaže da je ova institucija pokazala da cijeni košarkašku tradiciju i istoriju.

„Dodatnu težinu ima kada dobiješ to priznanje a dolaziš iz male i daleke zemlje", ističe on.

„To je kao nagrada za košarkaško životno djelo. Čovjek koji dobije tu titulu mora da bude ponosan na sebe i ono što je uradio", kaže Paspalj.

Plavšić dodaje i da je Divac bio jedan od prvih koji je Amerikancima pokazao da su Evropljani podjednako talentovani za ovaj sport.

„To je važno priznanje i za srpsku košarku. I to zasluženo jer je dala značajan doprinos razvoju ovog sporta", smatra Plavšić.

A Svetislav Pešić je zaključio da, iako je Divčev ulazak u Kuću slavnih veliko dostignuće, taj uspjeh ne smije da se uzima zdravo za gotovo.

„Čudni smo. Nama sve to djeluje uobičajeno - i Kuća slavnih i svjetska i evropska prvenstva. A vjerujem da 80 posto ljudi ne zna da je Dalipagić prvi sa ovih prostora koji je to postao".

Izvor: bbc.com