Kako The New York Times navodi, danas u svijetu postoji preko 7000 različitih jezika ali trećinu njih govori čak manje od 1000 govornika. Prema podacima UNESCO-a više od 40% tih jezika je u opasnosti od nestajanja dok svaki četvrti potpuno izumire.

Kada se spominje izumranje jezika, svima je prva pomisao latinski jezik. Ali gledajući cijelu sliku on nikada zapravo nije izumro, već je samo postepeno promijenio oblik pa je sada dio talijanskog, španskog i drugih romanskih jezika. 

Međutim, latinski se i danas u izvornom obliku uz talijanski koristi kao služeni jezik Svete stolice. Upravo se uz Vatikan i Svetog oca veže najplastičniji prikaz one bezbroj puta ponovljene izreke – Koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš. Naime, kada je Papa Benedikt XVI držao posljednju konferenciju za medije, na latinskom jeziku je rekao kako se uslijed bolesti povlači sa službe. Od svih prisutnih novinara samo je jedna novinarka znala latinski i razumjela odmah da je Papa upravo dao ostavku. Njeno poznavanje „mrtvog jezika“ je donijelo ekskluzivnu vijest njenoj novinskoj kući.

Pravo izumiranje jezika nastane onog momenta kada cijele zajednice počnu pričati drugim jezikom a roditelju prestanu djecu odgajati na prvobitnom maternjem jeziku.

Kako god, ljubav i želja za izučavanjem nekog stranog jezika u skoro svakome od nas postoji. A da nije prevelik bauk naučiti novi jezik pokazuju primjeri stotina poliglota, koji nemaju urođen jezički gen već imaju sjajnu tehniku koju su usavršili pa danas za relativno kratko vrijeme nauče novi strani jezik.

Ako ste se pak naumili baciti na učenje nekog novog jezika ili pak poboljšati znanje nekog, kojeg ste davno počeli učiti još u školi, s vama ću podijeliti četiri glavne stavke ključne da u svom naumu uspijete a koje sam i sama spoznala prateći webinar (online seminar) slovačke poliglotkinje i jezičke mentorice Lidije Mahove (Lýdia Machová).

Prema Lidiji postoje 4 ključna stuba učenja stranog jezika.

1. Zabava

Dok nam škola u večini slučajeva zna uništiti i ono malo ljubavi koje pokazujemo prema nekom jeziku, a koji tek počinjemo učiti, ono što nam je potrebno kako bismo lakše savladali gradivo je upravo zabava. Većini ljudi je učenje novog jezika užasno dosadno, jer se realno gledajući školski sistem nije razvijao prateći tehnološki napredak i internet. Ali ako za sebe otkrijete način, kako bi on postao zanimljiviji i zabavniji, i učenje će vam lakše ići. Zato, mogli biste ostaviti klasične knjige po strani pa svoju omiljenu seriju početi gledati na jeziku koji želite naučiti. Isti princip možete primijeniti i na omiljenu knjigu; dok je slušate na stranom jeziku pratite tekst na maternjem jeziku. Ne zaboravite i muziku. Dok se ujutro spremate za posao, pripremate doručak, s užitkom možete đuskati uz pjesme na jeziku koji učite. Mogućnosti je bezbroj. Na vama je da se udaljite od standarda i istražite šta vama više odgovara

2. Metoda

Svi mi imamo metodu kako nešto radimo. Ništa drugačije nije ni sa izučavanjem novog stranog jezika. Jedni će se prvo koncentrisat na gramatiku, drugi pak na riječi. Svako mora pronaći metodu koja njemu odgovara. Mnogi uče riječi pomoću kartica ili pak AnkiApp aplikacije koja radi na istom principu dok je mene zaintrigirala Goldlist metoda koju ću svakako i sama isprobati. Naime, na lijevi list sveske svaki dan pišete po 15-25 izraza ili riječi na maternjem jeziku i njihov prijevod na strani jezik koji izučavate. Nakon što ih napišete, jednom ih pročitate glasno i to je to. Isti princip ponavljate minimum dvije sedmice bez da se vraćate na prethodne riječi. Tek nakon dvije sedmice, nakon što ste završili listu za taj dan, se vratite na prvi list i sami sebe ispitate skrivajući prijevod izraza kako se oni kažu na stranom jeziku. Ono što ne znate pišete na desni list i ponovno prevodite. Ova metoda se prema riječima poliglota pokazala uspješnom jer riječi ostaju u trajnoj memoriji mnogo lakše a osoba procesom „destilacije“ usvaja čak nakon prvog puta 30% zapisanih riječi. Zato, proguglajte sami različite metode učenja stranog jezika, isprobajte koju dok ne pronađete pravu za sebe i bacite se na osvajanje novog jezika.

3. Sistem

Sistematičnost nije samo za štrebere. Upravo nam ona pomaže u svemu što želimo postići. Ništa drugačije nije ni sa izučavanjem novog stranog jezika. Napravite plan učenja. Svaki dan zapisujte šta ste postigli, koliko naučili, na šta se koncentrisali. Najlakše možda da u jednu tabelu unostite šta ste radili tokom dana i kakav vam je plan za naredne dane. Nije problem ako preskočite jedan dan ali ako imate u vidu neki dugoročan cilj koji želite postići, kao npr. za godinu dana otputovati u zemlju govornog područja, onda će vas vaš sistem svakodnevno podsjećati šta trebate sve uraditi kako biste svom cilju bili bliže. Ako imate neku tematiku koja vam je bliska, možete prvo nju obrađivati jer će vam riječi koje su poznate i vama bliske puno brže ući u dugoročnu memoriju. Jednostavno je, napravite sistem koji vam odgovara u učenju i držite ga se.

4. Strpljenje

Ništa se ne može postići preko noći pa se tako ne može naučiti ni novi strani jezik. Sve zahtijeva snagu, strpljenje, predanost, ljubav i istrajnost. Ne postoji magični trik pomoću kojeg biste neki jezik savladali za dvije sedmice. Ne vjerujte onima koji vam ova čuda obećavaju. Jednostavno se trebate potruditi, zagrijati stolicu i pustiti da vremenom sve dođe na svoje mjesto. Sjećate se Otvorenih vrata i Sandre koja je došla Cakani na privatne časove u želji da se za dva sata izblazira uz riječi – „Pošto sam čula da Vi držite tu školu, naučite bonton za dva sata, steknete manire obrazovane žene, pa ja sam mislila da mu ga dam ono malo francuski, klavir, ge-o-grafija.“ Jednostavno ne ide. Strpljenje je ključ uspjeha.

Ako želite naučiti novi strani jezik, samo je do vas da li ćete to i učiniti. Ne postoje razlozi zbog kojih niste bili u mogućnosti do sada početi s učenjem, nego samo izgovori. Jer, onaj koji želi nešto da uradi, nađe način. Onaj koji neće ništa da uradi, nađe opravdanje. Koje je vaše opravdanje što već niste počeli s učenjem jezika koji već duže vrijeme tako silno želite naučiti?

Autor: Irma Antonia Plavčić

#FrontalBlogChallenge

Više informacija o Frontal Blog Challenge-u možete pronaći direktno na portalu Frontal, ali i na društvenim mrežama prateći zvanični hashtag projekta #FrontalBlogChallenge.

Projekat se realizuje uz podršku Ambasade SAD u BIH

Povezane vijesti:

Šešir profesora Koste Vujića