U izvještaju koji analizira zakonski okvir, rasistički i homofobni ili transfobni govor mržnje, nasilje i politiku integracije, upozoreno je na jačanje nacionalizma, posebno među mladima, i to često u obliku veličanja bivšeg fašističkog ustaškog režima. 

U regionalnim medijima i na internetu uobičajeni su rasistički i ksenofobični izrazi protiv Srba, LGBT osoba i izbjeglica, kao i uvredljiv jezik o Romima. 

Događaju se i fizički napadi na te grupe i njihovu imovinu. 

Savjet Evrope kritikuje neadekvatan odgovor hrvatskih vlasti na takvo jačanje netolerancije jer se sve to često ne smatra krivičnim djelom, a većina slučajeva govora mržnje i nasilja motivisanog mržnjom tretira se kao - prekršaj. 

U izvještaju se napominje da se hrvatski propisi protiv mržnje rijetko primjenjuju, a kao razlog za to navedeno je neznanje i nestručnost tijela za sprovođenje zakona i pravosuđa. 

Odgovori hrvatskih vlasti na te incidente ne mogu se smatrati u potpunosti primjerenim, naprotiv, vlasti rijetko upućuju bilo kakve poruke protiv govora mržnje. 

Odredbe o rasističkoj motivaciji kao otežavajućoj okolnosti takođe se rijetko primjenjuju zbog manjka znanja i stručnosti u pravosuđu u prepoznavanju govora mržnje, piše u izvještaju. 

Romi su i dalje suočeni sa visokim nivoom društvene isključenosti, a podaci sugerišu da su njihove stope zaposlenosti alarmantno niske, a stope preranog napuštanja škole i dalje visoke. 

Izvještaj sugeriše da bi hrvatske vlasti trebale da uvedu obavezno obrazovanje o ljudskim pravima u sklopu građanskog vaspitanja i obrazovanja u školski sistem, posebno kada je riječ o ravnopravnosti i zabrani diskriminacije. 

Osim toga, hrvatski političari i visoki funkcioneri, kao i političke stranke, trebali bi da osuđuju govor mržnje i promovišu toleranciju.

Izvor: Nezavisne