Dvije novinarke RT-a, Jelena Milinčić iz Srbije i Anisa Nauaj iz Amerike snimile su 2015. godine film o bombardovanju i  razgovarale su sa svjedocima o užasima rata.

Za 78 dana agresije, do potpisivanja Kumanovskog sporazuma, 1.150 aviona NATO pakta 12 zemalja svijeta, izvršilo je 2.300 udara na vojne i civilne objekte. Korišćeno je 37.000 kasetnih bombi, zabranjenih Ženevskom konvencijom i oko 15 tona municije sa osiromašenim uranijumom.

U operaciji nazvanoj “Milosrdni anđeo” poginula su 462 vojnika, dok je stradalo više od 2.000 civila. Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 nedjelja napada nije našao bar nekoliko puta na meti Nato bombardera. Procijenjena šteta uništenih mostova, fabrika, energetskih i infrastrukturnih objekata , medijskih kuća i stambenih jedinica iznosi od 30 do 100 miliona dolara.

"Razaranje Srbije je imalo dublju pozadinu u jednoj doktrini koja je htjela od NATO-a da napravi novi NATO i u jednoj doktrini humanitarne intervencije koja je trebala da promoviše mogućnost intervencije svuda bez autorizacije UN-a. To je ono što ne smije da se zaboravi", ističe istiričar Mile Bjelajac.

Sjećanja građana Srbije na početak bombardovanja jednako su živa kao i prije 19 godina. Reditelj Zdravko Šotra ističe da je najužasnija stvar koju je doživio kada su raščišćavali ruševine RTS-a.

"Prvo smo imali na umu naše ljude, moje prijatelje i saradnike koji su poginuli u tom zločinačkom napadu na tu televizijsku kuću", priča Šotra.

Neda Todorović, profesorka FPN u Beogradu kaže da je nakon bombardovanja ostalo jedno strašno gađenje na nerazumijevanje naprednog i razvijenog svijeta koji je mogao to da uradi jednoj evropskoj državi.

"To nikada neću shvatiti, mislim da je to bilo bezumno, nepravedno i nešto preko čega teško može da se pređe", dodaje Todorovićeva.

Protiv NATO bombi na svoj način borili su se i umjetnici, a na izložbi slika "I dok su bombe padale" predstavljeni su radovi Biljane Vilimon i Vladimira Veličkovića koje su radili podstaknuti ratnim događajima kojima su i sami bili savremenici.

Dan sjećanja na stradale u NATO bombardovanju biće obilježen večeras u Aleksincu, a tamo će biti i predsjednici Srbije i Republike Srpske Aleksandar Vučić i Milorad Dodik.

Liturgija i parastos u manastiru na Miholjskoj prevlaci

Služenjem Svete arhijerejske liturgije i parastosa u Manastiru Svetog arhangela Mihajla na Miholjskoj prevlaci danas će biti obilježeno 19 godina od NATO bombardovanja Srbije i Crne Gore.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske saopšteno je da će Njegovo preosveštenstvo episkop budimljansko-nikšićki Јoanikije služiti Svetu arhijerejsku liturgiju sa parastosom svim postradalima u bombardovanju 1999. godine.

Nakon bogosluženja na Prevlaci, na gradskom groblju Brdišta biće služen pomen poginulom pripadniku 63. padobranske brigade Vojske Јugoslavije Marku Avramoviću i pripadniku MUP-a Srbije Draganu Bjelanoviću.

Najavljeno je prisustvo i general-majora Aleksandra Salujanova, zamjenika predsjednika Udruženja heroja Rusije.

Organizatori skupa su Bratstvo pravoslavne omladine Crne Gore, Veterani 63. padobranske brigade u Crnoj Gori, mreža nevladinih organizacija "Ne u rat-ne u NATO" i Matica Boke sa srodnim organizacijama.

Izvor: rtrs/sputnik