Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kaže da se u mnogim pitanjima dvije strane nisu saglasile, da su se u nekim približile, a u nekim će se u budućnosti približiti.

Aleksandar Vučić je na zajedničkoj konferenciji za novinare poslije sastanka sa hrvatskom predsjednicom zahvalio Grabar Kitarovićevoj na pozivu i srdačnoj dobrodošlici.

Kako je rekao, razumije da to za nju nije bio lak potez imajući u vidu atmosferu koja je stvarana u Zagrebu i u čitavoj Hrvatskoj. Naveo je da je uvjeren da će ljudi umijeti da razumeju političke poteze obe strane.

Vučić je istakao da je došao da razgovara o otvorenim pitanjima. Kaže da će Srbija i Hrvatska morati da imaju bolje odnose u budućnosti, bez obzira koliko to ne žele svi u političkim sistemima obe zemlje.

Predsjednik Srbije je rekao da se, kada je u pitanju prošlost, srpska i hrvatska strana gotovo ni u čemu ne slažu, ali da po pitanju budućnosti nemaju suprotstavljene interese ni u jednom polju.

"O prošlosti gotovo da ni u čemu nismo saglasni, ali, ako ništa drugo, razumeli smo da druga strana ima drugačiji pogled na to, pa ćemo gledati da bar razumijemo taj pogled", rekao je Vučić.

Bilo je riječi i o granici na Dunavu. Predsjednik Srbije je rekao da dvije zemlje imaju različit stav po tom pitanju, da se Hvatska poziva na katastarske knjige a Srbija na zakon. Dodao je da će dvije zemlje pokušati to da riješe bilateralnim putem u naredne dvije godine, a ako ne ići će se na međunarodnu arbitražu.

Vučić je rekao da će sljedeće nedjelje primiti i udruženja nestalih iz Hrvatske kako bi vidio kako može da se pomogne.

"Mogu da kažem da smo neka mala rešenja nekim ljudima mogli već danas da donesemo, da znaju gde je tih nekoliko lica stradalo", rekao je Vučić.

Kako je rekao, sa hrvatskom koleginicom razgovarao je o pripadnicima manjina i šta mi možemo da uradimo za hrvatsku manjinu u Srbiju, a Hrvatska za srpsku zajednicu u Hrvatskoj.

Poručio je da je to za srpsku stranu od ključnog značaja.

"Nadamo se i očekujemo od Hrvatske da pomogne Srbima da mogu i smeju da se izjašnjavaju kao Srbi, da ponosno čuvaju svoje ime i prezime i da će posle sastanka poboljšanje prava srpskog naroda biti na dnevnom redu i da će biti mnogo toga učinjeno", poručio je predsednik Vučić.

On je zahvalio predsednici Kolindi Grabar Kitarović što je primjetila da je na osnovu Subotičke deklaracije dobar dio problema Hrvata u Srbiji riješen, a da je on sam za neke od stvari sa kojima se suočavaju pripadnici hrvatskog naroda u Srbiji prvi put čuo.

Podsjetio je da je riješeno pitanje asfaltiranja u Subotici i Tavankutu, muzičkog odjeljenja u Bačkom Monoštoru, pitanje kuće Bana Јelačića...

Vučić je rekao da se dogovorio sa premijerkom Anom Brnabić da u narednih sto dana pokušaju da promjene atmosferu koja vlada između Srbije i Hrvatske.

"Svi državni funkcioneri imaće obavezu da ne uvrede hrvatske zvaničnike, da se ponašaju odgovorno, da imamo bolje odnose", rekao je predsednik Srbije i dodao da će tako postupati bez obzira na to da li će i hrvatski zvaničnici na to odgovoriti pozitivno.

Kako je rekao, razume da to za nju nije bio lak potez imajući u vidu atmosferu koja je stvarana u Zagrebu i u čitaovj Hrvatskoj. Naveo je da je uvjeren da će ljudi umijeti da razumiju političke poteze obe strane.

Vučić je istakao da je došao da razgovara o otvorenim pitanjima. Kaže da će Srbija i Hrvatska morati da imaju bolje odnose u budućnosti, bez obzira koliko to ne žele svi u političkim sistemima obe zemlje.

Predsjednik Srbije je rekao da se, kada je u pitanju prošlost, srpska i hrvatska strana gotovo ni u čemu ne slažu, ali da po pitanju budućnosti nemaju suprotstavljene interese ni u jednom polju.

"O prošlosti gotovo da ni u čemu nismo saglasni, ali, ako ništa drugo, razumeli smo da druga strana ima drugačiji pogled na to, pa ćemo gledati da bar razumemo taj pogled", rekao je Vučić.

Bilo je reči i o granici na Dunavu. Predsednik Srbije je rekao da dvije zemlje imaju različit stav po tom pitanju, da se Hvatska poziva na katastarske knjige a Srbija na zakon. Dodao je da će dvije zemlje pokušati to da riješe bilateralnim putem u naredne dvije godine, a ako ne ići će se na međunarodnu arbitražu.

Aleksandar Vučić je donio na Pantovčak gomilu dokumenata, koja su postavljena na sto uz salu u kojoj je razgovarao sa hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović.

Nema zvaničnih informacija o kakvoj je dokumentaciji riječ, a hrvatski mediji nezvanično saznaju da je to dokumentacija vezana za Opštinu Dvor na Uni.

Vučić je rekao da će sljedeće nedjelje primiti i udruženja nestalih iz Hrvatske kako bi video kako može da se pomogne.

"Mogu da kažem da smo neka mala rešenja nekim ljudima mogli već danas da donesemo, da znaju gde je tih nekoliko lica stradalo", rekao je Vučić.

Kako je rekao, sa hrvatskom koleginicom razgovarao je o pripadnicima manjina i šta mi možemo da uradimo za hrvatsku manjinu u Srbiju, a Hrvatska za srpsku zajednicu u Hrvatskoj.

Poručio je da je to za srpsku stranu od ključnog značaja.

"Nadamo se i očekujemo od Hrvatske da pomogne Srbima da mogu i smeju da se izjašnjavaju kao Srbi, da ponosno čuvaju svoje ime i prezime i da će posle sastanka poboljšanje prava srpskog naroda biti na dnevnom redu i da će biti mnogo toga učinjeno", poručio je predsednik Vučić.

On je zahvalio predsjednici Kolindi Grabar Kitarović što je primetila da je na osnovu Subotičke deklaracije dobar deo problema Hrvata u Srbiji rešen, a da je on sam za neke od stvari sa kojima se suočavaju pripadnici hrvatskog naroda u Srbiji prvi put čuo.

Podsjetio je da je riješeno pitanje asfaltiranja u Subotici i Tavankutu, muzičkog odeljenja u Bačkom Monoštoru, pitanje kuće Bana Јelačića...

"Ono što smo mogli od konkretnih stvari smo rešili, hoćemo da se ponosimo rešavanjem problema hrvatske nacionalne manjine u Srbiji", poručio je predsednik Vučić.

Biće uloženo, kaže, i u vjerske objekte, a bilo je razgovora sa nadbiskupom Stanislavom Hočevarom, koji ima određene ideje kako dodatno da se pomogne.

"Sa tim nemamo ama baš nikakav problem", poručio je Vučić.

"Nije bilo reči o temam iz prošlosti"

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović rekla je da sa predsjednikom Srbije danas nije bilo riječi o temama iz prošlosti. Dogovorili smo se da ćemo nastaviti da razgovaramo, rekla je predsjednica.

Grabar Kitarovićeva je rekla da je posjeta Vučića mjesecima pripremana i da je htijela da se održi u drugačijim okolnostima.

"Nakon eskalacije verbalnog rata odlučila sam da održimo susret što pre. Zahvljaujemo Vučiću što je prihvatio poziv. Odnosi su bremeniti prošlošću, o kojoj nismo razgovarali. Nažalost, ona nas sprečava da odnose nazove prijateljskim. Naša obaveza kao predsednika koji smo neposredno izabrani je da razgovaramo, nalazimo dodirne tačke, rešavamo šta nas razdvaja i nalazimo put u budćnost koji će omogućiti blagostanje srpskom i hrvatskom narodu i državi", rekla je hrvatska predsjednica.

U mnogim se otvorenim pitanjima nismo saglasili, u nekim smo se približili, u nekim ćemo se u budućnosti približiti, rekla je Grabar Kitarovićeva.

Ukazala je da je bilo riječi o položaju nacionalnih manjina, kao i da je pokazana odlučnost da se nastavi unapređenje njihovog položaja. Dogovoreno je da u državnim delegacijama ubuduće budu predstavnici manjina i udruženja nestalih lica kako bi se čuo i njihov glas.

Navela je da je bilo dilema koliko je Subotička deklaracija doprinijela i rekla da je svaki korak napred dobar i dobrodošao.

Zahvalila je Vučiću što je nakon te deklaracije i razgovora pokrenuto poboljšanje položaje hrvatske manjine u Vojvodini i cijeloj Srbiji

"Kada je riječ o položaju hrvatske manjine u Srbiji, jedan od naših glavnih zahtjeva je politička zastupljenost Hrvata na nivou pokrajine i drugim nivoima. Verujem da će predsjednik Vučić nastaviti razgoavrati sa predstavnicima manjine kako bi se ostvarila nihova prava", podvukla je ona.

Istakla je da je su i pravosudna pitanja bila tema razgovora i dodala da je preporuka vladama dvije države da nastave u okviru mješovitih međudržavnih komisija da rade na rješavanju pravosudnih pitanja.

Na razgovoru je bilo riječi i o granicama, rekla je Grabar Kitarovićeva.

"Preporučujemo vladama da nastave pregovore o granici u naredne dvije godine, a ako ne bude rješenja da se dogovorimo o izlasku na međunardnu arbitražu", rekla je Grabar Kitarovićeva.

Navela je da je jedan od projekta koje je predložila da se ubrza obnova pruge Zagreb–Beograd.

Šefica hrvatske države je rekla da postoji mnogo problema oko rješavanja sudbine nestalih, jer je prošlo mnogo vremena, a da je ohrabruje što je Vučić pokazao spremnsot da razgovara sa prdstavnicima hrvatskih udruženja, te najavila da će ona razgovarati sa srpskim.

"Dogovorili smo da nastavimo razgovore. Meni lično je bitno da smo se složili o nekoliko otvorenih pitanja, koja ne predstavljaju samo političku i državnu odgovornost, već ljudsku i etičku prema građanima, posebno prema porodicama koji traže članove porodice da učinimo sve da bi pomogli u procesu da se pitanje nestalih reši što je moguće pre", prenela je Grabar Kitarovićeva.

Navela je da Hrvatska podržava članstvo Srbije u EU i da je spremna da pruži svaku pomoć.

"Razgovarali smo i o konkretnim projektima, kako iskoristiti zajedničke fondove EU da bi unaprijedili standard života građana. Јedan od projekata koji predlažemo je da se ubrza željeznička pruga, to jest obnova pruge od Zagreba, preko Viknovaca, Tovarnika i Šida do Beograda.

"Ako je ne modernizujemo teretni i sav drugi saobarćaj će zaobići posebno Hrvatsku", naglasila je hrvatska predsjednica.

Izvor: RTS, Tanjug