U pogonima fabrike Farmavit nastaje desetak različitih proizvoda od bijelog luka, i to razne vrste marinada i namaza, te kiseli i sušeni bijeli luk. Proizvode je već moguće naći na tržištu Bosne i Hercegovine, ali i Srbije i Crne Gore.

Milorad Popara, direktor firme Farmavit, ističe za eKapiju da je u toku i preprema izvozne dokumentacije za Dansku.

- Takođe, u pregovorima smo da se naši proizvodi od bijelog luka nađu i na tržištima Slovenije i Austrije. Cilj nam je da oko 80% proizvodnje izvozimo u EU.

U ovoj fabrici, kako kaže Popara, prerađuje se isključivo bijeli luk iz Hercegovine. Oko 70% potrebnih sirovina obezbjeđuju iz sopstvenog uzgoja, dok ostatak otkupljuju od kooperanata.

- S obzirom na jako dobar početak, očekujemo dobre rezultate poslovanja u naradnoj godini, tako da već imamo u planu da početkom 2019. širimo kapacitete, kao i mrežu kooperanata - dodaje Popara.

Sadašnji kapaciteti prerade su oko 100 tona bijelog luka, odnosno milion jedinica gotovog proizvoda na godišnjem nivou.

- Pravimo razne vrste marinada i namaza od bijelog luka, imamo i kiseli i sušeni bijeli luk. Planiramo da u narednom periodu počnemo da prerađujemo i crni luk, kao i druge vrste povrća - ističe Popara.

Smatra da je razlog za uspjeh fabrike, koji je već na početku vidljiv, želja evropskog tržišta za kvalitetnim bijelim lukom.

- Od ukupno 400 vrsta, bijeli luk iz Hercegovine je među prvih deset po kvalitetu i ljekovitim svojstvima. EU trenutno uvozi oko 70% bijelog luka iz Kine, Indije i Argentine, a željna je kvalitetnih organskih proizvoda koje mi možemo da ponudimo.

Na planini Konjuh plantaža na 40.000 m2

Osim jedine fabrike za preradu bijelog luka na Balkanu, u BiH se nalazi i jedna od najvećih plantaža tog povrća i to na planini Konjuh. Na nadmorskoj visini od 900 metara, bijeli luk je zasađen na površini od 40.000 m2.

Na plantaži na Konjuh planini, gdje je upotreba pesticida zabranjena, godišnje rodi 25 tona bijelog luka s crvenom opnom - autohtone bosanskohercegovačke vrste.

Kineski bijeli luk

Kina proizvode tri puta više bijelog luka nego ostatak svijeta zajedno. Iako je ta zemlja najveći izvoznik bijelog luka (skoro 75% svjetskog tržišta), neke zemlje dovode u pitanje kvalitet njenog proizvoda, pogotovo zato što kineski trgovci podvrgavaju luk hemijskim procesima izbjeljivanja radi ljepšeg izgleda.

Krijumčarenje

Bijeli luk je sve traženija roba, čiju vrijednost neki porede i sa zlatom. Evropska unija je uvela visoke tarifne stope na bijeli luk, pogotovo onaj jeftini, koji dolazi iz Kine, a kako bi zaštitila domaću proizvodnju.

Budući da Norveška nije članica EU, ona nema visoku poreznu stopu na uvoz bijelog luka, pa su sve češći slučajevi krijumčarenja tog proizvoda iz Norveške u Švedsku.

Izvor: ekapija