Izgradnja kapaciteta se odnosi na daljnje poboljšanje dijaloga predstavnika institucija vlasti u BiH sa građanima i predstavnicima civilnog društva o ključnim pitanjima koja se odnose na razvoj i provođenje javnih politika.

Evropska unija (EU) pridaje veliku važnost doprinosu civilnog društva u procesu evropskih integracija. Kao što je naglašeno u Lisabonskom ugovoru, participativna demokratija je fundamentalni demokratski princip EU, te je stoga i dijalog sa predstavnicima civilnog društva krucijalan. Institucije vlasti moraju voditi otvoren, transparentan i redovan dijalog sa predstavnicima civilnog društva, predstavnicima nevladinih organizacija, kao i građanima, a sve u cilju unapređenja javnih politika i zakona, kao i usvajanja inherentnih vrijednosti koje se prenose kroz njihovu percepciju.

Goran Zeravčić, vođa CGBI tima, ističe da je u sklopu projekta „Izgradnja kapaciteta institucija vlasti pri angažovanju u političkom dijalogu sa predstavnicima civilnog društva u Bosni i Hercegovini“ već realizovano nekoliko bitnih stvari, od kojih ističe aplikaciju e-konsultacije i obuku preko 200 državnih službenika, kao i Zbirni registar udruženja i fondacija u BiH.

“Do sada smo unaprijedili Pravila za konsultacije pri donošenju pravnih propisa u institucijama BiH, uveli smo e-konsultacije kao minimalni standard javnih konsultacija u procesu donošenja pravnih propisa, razvili aplikaciju e-konsultacije i obučili preko 200 državnih službenika da koriste istu. U procesu smo usvajanja sporazuma o saradnji između SM BiH i civilnog društva, kao i Vlade Brčko distrikta i organizacija civilnog društva koje djeluju na području Brčkog. Izradili smo Zbirni registar udruženja i fondacija u BiH i e-Registar za Ministarstvo pravde FBiH i 10 kantonalnih ministarstava pravosuđa koji su zaduženi za proces registriranja udruženja i fondacija. U ovome trenutku aktivno sarađujemo sa SM BiH i Vladom Brčko distrikta da uspostavimo odgovarajuće mehanizme finansiranja organizacija civilnog društva iz javnih budžeta i fondova u skladu sa najboljom praksom EU”, tvrdi Zeravčić.

On je kazao i da do sada nije nailazio na neke poteškoće u implementaciji projekta, izuzev onih birokratskih, te da bi želio da ima veću podršku i entitetskih vlada. 

“Ne nailazimo na neke posebne poteškoće osim onih koji proizlaze iz složene upravne strukture BiH i podijeljenih nadležnosti, sa čime se susreću svi veći projekti u BiH. Ne bismo imali ništa protiv i kada bi imali veću podršku entitetskih vlada kako bi još više unaprijedili strateški, pravni i institucionalni okvir za saradnju sa civilnim društvom i uključivanje zainteresovane javnosti i organizacija civilnog društva u proces kreiranja javnih politika na svim nivoima u BiH”, zaključuje Zeravčić.  

Goran Kučera iz Minstarstvo pravde BiH (Sektora za pravnu pomoć i razvoj civilnog društva) kaže da je fokus projekta  „Izgradnja kapaciteta institucija vlasti pri angažovanju u političkom dijalogu sa predstavnicima civilnog društva u Bosni i Hercegovini“ unapređenje kapaciteta institucija vlasti u BIH i osposobljavanje državnih službenika da se na adekvatan i učinkovit način uključe u dijalog sa predstavnicima civilnog društva je odličan primjer saradnje Evropske unije i institucija vlasti u Bosni i Hercegovini. 

“Kroz ovaj projekat Evropska unija pridaje veliku važnost unapređenju odnosa institucija vlasti i organizacija civilnog društva, sa ciljem osposobljavanja relevevantnih faktora u procesima evropskih integracija Bosne i Hercegovine. U tom smislu, projekat je od velikog značaja za institucije vlasti jer se kroz isti pruža dodatna stručna i tehnička pomoć u jačanju kapaciteta i kreiranju politika od značaja za razvoj institucija i civilnog društva u kontekstu EU integracija. Konkretan naglasak je stavljen na stručnu i tehničku pomoć u procesu revidiranja i kreiranja Sporazuma izeđu Vijeća ministara BIH i nevladinog sektora u BIH i Akcijskog plana za provedbu Sporazuma, kao dokumenta na čijim temeljima je potrebno graditi realne i efikasne institucionalne mehanizme saradnje”, rekao je Kučera i takođe naglasio važnosti tehničke i stručne asistencije u revidiranju Pravila za javne konsultacije u izradi pravnih propisa i kreiranju inovativnog i proaktivnog modela konsultacija sa civilnim društvom kroz web platformu e-konsultacije (ekonsultacije.gov.ba), te tehničku podršku u organizaciji obuka za državne službenike i organizacije civilnog društva o Pravilima za javne konsultacije u izradi pravnih propisa i korištenju web platforme eKonsultacije. 

On je istakao i da je Savjet ministara Bosne i Hercegovine još prije deset godina prepoznao značaj dijaloga sa civilnim društvom, kada je u maju 2007. godine potpisan Sporazum između Savjeta ministara BIH i nevladinog sektora u BIH i da se na osnovu toga od 2007. godine nastoji  unaprijediti dijalog u svrhu stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. 

“U tom smislu, 2008. godine u Ministarstvu pravde BIH formiran je Sektor za razvoj civilnog društva sa osnovnim ciljem da jača dijalog sa civilnim društvom, te da se zalaže za unapređenje institucionalnog okvira za razvoj civilnog društva. S obzirom na to da je Sporazum potpisan prije deset godina i da se nije u potpunosti implementirao, te uzimajući u obzir činjenicu da je dijalog značajno napredovao, Ministarstvo pravde BiH je u oktobru 2016. godine uputilo Informaciju o provođenju Sporazuma o saradnji između SM BIH i nevladinog sektora u BIH, gdje su navedene poteškoće u implementaciji postojećeg Sporazuma, ali i pozitivne pomake i trendove kada je u pitanju saradnja sa civilnim društvom. Ovime je jasno naglašeno da je SM BIH opredijeljeno za dinamičan i konstruktivan dijalog sa civilnim društvom i da taj dijalog u budućnosti može biti samo efikasniji i kvalitetniji”, objasnio je Kučera. 

Haris Buljubašić iz Global Shapers HUB Sarajevo, koji je jedan od korisnika ovog projekta, za naš portal je izjavio da je zadovoljan sprovođenjem projekta e-konsultacije, ali da mjesta za unapređenje, makar u ovom dijelu projekta, još uvijek ima. 

"Izuzetno sam zadovoljan provođenjem projekta e-konsultacije. Portal je dobro osmišljen i pruža mogućnosti koje do sada nismo imali, a to je da sa bilo kojeg mjesta na svijetu komentarišemo i dajemo svoje prijedloge u vezi sa zakonima, podzakonskim aktima i drugim dokumentima  čiji su prijedlozi u fazi izrade. Mjesta za unapređenje uvijek ima. Volio bih da i drugi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini primijene ovaj sistem. Takođe, za uspjeh ovakvog projekta veoma je važno da građani i građanke učestvuju u njemu, odnosno da šalju svoje prijedloge i tako budu odgovorni i aktivni u saradnji s vlastima“, smatra Buljubašić.

„Teško je govoriti o tome da li su institucije vlasti zainteresovane za politički dijalog sa predstavnicima civilnog društva generalno. U našoj zemlji ima toliko nivoa vlasti da ne smijemo generalizovati. Svakako ne možemo reći da je interes dovoljan, jer onda ne bismo imali ovoliki broj problema, ali Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine pokazalo je veliku volju za saradnju sa predstavnicima i predstavnicama na civilnom društvu kroz CBGI projekt i u tome ih treba podržati“, zaključio je Buljubašić.

Autor: S.B.