Nakon referenduma, Britanija je dobila novog premijera – Terezu Mej, jer se Dejvid Kamerun povukao sa ove pozicije. Mej je, kao i Kamerun, bila protiv izlaska Britanije iz EU, ali je konstatovala da će poštovati volju naroda i izrazila zabrinutost povodom rješavanja dva sporna pitanja: kako će britanske firme nastaviti da posluju u zemljama Evropske unije i kako će se rješiti prava državljana zemalja Unije da žive i rade u Britaniji. 

Posljedice Bregzita po britansku ekonomiju bile su momentalne. Iako se oporavila od prvobitnog šoka, britanska funta je pala i postigla najmanju vrijednost u posljednjih 30 godina, a britanski kreditni rejting AAA je oslabio, što je značilo skuplje zaduživanje na finansijskom tržištu. Ipak, u globalu, ekonomija zemlje ostala je stabilna, za razliku od nekih predviđanja. 

Doktor političkih nauka Vlade Simović u izjavi za naš portal rekao je da je Bregzit dodatno usložio odnose unutar EU, ali i perspektivu naše zemlje u Evropskoj zajednici i istakao da se mi moramo okrenuti sami sebi, kako bi ispuni samu zahtjevnost koja podrazumijeva članstvo u EU. 

“Evropski entuzijazam u BiH je posljedica, sa jedne strane oduševljenosti sređenošću i ekonomskom moći Evropske unije, a sa druge strane nepoznavanjem koliko je članstvo obavezujuće i zahtjevno. Mnogi u BiH gledaju na EU kao na Crveni krst ili neko drugo dobrotvorno društvo koje jedva čeka da Bosni i Hercegovini daje novac kako bi ona ostvarila bolji život. to je naravno netačno i jasno je da BiH mora da se iznutra izgradi i politički i ekonomski da bi imala svoju logiku u EU. Oni koji to razumiju shvataju da je Bregzit dodatno usložio evropske odnose i samim tim evropsku perspektivu BiH”, kazao je Simović. 

On smatra i da je krah EU u Britaniji potpomogao evroskepticima, koji zagovaraju povratak nacionalnoj državi. 

“Koncept EU je doživio krah u Bitaniji, a to je dalo vjetar u leđa brojnim evroskepticima na kontinentu. Sve je više zahtjeva da se snaže države unutar EU i da se nekada prenesene nadležnosti i obaveze vrate članicama. Pokreti koji zagovaraju jačanje nacionalnog suvereniteta su sve snažniji. Cijeli koncept povratka nacionalnoj državi jača u svijetu i sve je više građana koji to traže od svojih vlada. To je pokazao i Bregzit. Ukoliko pobjede le Pen i drugi snažni lideri u Evropi, mogli bi da očekujemo da će se britanskom putu priključiti i druge zemlje”, izjavio je Simović. 

Magistar bezbjednosnih i mirovnih studija Senad Džanović tvrdi da u BiH postoje dvije varijacije evrointegracija zemlje, dijametralno suprotne. Ipak, kako pojašnjava Džanović, čak i oni koji zagovaraju tezu ulaska BiH u EU ne čine to radi zemlje i interesa stanovništva, nego radi svojih interesa. 

“Kategorije politike odnosno vlasti i opozicije variraju toliko da se iznose komentari kako BiH kao država nema mogućnost postojanja te stoga nema ni budućnost unutar EU koja isto tako nema svjetlu budućnost. Zbog toga entuzijazam nedostaje, a nakon Bregzita, same integracije se usporavaju još više iako su mnogi mislili da ne može sporije. Isto tako se iznose komentari kako je budućnost BiH unutar EU neupitna uprkos svemu pa i unatoč tome što je Velika Britanija napustila EU." 

"Zbog takvih komentara entuzijazam pojedinaca koji mogu da priušte sebi odlazak u EU isključivo preko vladinih i eventualno nevladinih organizacija, nije upitan. On je postojan, on se pojačava ali nikad zarad interesa države, građana, naroda, već isključivo zarad nekih sopstvenih interesa (otići, vidjeti svijet, pričati o problemima, vratiti se kući, ne uraditi ništa i opet dogodine otići i sve tako u krug). Takav entuzijazam se lažno prikazuje građanima kako se nešto ipak radi “ali ne voli nas sudija”, “dogovorili smo se da se sastanemo i da razgovaramo o budućnosti”, “planiraju se ogromne kapitalne investicije”i sl.”, objašnjava Džanović. 

On je ustvrdio i da je bolje pitanje da li je EU potrebna ovakva BiH?

“U sferi ekonomije, finansija, BiH je potrebna, neophodna EU kako bi pozicija opstala i popunila rupe u budžetu, makar u svom entitetu, kantonu, opštini, mjesnoj zajednici, zarad socijalnog mira. Međutim, pitanje je da je li je EU potrebna BiH? Možda i jeste da bi se pored svojih dnevnih problema bavili i BiH. U tom pogledu veći entuzijazam posjeduje EU nego BiH. Konkretno, evropski entuzijazam stanovnika BiH nije poljuljan nakon Bregzita. Njega nikad nije ni bilo osim u izjavama političara koji obiđu i Evropu i svijet, a BiH i dalje tapka u mjestu i čeka da je neko na neka tajna vrata uvede u EU”, rekao je Džanović i dodao da na osnovu razvoja i napretka EU ima više članica nego kada je osnovana, te stoga taj razvoj i ta saradnja predstavljaju budućnost jer je to korak naprijed za svaku državu, biti pozvan i primljen u evropsku porodicu država. 

„Izlazak iz te ili izlazak iz bilo koje porodice znači biti prepušten sam sebi u svijetu koji ne želi biti u izolaciji, u svijetu u kom više niko nije siguran“, zaključuje on. 

Šta kažu građani? 

Miloš Milošević iz Banjaluke kaže da je on stava da ne vjeruje u blagodeti koje navodno pruža EU, ali da ne isključuje u potpunosti mogućnost integrisanja naše zemlje. 

“Što se mene tiče, ja sam evroskeptik mada ne odbacujem u potpunosti mogućnost pridruživanja u EU. S obzirom na to da javni dug i spoljnotrgovinski deficit istočnoevropskih EU zemalja  konstantno raste i ne nazire se kraj, ogroman pad stavnovništa je osjetan u Bugarskoj i Rumuniji zbog traženja boljih životnih uslova u Njemačkoj i drugim razvijenim EU članicama, produbljuje se moja sumnja u ovu alijansu”, tvrdi Milošević.

On vjeruje i da je Bregzit poljuljao kakav-takav entuzijazam koji je prema Uniji do sada osjećao, te da su Britanci s razlogom donijeli ovakvu odluku na referendumu.   

“Nisam siguran za ostale građane, ali je moj entuzijazam i te kako poljuljan ali sigurno i ostali BiH građani sada sa određenom dozom podozrenja posmatraju EU. Pored brojnih povlastica koje je imala Velika Britanija (zadržala svoju valutu, nije bila članica Šengen zone...), ovo Kraljevstvo se odlučilo da istupi iz EU. Optužbe medija i visokih evropskih zvaničnika da su zbog poznatog britanskog ponosa i neznanja o blagodatima EU građani VB glasali za izlazak su u najmanju ruku smiješne. Smatram da oni jednostavno nisu bili zadovoljni Unijom i da misle da vraćanjem potpunog suvereniteta mogu da poboljšaju standard građana.”

Edita Velić iz Goražda na EU ne gleda kao na rješenje, nego više kao instrument koji će, zhavaljujući isključivo našem trudu, zemlju odvesti do rješenja. 

“Ulazak u EU mnogi zamišljaju kao rješenje za sve probleme. Bez adekvatne pripreme naše ekonomije, analize stanja u svim oblastima, harmonizacije zakonske legislative, te promjene načina razmišljanja, mnogima će u EU biti teže”, objašnjava Velićeva i dodaje da je njeno ubjeđenje da je BiH mnogo više od prostog zbira tri dijela, i da ulazak u EU bh. građanima garantuje temeljne slobode - one koje se sada osporavaju, pa će stoga državi članstvo u EU donijeti benefite u vidu korištenja strukturalnih fondova, korištenja svih bh. potencijala u maksimalnom kapacitetu, slobodno kretanje roba i radnika, i nadam se insistiranje na pravednijem i kvalitetnijem obrazovanju.

Autor: S.B.