Ukoliko razgovaramo sa ljudima koji su migrirali u zemlje zapadne Evrope, većina će ih reći da su tamo otišli isključivo iz ekonomskih razloga, odnosno potrage za odgovarajućim poslom i egzistencijom. Većina će ih reći i da se ne planiraju vratiti nazad u BiH, makar ne do penzije. 

Francuska je takođe atraktivna zemlja što se tiče posla, jer su francuske plate jedne od najvećih u Evropi. Međutim, u poređenju sa troškovima života, odnosno životnim standardom, Njemačka je ipak u boljoj poziciji. 

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u novembru 2016. godine iznosila je 839 konvertibilnih maraka i pokrivala je samo 44.87 odsto sindikalne potrošačke korpe za mjesec oktobar prošle godine.  Prosječne plate po djelatnostima najviše su u finansijskim djelatnostima i djelatnosti osiguranja, gdje iznose 1.281,00 KM, a najniže u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima i iznose 518,00 KM.

Slična situacija je i sa Federacijom Bosne i Hercegovine. U Federaciji BiH prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom  za oktobar 2016. godine iznosila je 838 KM, a i potrošačka korpa slična je onoj u RS, pa se ekonomski proctor BiH može uzeti kao jedna cjelina, iz razloga što su razlike minorne. 

Sara Marks, portparol Federalnog zavoda za statistiku Njemačke potvrdila nam je da je prosječna neto plata isplaćena u mjesecu decembru ove godine u Njemačkoj iznosila 2180 evra, odnosno oko 4 286 KM, dok su životni troškovi (ne računajući stanarinu) samo 87 odsto veći nego u BiH. Prosječna cijena stanarine je tri puta veća nego u našoj zemlji. 

“Prosječna neto plata isplaćena u 12. mjesecu ove godine u Njemačkoj iznosila 2190 evra, a za stanarinu se u prosjeku izdvaja blizu četvrtina tog novca”, istakla je Marksova. 

Našoj redakciji odobrena je molba za slikanje cijena u jednom od supermarketa u Njemačko, uz obavezu da se ne navodi ime supermarketa, pa pogledajte kretanje cijena nekih proizvoda u ovoj zemlji. 

Kao što se vidi iz priloženog, meso i alkoholna pića su jeftinija nego u Bosni i Hercegovini, a pojedina piva od 0.5l u limenkama kreću se i od 0.25 eurocenti. Vina možete pronaći već od jednog evra, a kilogram mljevenog mesa može se kupiti i za 3.5 evra. Nešto skuplje su cijene voća i povrća u Njemačkoj. 

Iz Nacionalnog instituta za statistiku i ekonomske studije Francuske potvrđeno nam je da je u ovoj zemlji prosječna plata u decembru mjesecu prošle godine iznosila 1685 evra, odnosno skoro  3300 KM, dok su troškovi života oko 114 odsto veći nego u našoj zemlji. 

Mi smo takođe slikali i cijene u jednom od hipermarketa u Francuskoj. 

Suhomesnati proizvodi su približno iste cijene kao i u našoj zemlji. Sredstva za čišćenje takođe, dok je meso i za 100 odsto skuplje nego u BiH, kao i organski proizvodi. 

U navedenim statističkim podacima i slikovitim prikazima se vjerovatno nalazi odgovor na pitanje postavljeno na početku ovog teksta. 

Kako se štite potrošači u BiH?

Postoje dva načina na koji se štite potrošači u Bosni i Hercegovini.

U prvoj varijanti se može reći da se sami potrošači štite od rasta cijena proizvoda na način da kupuju jeftinije proizvode. Ernest Engel (1821 - 1896), njemački statističar i ekonomista, je rezultate svojih istraživanja formulisao u sledeća pravila: 

a) dio dohotka koji se troši na prehranu utoliko je manji ukoliko domaćinstva raspolažu većim dohotkom; naprotiv, što je domaćinstvo siromašnije, dakle, što raspolaže s manjim dohotkom, to je relativno veći postotak izdataka za hranu;

b) izdaci za odjeću i stan proporcionalni su dohotku; oni se povećavaju u istoj mjeri u kojoj i raste i dohodak;

c) dio dohotka, namijenjen zadovoljavanju i ostalih potreba - kulture, zdravstva, higijene, obrazovanja, zabave, razonode, štednje... raste naglo, kada se dohodak uvećava; ovaj potrošak brže raste nego što raste dohodak.

Konkretan primjer bio bio: cigarete u BiH poskupe svakih 6 mjeseci, a potrošači sa cigareta prelaze da kupuju rezani duhan koji je jeftiniji od cigareta. 

Druga varijanta se odnosi na aspekt  institucionalnog sistema. Tržište BiH je potpuno liberalizovano. BiH ne poseže za maksimiranjem cijena pojedinih proizvoda. Ovo se čini jedino u ekstremnim situacijama elementarnih nepogoda kao što su poplave iz 2014. g. kada su se pratili i kažnjavali trgovci koji su zbog poplave neopravdano poskupljivali najpotrebnije prehrambene artikle kao što su hljeb, brašno, pitka flaširana voda i sl. Uzroci neočekivanog rasta cijena mogu biti i vanredne okolnosti, monopolsko formiranje cijena uslijed nepostojanja prirodne konkurencije, zloupotreba dominantnog položaja od strane neke kompanije itd...

Kosta Petrušić iz odsjeka za nadzor nad tržištem, zaštitom potrošača i konkurencijom pri  Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH izjavio je da se zaštita potrošača BiH u smislu regulacije cijena ne razlikuje od one koja se sprovodi u zemljama Evropske Unije. 

“Tržište BiH se ne razlikuje od tržišta EU. Kao primjer navodimo Republiku Hrvatsku kao zemlju članicu EU. U Hrvatskoj se koristi Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena. Zakonom se reguliše propisivanje mjera direktne kontrole cijena, praćenje kretanja cijena, određivanje zagarantovanih cijena poljoprivrednih proizvoda. Mjere direktne kontrole cijena su: određivanje najvišeg nivoa cijena, snižavanje cijena na određen nivo, prijava cjenovnika odnosno tarifa prije njegove primjene”, objašnjava Petrušić.

Šta kažu stanovnici Njemačke i Francuske?

U razgovoru sa Vinkom Z. iz Kela, koji je u ovaj njemački gradić došao neposredno prije početka sukoba u BiH,  otkrili smo da ljudi, iako vole svoju zemlju, radije biraju da ostanu ondje gdje imaju obezbijeđen posao i sugurnost. 

“ Ja sam ovdje došao prije početka rata i mogu vam reći da se nisam pokajao. Živim u Kelu blizu 30 godina i nikada nisam imao problema sa pronalaskom zaposlenja. Volim i BiH i Hrvatsku, tamo sam rođen i za te zemlje me veže mnogo uspomena, ali s obzirom na ekonomsku situaciju u tim zemljama, nisam siguran da bih se danas tamo vratio da živim”, rekao je Vinko za naš portal. 

Kada smo ga upitali da nam uporedi cijene u BiH i Njemačkoj, kratko je odgovorio: “ Cijene su skoro identične, ali je plata 5 puta veća. To je apsurd!”

U Francuskom gradu Strazburu razgovarali smo sa Žanom Kardinom, lokalnim stanovnikom ovog francuskog grada, koji nam je rekao da ni on nije naročito zadovaljan životnim standardom u Francuskoj, ali da ipak nikada nije oskudjevao ni u čemu. 

“Smatram da život ovdje može biti mnogo bolji. Porezi su visoki, kao i cijene. Ipak, narod zarađuje dovoljno da može relativno pristojno da živi. Takođe, nekretnine su izuzetno skupe, pa je narod prisiljen da uzima kredite za kupovinu stanova, ali tako je svugdje u Evropi. Ja sam penzioner pa mi to toliko i ne smeta”, kaže Kardin. 

RAZLIKA U PLATAMA

Prema istraživanju njemačkog specijalizovanog portala za statistiku Preisvergleich.de, koji je za Slobodnu Bosnu potvrdio ono što već svi znaju bh. parlamentarci imaju bezobrazno visoke plate u odnosu na bh. prosječna primanja.  Parlamentarci sa državnog nivoa imaju sedam puta veću platu od prosjeka.

“Da ne bi bilo zabune, od svih parlamentaraca u Evropi najbolja primanja imaju francuski (oko 26.200 KM), no, za razliku od BiH, u kojoj se visina prosječne plate mjeri dovoljnim stezanjem kaiša od prvog do prvog, prosječna plata u Francuskoj je, kao što smo vidjeli, mnogo veća od toga.”, piše SB.

Na trećem mjestu su Nijemci, čiji parlamentarci imaju blizu 6 puta višu platu od prosječne (oko 25.000 u odnosu na oko 4.286 KM).

Od država regije, najbliža BiH je Slovenija, čiji zakonodavni predstavnici vlasti mjesečno naplaćuju oko 7.500 KM, što je u odnosu na prosječnu platu u deželi (oko 2.000 KM) 3,75 puta više, dok je, barem kada su građani u pitanju, u Srbiji stanje najsređenije.

Razlika u platama u nekim državama EU i regije:

Država – Parlamentarci – Prosjek – Razlika

BiH – oko 6.000 KM – 839 KM – 7 puta

SLOVENIJA – oko 7.500 KM – 2.000 KM – 3,7 puta

HRVATSKA – oko 4.000 KM – 1.500 KM – 2,6 puta

SRBIJA – oko 1.700 KM – 720 KM – 2,3 puta

Autori: S.B. i G.D.