Region
Hrvatska se ne odriče ustaštva; Srbi traže reakciju Evrope
Danas oštra reagovanja na fotografiju hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović sa ustaškom zastavom. Zbog najnovije potvrde da je u Hrvatskoj na sceni rehabilitacija ustaštva, srpski zvaničnici traže osudu Evropske komisije i Evropskog parlamenta.
Nespornom smatraju naklonost predsjednice Hrvatske ustaštvu. Upozoravaju da zabrinjava izostanak osude hrvatskog društva.
Otkako je ušla u Evropsku uniju, njena najmlađa članica – Hrvatska, niže skandale motivisane ustaškom ideologijom. Ovaj put u centru pažnje je, ni manje ni više, nego tamošnja predsjednica. I to zahvaljujući fotografiji na kojoj drži zastavu sa prvim bijelim poljem na šahovnici - zastavom NDH u Drugom svjetskom ratu. Njen kabinet u tome ne vidi ništa sporno. Ne vidi, čini se, ni cijela Hrvatska. Ćuti sada, kao što je ćutala i kada se Kitarovićeva, kao prvi visoki funkcioner ove zemlje, u Blajburgu poklonila strijeljanim ustašama. Srpskog ministra Aleksandra Vulina ta ćutnja posebno brine.
"Kada se lupaju ćirilične table u Vukovaru, to je ustaštvo i to je fašizam. Kada se slika kraj ustaške zastave, to je ustaštvo i to je fašizam. Kada se govori da je Јasenovac radni logor, to je vrijeđanje žrtava, ne samo srpskih, jevrejskih i romskih, već svih holokausta i svake žrtve Drugog svjetskog rata. Nema osude toga i o tome treba govoriti", rekao je
Aleksandar Vulin, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije.
Savez Srba iz regiona u dilemi je čime više šokiran - fotografijom ili tvrdnjom da na njoj nema ništa sporno. Za predsjednika Saveza Miodraga Lintu ovo je novi povod da Srbija preispita odnos sa zvaničnim Zagrebom.
- Povremene izjave hrvatske predsjednice da ona, tobože, osuđuje ustaštvo su, prije svega, deklarativnog karaktera i namijenjene su za spoljnu upotrebu kada razgovara sa međunarodnom zajednicom - kaže Linta.
Da su Hrvati antifašisti po diktatu, tvrdi i direktor Veritasa Savo Štrbac. Hrvatska predsjednica podsjetila ga je na njenog prethodnika Stjepana Mesić koji je 1992. kao visoki funkcioner u Australiji promovisao ustaštvo.
- Ovakvo ponašanje je tipično kod svih hrvatskih političkih funkcionera. Oni su vrlo praktični. Kad treba da budu antifašisti i obrnuto...nešto za domaću upotrebu, a nešto za vanjsku - rekao je Savo Štrbac, direktor Dokumentaciono-informacionog centra Veritas.
To je, smatraju dobro upućeni, dokaz da Hrvatska nije izvršila deustašizaciju, niti želi da to učini. To potvrđuje svakodnevdnim primjerima ustaštva. Od onih sa sportskih terena - uzvika "Za dom spremni" i kukastog krsta, preko proslave "Oluje", koncerta Tompsona pod pokroviteljstvom hrvatskog javnog servisa, do podizanja spomenika ustaškom teroristi Miri Barešiću i rehabilitacije zločinca Alojzija Stepinca. A moderna, antifašistička Evropa i dalje ćuti.
Izvor: RTRS