U Hrvatskoj Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi razlikuje saradnju opština, gradova i županija s odgovarajućim jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država (tzv. međunarodna suradnja) te saradnju dvije ili više jedinica lokalne samouprave u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga (tzv. međuopštinska saradnja).

Ministar uprave Hrvatske dr Ivan Kovačić izjavio je da je u Hrvatskoj zakonom propisana saradnja jedinica lokalne samouprave, zajedničko obavljanje određenih poslova i čak formiranje određenih zajedničkih tijela koja bi se bavila rješavanjem zajedničkih, međuopštinskih problema.

„Zakonom je propisano da dvije ili više jedinica lokalne samouprave, posebno one koje su prostorno povezane u jedinstvenu cjelinu (opštine i gradovi na ostrvu i sl.), mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizovati zajednički. Za obavljanje tih poslova, jedinice mogu osnovati zajedničko tijelo, zajednički upravni sektor ili službu, zajedničko trgovačko društvo ili mogu zajednički organizovati njihovo obavljanje u skladu s posebnim zakonima“, rekao je Kovačić i dodao da je u Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ugrađeno načelo slobodnog udruživanja opština, gradova i županija radi podsticanja i ostvarivanja zajedničkih interesa. Naime, ostvarujući zajedničke interese opštine, gradovi i županije međusobno sarađuju na unapređenju privrednog i društvenog razvoja svojih zajednica.

On je naglasio i da u Republici Hrvatskoj djeluju tri nacionalna udruženja koja zastupaju interese jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave: Udruženje opština u Republici Hrvatskoj, Udruženje gradova u Republici Hrvatskoj i Hrvatska zajednica županija. 

U Republici Srpskoj lokalna samouprava definiše se kao pravo građana da neposredno i preko svojih slobodno i demokratski izabranih predstavnika učestvuju u ostvarivanju zajedničkih interesa stanovnika te zajednice (slično kao i u Federaciji BiH). U oba entiteta lokalna samouprava ostvaruje se u opštinama i gradovima, a izvršavaju je građani i organi lokalne samouprave. 

U cilju boljeg razumijevanja funkcionisanja lokalne samouprave, u daljem tekstu fokusiraćemo se na konkretne primjere djelovanja i jačanja lokalne samouprave u našoj zemlji. 

Tako projekat „Jačanje uloge lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini“, koji je u martu ove godine predstavljen u Parlamentarnoj skupštini BiH, okupiće 120 lokalnih zajednica i 20 jedinica lokalne samouprave širom zemlje. S ciljem povećanja demokratskog kapaciteta i direktnog učešća građana Bosne i Hercegovine u lokalnoj upravi, jačanja odgovornosti opštinskih vlasti i poboljšanja infrastrukture i usluga na nivou mjesnih zajednica, ovaj projekat će doprinijeti poboljšanju kvaliteta života 300.000 ljudi širom zemlje.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac ranije je izjavila da je uloga lokalnih zajednica neosnovano minimalizovana i dodala da će ovaj projekat animirati građane da preuzmu odgovornost i aktivniji angažman u rješavanju svakodnevnih problema i životnih pitanja ljudi u BiH. Ambasador Švajcarske u BiH Heinrich Maurer izjavio je da njegova zemlja ima dugogodišnje iskustvo direktnog učešća građana na lokalnom nivou. 

- Švajcarska stoga podržava razvoj lokalne uprave u BiH kroz različite projekte od 2001. godine. Kroz podršku lokalnih zajednica kao mjesta na kojima se direktno čuje glas građana može se povećati opšte povjerenje u javne institucije vlasti i ojačati civilno društvo. Trebamo imati na umu da država služi građanima, a ne obrnuto - naglasio je Maurer.

Jačanjem uloge lokalne zajednice, kao temeljne bazne strukture građana, gradi se osnova za kreiranje promjena u lokalnoj upravi od nižeg ka višem nivou vlasti. Lokalne zajednice treba da budu polazna tačka gdje će građani BiH artikulisati svoje potrebe vezane za razvoj lokalne zajednice i sudjelovati u opštinskim procesima donošenja odluka koje utiču na njihove živote.

Osnažene lokalne zajednice pružaće efikasne i pristupačne usluge građanima, sa naročitim fokusom na jačanje i uključivanje žena, mladih i drugih marginalizovanih grupa stanovništva u ekonomske, socijalne i političke tokove. Takođe će se težiti međusobnom povezivanju lokalnih zajednica i partnerstvima sa organizacijama civilnog društva kako bi se oživio demokratski prostor za građanske inicijative.

Cilj aktivnosti svih lokalnih vlasti bi trebalo da bude podstrekivanje i veći angažman građana u opštinskom odlučivanju, pružanju kvalitetnih komunalnih i socijalnih usluga i u provođenju lokalnih razvojnih inicijativa, pri čemu se revitalizacija mjesnih zajednica matra ključnim sredstvom za postizanje tih ciljeva.

Potpredsjednik Saveza opština i gradova RS i sada već bivši gradonačelnik Banje Luke Slobodan Gavranović kaže da je u posljednjih nekoliko godina bilo veoma mnogo projekata koji su trebali da pomognu lokalnim zajednicama, ali ističe da je malo koji to i postigao. On podsjeća na projekat GOLD koga su zajednički finansirali Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Švedska međunarodna agencija za razvoj i saradnju (SIDA). 

- Grad Banja Luka je prije dvije godine potpisao Memorandum o saradnji sa USAID i SIDA GOLD projekatom kojim su obje strane izrazile spremnost da zajedno rade na razvoju efikasnog lokalnog ekonomskog razvoja. Ali, sve to je išlo veoma teško. Takvi projekti ili su edukativni ili imaju slabu podršku i ne daju velike rezultate. Dobro je da imamo podršku lokalnih zajednica. Mislim da nam trebaju mnogo konkretniji projekti. Moj utisak je da se sve svodi na neke participacije i odlaske predstavnika vlasti na seminare. Nema velikih rezultata – kazao je Gavranović.

Jedan od ciljeva ovog projekta da građani i vlasti budu predani u realizaciji zajednički dogovorene, a nove inkluzivne i rodno osjetljive vizije lokalnih zajednica u BiH kao temelja za participativniju i odgovorniju lokalnu samoupravu u BiH. Ovaj rezultat projekta će tražiti primjere najboljih praksi u lokalnih zajedniica u regionu i Evropskoj uniji, nalazeći pravne i institucionalne strukture koje funkcionišu i inspirativne primjere koji pokazuju ljudima šta se može postići.

Organizatori projekta ističu da proaktivne, ojačane i uzajamno povezane lokalne zajednice doprinose odgovornosti lokalne samouprave prema građanima i boljem pružanju usluga. Ovaj projektni rezultat će zahtijevati neposredni rad sa liderima i zajednicama od kojih su sastavljene lokalne zajednice i sa zvaničnicima lokalne samouprave koji su u konačnici odgovorni za većinu javnih usluga. 

- Biće ojačano liderstvo, unaprijeđeni organizacija, sistemi i regulatorni okvir na lokalnom nivou i mjesnim zajednicama osigurani alati potrebni da se pokrene zajednica, angažuju žene, uključe najugroženiji, donesu zajedničke odluke i provedu u djelo vlastite ideje. Istražiće modele za lokalnu demokratiju i učešće zajednice koristeći uspješna iskustva i pomažući zajednicama da pronađu rješenja koja funkcionišu u njihovim pojedinačnim okolnostima i potrebama, prilagođena realnim aspiracijama njihovog liderstva i lokalnoj spremnosti za angažman u zajednici. Takođe će graditi kapacitete u konkretnim oblastima kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna zaštita, tako da ljudi shvate na koji način se donose odluke, definišu budžeti i dodjeljuju resursi, što će im pomoći da učestvuju u procesu i usmjere ga na svoje stvarne potrebe. Na kraju, daće podršku zajednicama u planiranju i prioritetnom korištenju vlastitog vremena i resursa, kao i iniciranju projekata koji su im važni, uz sufinansiranje projekta kako bi se pomoglo pretvaranju strategije u realnost – ističu organizatori projekta. 

Potpredsjednik Saveza i bivši prvi čovjek Trebinja Slavko Vučurević tvrdi da je najviše problema u svom mandatu imao sa Vladom RS koja je opstruisala njegov rad. On ističe da Vada RS nije odobravala nijedan projekat Grada Trebinje. Političke odluke su, kaže Vučurević, veliki problem lokalnih zajednica.

-Te političke odluke su bile neutemeljene. Sprječavali su nas kako su znali i umijeli i projekte koje smo uradili sami smo se izborili za njih. Tako smo se, na primjer, izborili za projekat vodosnabdjevanja i rekonstrukciju trebinjskog Vodovoda. Našli smo milion evra za rekonstrukciju za prečišćavanje otpadnih voda. Trebinje je taj sistem imao i prije 40 godina i trebalo ga je što prije napraviti – kazao je Vučurević. 

On dodaje da ovakvi projekti pomažu na revitalizaciji grada i otvaraju prostor za mnogobrojne projekte koji će donijeti sredstva za sanacije i izgradnje potrebne infrastrukture. Trebinje je na taj način od češke Vlade dobilo sredstva za natapanje Zubačkog platoa, ali i za sanaciju Kulturnog centra. 

- Brendirali smo trebinjska vina i pljevaljski sir. Na taj način smo obilježili Trebinje kao turističku destinaciju i stavili smo ga rame uz rame sa obližnjom Bokom i Dubrovnikom. Naišli smo na puno razumijevanja i niz donacija, a uspostavili smo i novu saradnju sa mnogim centrima u BiH i u regiji. Imali smo sjajnu saradnju sa Sarajevom i Mostarom. Mogli smo i više, ali je i ovo bio korak od sedam milja s obzirom na ono što nam je ostavila prethodna gradska vlast – dodao je Vučurević.

Novi regulatorni okvir za funkcionalne lokalne zajednice koji su izradile vlasti omogućava inkluzivniju, rodno osjetljiviju i odgovorniju lokalnu samoupravu u BiH. Nakon pažljive analize u vezi s tim kako lokalne zajednice mogu najbolje funkcionisati i razvoja zajedničke vizije nove uloge koju mogu imati u BiH i rada sa mjesnim zajednicama, jedinicama lokalne samouprave i njihovim zajednicama u provođenju ovih ideja u praksu, projekat će biti u stanju da predloži jaku pravnu osnovu za sve mjesne zajednice u zemlji s ciljem njihovog učinkovitijeg funkcionisanja. U tom smislu, treći rezultat ovog projekta je stvaranje pravnog okvira koji odgovara viziji na svim nivoima vlasti kako bi se stvorila sredina u kojoj lokalne zajednice mogu postati djelotvorne i kako bi se otvorili demokratski kanali da građani učestvuju u vlastitoj upravi.

Autori: S.B. i G.D.