Stručnjaci kažu da su se čekali rezultati izbora, a sada se čeka formiranje nove vlade.

Mandatar će, izvjesno je, biti predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, a onda kreće definisanje novih odnosa i temelja rješavanja niza otvorenih i komplikovanih pitanja između dvije zemlje.

Među tim pitanjima i dalje je problem Zakona o univerzalnoj jurisdikciji Srbije za zločine počinjene u sukobima na području bivše Јugoslavije, pitanje nestalih, prava hrvatske manjine i druga pitanja zbog kojih Hrvatska koči Srbiju u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom.

Tu su i "ideološka" pitanja poput ukidanja presude kardinalu Alojziju Stepincu za saradnju s ustaškim režimom u NDH, za šta su ga osudile komunističke vlasti - u tome i još nekim događanjima u Hrvatskoj mjesecima unazad Beograd je prepoznao "ustašizaciju" Hrvatske, navodi Al Džazira.

Analitičar Vlatko Cvrtila očekuje, međutim, da će nakon formiranja nove hrvatske vlade uslijediti razgovori koji će ciljati prema tome da se relaksiraju odnosi između dvije države, navodeći da za to postoje interesi i s jedne i s druge strane.

Srbija u svakom slučaju želi imati što mirniji put prema Evropskoj uniji, a Hrvatska želi ostvariti svoje interese koji su dosta važni u tom području. Očekujem da će se ta pitanja nakon formiranja vlade pojaviti na dnevnom redu kao dio procesa približavanja Srbije Evropskoj uniji, ali i kao dio bilateralnih odnosa koji bi trebalo slijediti ove procese približavanja EU, prije svega oni koji su posljedica ratnih događanja, a onda i oni koji bi trebalo da podstaknu regionalnu saradnju - kaže Cvrtila.

On očekuje da će buduća hrvatska vlast probleme rješavati diplomatskim putem, odnosno, kako kaže, na način da se ne stvaraju javne tenzije između dvije države.

- Vjerovatno će biti određenih povišenih tonova, tenzija itd, ali one ne bi trebalo da dovedu odnose Hrvatske i Srbije na onaj nivo na kojem su bili ove godine - kaže on.

Komentarišući podsjećanje Al Džazire da je premijer Srbije Aleksandar Vučić rekao da će s Plenkovićem s druge strane biti teže odnositi diplomatske pobjede nego što je to bilo u vrijeme Zorana Milanovića, analitičar kaže:

Mislim da je njemu prije bilo lakše, jer je vrlo lako mogao hrvatske stavove da predstavlja kao ograničavajuće za Srbiju i kao one koji idu suprotno interesima EU, dakle taj svađalački ton i sve ono što je izgovoreno je Srbija koristila, prezentovala kao neprimjereno ponašanje Republike Hrvatske, svašta su pisali i slali itd. Sad će to biti drugačije, jer mislim da će se sada odabirati oni alati koji neće u javnosti razvijati rasprave, nego će se na drugačiji način raditi - kaže Cvrtila.

Vlast u Beogradu, kako s druge strane ističe analitičar iz Srbije Cvijetin Milivojević, navijala je za pobjedu HDZ-a i sugerisala Srbima u Hrvatskoj da se opredijele za tu stranku, a ne Milanovićev SDP.

Mislim da bi se problemi lakše rješavali u direktnoj komunikaciji političkih reprezenata Srbije i Hrvatske nego pod uticajem ili pod posredovanjem neke treće strane ili, ono što bi bilo najgore, tako što bi jedna zemlja, koristeći činjenicu da je već članica EU, postavljanjem novih i novih zahtjeva, faktički "rešetala" i saplitala svog susjeda koji aplicira za ulazak u tu istu EU - kaže on.

Prije nedavnog stišavanja napetosti, kaže analitičar Branko Caratan, odnosi su prošli kroz više faza - prva je bila kada su se vlasti u Srbiji i HDZ na čelu s Tomislavom Karamarkom našli zajedno na istoj strani u sukobljavanju s Milanovićem.

Nakon toga uslijedila su povremena sukobljavanja, pri čemu, ističe, treba voditi računa da su vlasti u Srbiji i hrvatska desnica, uključujući i desni centar, povremeno još pod jakim nacionalističkim nabojem koji proizvodi konflikte, prenosi Al Džazira.

Međutim, dugoročno gledano, potreba za ekonomskom saradnjom, nakon toga kulturna saradnja i turizam će ipak učiniti svoje. Posljednje će doći možda neko veliko deklaratorno izraženo pomirenje, prihvatanje činjenica koje su postojale u posljednjem ratu na obje strane. Dakle, mogli bi reći da ova faza zahlađenja će ipak biti postupno otopljavanja zbog života kojim sa sobom donosi potrebe ekonomske, kulturne, turističke i druge saradnje - kaže Caratan.

Izvor: RTRS