Prema podacima Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine u 2015. godini iznosila je 24,84 milijarde KM, što je za 42,13 miliona KM ili 0,17% manje u odnosu na robnu razmjenu ostvarenu u 2014. godini. U 2015. godini uvezeno je robe u vrijednosti od 15,85 milijardi KM, dok je istovremeno, ukupan izvoz iznosio 8,99 milijardi KM. Trgovinski deficit u 2015. godini iznosio je 6,86 milijardi KM, što je za 8,69% manje u odnosu na prethodnu godinu. 

U 2015. godini u odnosu na godinu ranije zabilježen je rast izvoza, pad uvoza, što je dovelo do pada deficita. Pokrivenost uvoza izvozom u 2015. godini iznosila je 56,70%, što je za 3,10% više u odnosu na 2014. godinu. 

EU glavni trgovinski partner

Evropska unija je i dalje naš glavni spoljnotrgovinski partner, pa tako u ukupnom obimu robne razmjene EU učestvuje sa 64,81%, zatim zemlje potpisnice Sporazuma „CEFTA-e 2006“ učestvuju sa 13,25%, dok ostale zemlje učestvuju sa 21,94%. Izvoz u EU ostvaruje učešće od 71,80% u ukupnom bh izvozu, a uvoz iz zemalja EU učestvuje sa 60,85% u ukupnom bh uvozu. 

Od glavnih trgovinskih partnera, najveću pokrivenost uvoza izvozom imamo sa: Austrijom od 132,47%, Slovenijom 96,81%, Njemačkom 73,81%, Italijom 69,10%, Hrvatskom 55,29%, Turskom 55,01%, te sa Srbijom 44,59%. U 2015. godini BiH je najviše izvozila u sljedeće zemlje: Njemačku (15,72%), Italiju (13,52%), Hrvatsku (10,29%), Srbiju (8,58%), Sloveniju (8,33%), Austriju (8,27%), Tursku (3,95%), Crnu Goru (2,92%), Mađarsku (2,10%) i Nizozemsku (1,66%). Izvoz u ove zemlje učestvuje sa 75,35% u ukupnom bh izvozu.

Ministar spoljne trgovine BiH Mirko Šarović za Frontal je izjavio da u ukupnom obimu robne razmjene BiH najbolju saradnju ostvaruje sa Njemačkom, koja iznosi oko 3 milijarde konvertibilnih maraka. “Njemačka je naš najvrjedniji partner i ukupan obim robne razmjene sa ovom zemljom iznosi oko 3 milijarde maraka”, kratko je poručio Šarović. 

Tržište zemalja EU najznačajnije izvozno tržište Republike Srpske

Predsjednik Područne privredne komore Banjaluke Goran Račić identifikuje tržište EU kao najznačajnije tržište za RS, pogotovo u domenu izvoza, dok sa našim najvećim  spoljnotrgovinskim partnerom - Srbijom imamo izuzetno malu pokrivenost uvoza sa izvozom. 

„Tržište zemalja EU je najznačajnije izvozno tržište Republike Srpske, jer u strukturi ukupnog izvoza privrede RS učestvuje sa 72,7%, i sa tim tržištem imamo najkvalitetniju razmjenu u pogledu pokrivenosti uvoza izvozom. Izvoz u 2015. godini na tržište zemalja EU je iznosio 1.808.478.000 KM, a uvoz 1.993.682.000 KM. Pokrivenost je iznosila 87,8% i veća je od prosjeka“ kaže Račić i dodaje da je najveći spoljnotrgovinski partner Srbija sa ukupnim obimom razmjene od 1.081.831.000 KM, odnosno 15,9 % (uvoz iznosi 754.434.000 KM, a izvoz 327.397.000 KM) i sa veoma lošom pokrivenošću uvoza izvozom od 43,4%.

Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene privrede RS u 2015. godini je iznosio 6.809.292.000 KM, od čega je izvoz 2.513.206.000 KM, a uvoz 4.296.086 KM i pokrivenost 58,5%.

Račić navodi da u ovim brojkama treba tražiti šansu za napredak, odnosno za smanjenje deficita i da Privredna komora Srpske radi na povezivanju privrednika RS sa potencijalnim partnerima, kako u EU, tako i drugim dijelovima svijeta. 

„Siguran sam da tu ima još dosta prostora za napredak, kroz jačanje naših prerađivačkih kapaciteta sistemskim podsticajima prema određenim oblastima, slično kao što je urađeno u oblasti proizvodnje tekstila, odjeće i oblasti prozvodnje kože i proizvoda od kože što je dalo dobre rezultate. Privredna komora u poslednje vrijeme je intezivirala svoje aktivnosti na promociji naših kapaciteta i mogućnosti u inostranstvu i povezivanju naših privrednika za potencijalnim partnerima, kroz institucionalnu saradnju sa Komorama zemalja EU i zemalja CEFTA“, ističe on. 

Slična situacija i u Federaciji BiH

Federacija Bosne i Hercegovine imala je neznatno veću pokrivenost uvoza izvozom od RS u 2015. godini i ona je iznosila 58.8%, ostvaren je izvoz od 6 milijardi konvertibilnih maraka, dok je uvoz iznosio 10.2 milijarde, odnosno ukupan obim 16.2 milijarde maraka. Tržište EU, kao jedinstven ekonomski prostor, je najveći spoljnotrgovinski partner i FBiH.

Potpredsjednik Privredne komore FBiH dr sc. Marko Šantić tvrdi da je za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita neophodno pružiti podršku razvoju izvoznih udruženja i klastera, te formirati Vijeće izvoznika pri Privrednoj komori.

„Postoji niz alata, metoda pa i strategija koje svojim sinergijskim efektom mogu dovesti do poboljšanja izvoza FBiH. U prvom redu potrebno je pružiti podršku razvoju izvoznih udruženja i klastera kako pri privrednim komorama tako i van njih i napraviti jasnu strategiju brendiranja FBiH, njenih dijelova te domaćih proizvoda i usluga. Potrebno je formirati Vijeće izvoznika pri Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH kako bi se lakše otklonile izvozne barijere i pružila adekvatna podrška izvozno orjentisanim fabrikama“, objašnjava Šantić. 

„Što se tiče obima razmjene sa EU on iznosi 11,3 milijarde KM odnosno oko 70% ukupnog obima od čega je izvoz 4,4mil KM ili 74% a uvoz 6,9 milijardi KM ili 68%“, dodao je Šantić. 

Razlozi slabe pokrivenosti uvoza izvozom

Docent doktor Jelena Trivić izjavila je za Frontal da naša zemlja spada u red zavisnih privreda i da je logično da ima visok stepen uvoza, ali i da itekako  moguće da ostarimo adekvatniju pokrivenost većim izvozom.

„BiH spada u red uvozno zavisnih privreda koje nemaju adekvatnu strukturu sopstvene proizvodnje npr. uzmite hemijske proizvode – detardžent za veš ili trajna potrošna dobra – šporet/frižider, to morate da nabavite iz uvoza jer ne postoje domaći proizvođači, a ako i postoje njihovi brendovi nisu prepoznatljivi na tržištu“, rekla je Trivićeva i dodala da je logično da mala zemlja ne može da proizvede sve sama za sebe, ali da neke male zemlje uspijevaju da ostvare i značajan obim izvoza tako da imaju bolju pokrivenost uvoza izvozom (npr. Češka ili Slovačka, Estonija, itd.) od nas.

Ona smatra da za veliki spoljnotrgovinski deficit postoji nekoliko ključnih razlogarazloga. 

„Uzroci ovoga su višestruki – od posljedica rata i uništene industrijske baze (što 20 godina nakon rata ne bi više smjelo da bude izgovor), preko neadekvatno provedene privatizacije, do nebrige svih struktura vlasti za velike državne sisteme koji su nekad bili motori izvoza (preduzeća iz bazne ili metalske industrije koja su propala ili su pred propadanjem, a u većini slučajeva nije moralo tako biti)“, objašnjava Trivićeva.

Dalje, navodi da mi nismo pogodna zemlja za ulazak stranog kapitala koji bi pokrenuo domaću proizvodnju, a koja bi bila osnova budućeg izvoza; osim političke nestabilnosti koja „tjera“ i domaće i strane investitore, tu su i komplikovane procedure osnivanja biznisa, nepostojanje vladavine prava, raširena korpupcija, itd., što nas čini zemljom koja ne postoji na mapi zainteresovanosti stranih investitora. Kako kaže, činjenica je da potencijalni investitori prate ocjene i rejting međunarodnih finansijskih institucija i kreditnih agencija i da je BiH po tim izvještajima jako loša i to ne samo zbog političke nestabilnosti nego i uslova i lakoće poslovanja. Institucionalni kvalitet, tvrdi Trivićeva, nije adekvatan. Kao najveće prepreke u tom smislu identifikuje dvije stvari koje se kvantitativno mjere u međunarodnim izvještajima: s jedne strane vladavina prava kao neko formalno pravilo igre i korupcija kao opšteprihvaćena neformalno pravilo igre koje se ustalilo u našem društvu. 

Prema ove dvije kategorije koje se ocjenjuju u određenim izvještajima Svjetske banke i još nekih rejting agenicija, BiH ostvaruje lošije rezultate od dosta afričkih zemalja (recimo Bocvane), a daleko daleko je ispod zemalja bivšeg Istočnog bloka npr. Slovačke ili Češke. I to je ono što tjera ne samo strane nego i domaće investitore. 

Kao posljednji uzrok ona navodi ekonomsku politiku (na nivou entiteta jer su, osim monetarne politike kojoj su valutnim odborom „vezane ruke“ i spoljnotrgovinske politike koja je ograničena potpisanim trgovinskim sporazimima sa CEFTA i EU, sve važnije ekonomske politike - fiskalna, politika tržišta rada, konkurencije, obrazovanja, itd. na nivou entiteta) za koju su odgovorni entiteti koji treba da kreiraju stabilno i business friendly poslovno okruženje koje u RS, a slično je u Federaciji, ne da nije povoljno nego je katastrofalno.

„Nameti privredi su ogromni (to ste već čuli hiljadu puta od raznih analitičara), privreda se guši, RS grca u korupciji i netransparentnim javnim nabavkama, itd., i sve to su uzroci koji dovode to toga da nemate zdravu proizvodnu bazu, a time niti izvoz“, ističe Trivićeva.

Autori: G.D. i S.B.