Region
Pupovac: Hrvati žele osjećaj nadmoći nad Srbijom
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac kaže da Hrvatska iz pozicije članice EU želi da uslovljava rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja i jača unutarhrvatski osećaj nadmoći u odnosima sa Srbijom.
Zagreb želi tri stvari - da uslovljava rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja, kao što su suđenja za ratne zločine, u ratu nestalih osoba, prava manjina i granice na Dunavu - onako kako njoj odgovara, određuje brzinu pristupa Srbije EU za svoj ili nečiji račun i jača unutarhrvatski osjećaj nadmoći u odnosima sa Srbijom, kaže predsjednik Srpskog narodnog veća u Hrvatskoj Milorad Pupovac.
Pupovac je to rekao u intervjuu za "Jedinstvo" i istakao da su sva tri razloga štetna, jer se s njima postiže veoma malo ili nimalo, a gubi mnogo.
On je dodao da se u posljednjih pola godine atmosfera u Hrvatskoj toliko pogoršala da su porasli osećaji nesigurnosti, uz već ustaljene osećaje neravnopravnosti, posebno u suđenjima za ratne zločine, zapošljavanju i razvoju životnih sredina.
Povodom incidenata na obilježavanju Dana ustanka naroda Hrvatske u Srbu, Pupovac kaže da je Evropi, a to znači i Evropskoj uniji, i Savjetu Evrope i Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju, trebalo je dugo da se pokrenu i progovore o govoru mržnje i nasilju prema Srbima koji su se u Hrvatskoj rasplamsali prošle godine.
"Trebaće im vremena da i ovo vide i čuju. Jer se ne tiče samo nas već i njih. Negiranje antifašizma, napadi na antifašiste i to pripadnike manjine, negiranje je same demokratije u Evropi. Naime, nakon Drugog svjetskog rata, nakon holokausta i genocida, koncentracionih logora i rasnih zakona, nema demokratije koja to može biti bez antifašizma", istakao je Pupovac.
Upitan kako rehabilitacija nadbiskupa NDH Alojzija Stepinca utiče na odnos prema Srbima i Srbiji, on je rekao da je to još jedna politička presuda koja neće nikome pomoći, a najmanje istini, jer za takve stvari se istorijska istina ne utvrđuje na sudu i boljem od ovog koji je to uradio u Zagrebu.
"Istorijsku istinu u vezi sa pitanjem Stepinca raspravljaće istoričari, te komisija predstavnika SPC-a i Katoličke crkve u Hrvatskoj uz posredovanje pape Franje. I to ostavljamo njima. Ono što nas brine i što je naš problem jeste rehabilitacija onih koji veruju u NDH i njene ideje, politike i zlodjela. A to ne može dobro uticati ni na šta, pa ni na odnos Hrvata i Srba", kaže Pupovac.
On, takođe, smatra da se poništenjem presude Branimiru Glavašu za zločine nad Srbima šalju "veoma loše" poruke srpskom narodu i da to ne može imati dobar uticaj na odnose Srbije i Hrvatske.
Upitan ima li EU načina i mehanizma da privoli svoju članicu da poštuje prava srpske manjine ili je pak, članicama EU sve dozvoljeno, Pupovac je istakao da nije, pogotovo ne kršiti ljudska i manjinska prava i rehabilitovati simbole, ideje i vrijednosti istorijskih fašističkih pokreta kakav je bio ustaški.
"Drugo je pitanje koliko to Evropa sa svojim nevoljama vidi i čuje, te koliko ona u sveopštoj našoj međusobnoj buci i bijesu najbolje razaznaje šta je što i ko je ko. Naše je, kao što smo to činili do sada, da joj pomognemo da razazna", kaže Pupovac.
On je ukazao da odnosi Srbije i Hrvatske u velikoj mjeri utiču na stabilnost regiona.
"Nestabilni odnosi između Srbije i Hrvatske gotovo ceo region čine nestabilnom. To se jasno vidi po odnosima u poslednjih 25 godina. Međutim, s obzirom da Hrvatska i Srbija ne uspevaju stabilizovati i međusobne odnose sve je više znakova da bi one mogle izgubiti taj stabilizacioni potencijal zbog sve kompleksnijih geopolitičkih uticaja u regiji. Ako ti znakovi postanu izraženiji, i jedna i druga zemlja mogla bi ostati bez tog potencijala. Ostanu li bez njega, ostaće bez značajnog dela svoje političke moći. Ovakvo nacionalističko iscrpljivanje nesumnjivo slabi tu moć. Odgovorna vodstva dveju država trebala bi da rade drugačije", rekao je Pupovac.
Upitan, s obzirom na to da Kosovo i Metohija ide putem evrointegracija, šta je važno učiniti da Srbima na KiM u budućnosti budu poštovana prava, on je istakao da se treba organizovati i razviti institucije, prepoznati i artikulisati probleme, obrazovati kadrove i stvoriti komunikacije i partnere u Evropi i svijetu.
"Trebali bismo se češće sretati i razmjenjivati mišljenja i iskustva, a ponekad se i pomagati u političkom djelovanju, jer su naše pozicije slične", rekao je Pupovac.
Izvor: Agencije