O tome će biti riječi, u četvrtak u Bijeljini, na sastanku patrijarha srpskog Irineja i Sinoda Srpske pravoslavne crkve, sa zvaničnicima Republike Srpske i srpskim predstavnicima u zajedničkim institucijama BiH.

Srpska pravoslavna crkva, prema najavama, Nacrt ugovora neće osporavati. Ali više nego jasno, kao i druge vjerske zajednice u BiH, insistiraće na ravnopravnosti svih vjernika i svih vjerskih zajednica u BiH. 

Kada su prije decenije potpisani Ugovori sa Patrijaršijom u Beogradu i Apostolskom stolicom u Vatikanu o pravima vjernika – hrišćana, Islamska zajednica za regulisanje prava vjernika nije bila zainteresovana. U međuvremenu se predomislila.

Uz svesrdnu pomoć formalnog predlagača SDA-ove ministarke Semihe Borovac, u nacrt Ugovora pretočila je šerijatska pravila i propise sa zahtjevom da budu prihvaćeni u svim institucijama i kolektivima širom BiH.

Glavni adut predlagača bila su upravo dva, deceniju stara ugovora, a objašnjenje za ponuđeni sadržaj - kako kažu specifičnosti islamskih vjernika. A onda su specifičnosti dospjele u javnost, a predlagači prestali da ih objašnjavaju. Ministarka Borovac spremna tek kratko da prozbori, kako je Nacrt ugovora u proceduri.

"On je prošao Savjet ministara i ide na Predsjedništvo. Јe li proslijeđen u Predsjedništvo? Naravno, odmah poslije sjednice Vijeća ministara", kaže Borovac.

Reis-ul ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, spreman je i za rečenicu više - da sve nijansira isključivo politikom i kaže kako je Nacrt Ugovora izazvao polemiku samo u dijelu javnosti koji ima „predrasude prema Islamskoj zajednici“.

Srpska pravoslavna crkva se neće baviti politikom. Sinod i episkopi na sastanku za dva dana, vjerovatno neće ni Nacrt ugovora osporiti.

"Religijski pristup je takav da svaka religija misli da je ona u pravu i da su glavni. Međutim, onog trenutka kad to svoje pravo nameće drugima ili kad kaže da oni drugi nemaju pravo zato što ja mislim da imam pravo, onda je to već problem, a to mora da se zaštiti u društvu, državi zakonom", rekao je episkop Zahumsko- hercegovački i primorski Grigorije.

I Rimokatilička crkva, vjerska prava ne želi da politizuje, ali apeluje na jednakost vjernika

"Specifičnost ili posebnost treba nekako poštovati ali ta posebnost ne smije biti na štetu drugih, odnosno da stvara nejednakost", smatra .

Nejednakost i diskriminaciju vjerujućih u BiH, bez obzira na to kojoj konfesiji pripadali, sprečava i Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju vjerskih zajednica. Iz njega, u Јevrejskoj zajednici, crpe svoja vjerska prava.

"Koji god bonitet bilo koja crkva ili vjerska zajednica dobije u ugovoru sa državom, isto to se primjenjuje i na jevrejsku zajednicu", kaže za RTRS Јakob Finci predsjednik Јevrejske zajednice BiH.

Vjerski boniteti u multietničkoj BiH, slijedom ponuđenog Ugovora za vjernike - muslimane, uz iftar, sehur i džumu, podrazumijevali bi napuštanje radnih mjesta i odlazak hrišćana i jevreja na liturgije, litije, mise...

Očenaši i "Zdravo" marije odjekivali bi unutar institucija i ustanova. Krstovi, križevi, krunice, taliti, tefilini, Davidove zvijezde, uz hidžabe i kape francuzice, krasili bi uniforme policajaca, zdravstvenih radnika, vojnika....

Vjera je ovdje dobila primat ispred posla ispred profesionalnosti. Dakle, to je nevjerovatan jedan ugovor i tu bi sad trebalo da reaguju evropske institucije jer ovim ugovorom se BiH udaljava od EU", kaže za RTRS Zoran Milošević, sociolog religije.

Udaljava se i od demokratske i sekularne države i postaje vjerska i nadasve teokratska zajednica. Demokratija ili teokratija? Odluka je pred članovima Predsjedništva BiH.

Izvor: RTRS