Zato jedini predstavnik Republike Srpske u Briselu, tvrdi da je Srpska i ovaj put pripremila dobra rješenja. Anton Kasipović o referendumu ne želi da se izjašnjava, ali tvrdi da će u Briselu imati šta da kaže.

04.46 Pitanje referenduma nije u mojoj nadlećnost, ja to naravno ne želim komentarisati. Moj posao jeste da dam najveći mogući doprinos koji može dati Ministarstvo pravde i Vlada RS, u nastavku strukturalnog dijaloga, to je moj posao imam sasvim jasne stavove”, rekao je ministar Anton Kasipović.

Dok Kasipović uvjerava da ne zna šta ga čeka u Briselu, izgleda da šef Kluba poslanika SNSDa u Narodnoj skupštini barata nekim informacijama. Radovan Višković ne vjeruje u povoljan ishod pregovora i ponavlja da bi referendum mogao da bude raspisan polovinom ili krajem oktobra.

“Ovo što mi u ovom momentu prema nekim naznakama, koje smo dobili da od strukturalnog dijaloga, u suštini nećemo dobiti ništa, nego napravotiv, očekujemo neka rješenja koja su gora nego što su sadašnja”, smatra Višković.

Zakonska rješenja koja su se našla u nastavku pete sjednici ni opoziciji nisu bila prioritet. Šta god da se desi u Briselu tvrde, vladajući će pokušati da iskoriste kao izgovor za odustajanje od refrenduma.

“Vladajući SNSD i Milorad Dodik pokušavaju na svaki mogući način da opravdaju povlačenje referenduma i šta god da se dogovdi i taj neki svoj izgovor će tražiti na strukturalnom dijalogu, i šta god tamo da se dogovdi oni će to predstaviti kao jednu svoju pobjedu”, rekao je šef Kluba poslanika PDP, Branisav Borenović.

Jasno je da će i sutrašnja rasprava u Narodnoj skupštini ostati u sjenci referenduma, jer se očekuje odluka Ustavnog suda Republike Srpske, koji bi trebalo da se izjasni o apelaciji Bošnjaka. Dio opozicije tvrdi da će ta odluka morati da se poštuje.

Kakva god odluka da bude, Bošnjaci su već najavili apelaciju Ustavnom sudu BiH, na koju se u SNSD-u neće mnogo obazirati. Da početak jesenjeg zasjedanja bude još interesantniji pobrinuo se SDS-ov poslanik Miladin Stanić. Nakon što je izašao za govornicu, izrevoltiralo ga je skupštinsko zvono, od koga nije mogao da dođe do riječi. Na momenat je prekinuo sjednicu, zamolivši sekretara da obustavi zvonjavu, što je razljutilo Marka Aćića, koji je zbog Stanićevog ponašanja na raport pozvao skupštinsko obezbjeđenje. Na očigled svih, generalni sekretar i narodni poslanik razmijenili su sočne psovke i uvrede.

Zakon o vinu posvađao poslanike

Prijedlog zakona o vinu posvađao je danas poslanike vladajućih stranaka i opozicije u Narodnoj skupštini RS. Sporenja su nastala zbog amandmana SNSD-a kojim se zabranjuje proizvodnja vina od uvezenog grožđa.

Dok vlast smatra da bi ta zabrana povećala i stimulisala domaću proizvodnju grožđa, opozicija je izrazila sumnju da se radi o lobističkom amandmanu i navodi da bi ova uredba uništila male proizvođače vina u zapadnom dijelu RS.

Šef Kluba SNSD-a Radovan Višković tvrdi da rješenje koje su oni predložili amandmanom ima u svom zakonu i Federacija BiH, dok uime NDP-a Dragan Čavić kaže da se ne može zabraniti uvoz grožđa, te da je sam zakon “previše administrativan“.

Za SDS je takođe sporan amandman SNSD-a, jer, kako kaže Nedeljko Glamočak, potpuno mijenja suštinu zakona.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Stevo Mirjanić rekao je da su u zemljama regiona različito regulisana ova pitanja te da će konačnu riječ o spornom amandmanu dati Vlada RS.

Na stolu tri deklaracije o tri genocida

U Banjaluci zasjeda Narodna Skupština Republike Srpske. Na dnevnom redu su izvještaji o radu RTRS za 2013 i 2014. ali i zakoni o predškolskom vaspitanju.

Rasprava je ipak ostala u sjeni najava tri Deklaracije o genocidu. Tri politička dokumenta, i to o tri deklaracije o priznavanju genocida.

Zapravo na stolu su tri deklaracije, javlja N1. Prva je Deklaracija o izjašnjavanju o genocidu nad Jermenima, koju je predložio Milorad Dodik.

Koalicija “Domovina” je predložila deklaraciju o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, dok je osudu genocida nad Srbima, Romima i Jevrejima u takozvanoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj predložio Savez za promjene, odnosno Dragan Čavić.

Teško je dosegnuti ciljeve predlaganja ovih političkih dokumenata koji nisu pravni ni u kom slučaju. U obzir za njihovo kreiranje su uzete dosadašnje međunarodne presude.

Ono što je jasno jeste da se Dodik za Deklaraciju o izjašnjavanju o genocidu nad Jermenima predložio nakon što je papa Franjo govorio da je zločin počinjen nad Jermenima počinjen od 1915. do 1917. godine zapravo prvi veliki zločin u 20. vijeku.

Izvor: ATV