Govoreći o položaju nacionalnih manjina u Hrvatskoj, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Aleksandar Tolnauer kao jedan od ključnih problema hrvatskog društva i države istakako je percipiranje nacionalnih manjina od strane većinskog naroda. „U Hrvatskoj imamo na snazi socijalno šizofreno ponašanje. Naime, formalno se prihvaćaju sva ljudska prava, dok se privatno prema manjinama osjeća snažna distanca i neka vrsta nesigurnosti. To je ono na čemu Savjet za nacionalne manjine posebno radi, da se postojeće stanje i svijest građana promijeni.” 

Takođe, jedan od ključnih problema s kojim se manjine u Hrvatskoj susreću je i to da nerijetko od strane jedne ekstremne manjine Hrvata budu doživljeni kao nekakvi ''getoizirani antidržavni faktor'', a pored takve izrazito negativne percepcije, ono što je simptomatično je da je ta manjina ekstrema izuzetno glasna, dok većina građanstva ćuti, smatra Tolnauer.

Prema njegovim riječima, današnji zadaci Savjeta nacionalnih manjina u Hrvatskoj su više okrenuti promocijom nekih opštih civilizacijskih vrijednosti, odavno utvrđenih, ali očigledno neophodnih za ponavljati, i to naravno nije samo simptom Republike Hrvatske, već i mnogih drugih evropskih zemalja danas.  

Profesor Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba, dr Siniša Tatalović u tom kontekstu ističe da upravo iskustva istočnoevropskih zemalja služe i služiće za redefinisanje stavova članica EU, po pitanju tretiranja manjina. On je istakao da je etnička distanca u Evropskoj uniji prilično visoka, i iznosi oko 20%, dok je npr. u Francuskoj mnogo izraženija, i iznosi oko 29%.

Dr Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci istakao je da kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, u posljednjih šest godina nije urađeno ništa po pitanju poboljšanja položaja nacionalnih manjina. Pitanje nacionalnih manjina je često politizovano upravo od strane 3 konstitutivna naroda, i njihovim međusobnim etničkim distancama, pa je česta zloupotreba izjašnjavanja pripadnika konstitutivnih naroda u red ostalih, zarad određenih političkih funkcija. Prema riječima profesora Šolaje, ovo je naročito česta pojava u lokalnim zajednicama, a nedovršenost zakonskog određenja manjine u BiH predstavlja po njemu ogroman prostor za manipulaciju, pa su nacionalne manjine u BiH često nekakva kolateralna šteta u sferi politike.

„Iako Vlada Republike Hrvatske povremeno kalkuliše zbog izbornog ciklusa, manjine ipak utiču u političkim procesima u Hrvatskoj, što je sve do skoro bilo gotovo pa nezamislivo. Ove godine izdvojeno je 6 miliona evra za pitanja kulturne autonomije nacionalnih manjina u Hrvatskoj, u šta spadaju organizacija raznih kulturnih manifestacija i dešavanja, izdavaštvo i slično”- istakao je Tolnauer.

Mnoštvo problema i izazova i dalje je pred Hrvatskom kada je u pitanju zaštita nacionalnih manjina, a neki od indikatora toga danas su istorijski revizionizam, koji gotovo nekritički kruži ne samo društvenim mrežama i internetom, medijska (ne)zastupljenost, pitanje povratka, govor mržnje, pismo i jezik. Prema riječima Aleksandra Tolnauera, Savjet za nacionalne manjine i Vlada RH zajedno rade na tome,  a ono što je ''olakšavajuća okolnost'' je solidan zakonodavni okvir, izuzetno povoljan za nacionalne manjine u ovoj zemlji.

Procenat nacionalnih manjina u Hrvatskoj iznosi 7,61% prema popisu iz 2011. godine. Najbrojnija nacionalna manjina su Srbi, kojih ima 186.633 prema rezultatima iz posljednjeg popisa, ili procentualno gledano – nešto više od 4%.

Autor: Frontal