Prije nekoliko decenija čak 80 odsto Kineza živjelo je u ekstremnom siromaštvu, s manje od 1,25 dolara dnevno, no reforme, liberalizacija tržišta i otvaranje stranim investicijama, pretvaraju Kinu u supersilu.

 

Uz snažan ekonomski rast, od u prosjeku osam odsto godišnje, dolazi do stvaranja srednje klase, i jačanja njihove kupovne moći. Liberalizacija ekonomije omogućila je i privatnu inicijativu tako da Kina sada ima najbrži porast milionera i milijardera.

 

Kina je tako prošle godine dostigla broj od 190 milijardera i više od milion milionera čiji broj se povećava za oko 40 hiljada godišnje.

 

Impresivan je i rast srednje klase, u koju spadaju kućanstva s godišnjim prihodom od devet do 24.000 dolara, a koja 90-ih godina uopšte nije postojala.

 

Danas u srednju klasu spada 300 miliona Kineza, što je više od broja stanovnika SAD-a, a prema procjenama njihov broj će do 2022. narasti na 630 miliona i dostići 45 odsto od ukupnog broja stanovnika.

 

Ovakav dramatičan rast standarda pretvorio je Kinu u najperspektivnije tržište za luksuzne proizvode.

 

Novonastali bogataši i brzorastuća srednja klasa svoj uspjeh, naravno, žele i pokazati, što je stvorilo ogroman potencijal za zapadnjačke luksuzne brendove.

 

Prema podacima konzultantske kuće Bain & Company, kinesko tržište luksuznih proizvoda raslo je po dvobrojnim stopama, te je 2010. poraslo za čak 27 odsto, dok sljedeće godine rast ubrzava na 30 odsto, što je trostruko brže od globalnog rasta.

 

Tržište luksuznih proizvoda u Kini u 2012. godini postalo je drugo najveće na svijetu, s potrošnjom od 27,3 milijardi evra.

 

Kineski kupci luksuznih proizvoda mlađi si od onih na zapadu. Dok su starije generacije Kineza, zbog života u siromaštvu navikle na štednju, glavni pokretači kineskog tržišta luksuza su generacije rođene 80-ih i 90-ih godina.

 

Ono što je iznenadilo proizvođače zapadnjačkih luksuznih brendova je ubrzano "sazrijevanje" tržišta, te su kineski kupci postali vrlo zahtjevni.

 

Dok su u početku svi brendovi dobro prolazili – bilo je dovoljno poznato zapadnjačko ime – sada dolazi do raslojavanja tržišta, odnosno neki brendovi postaju nedovoljno atraktivni kako njihova dostupnost raste, te se najbogatiji kupci okreću ekskluzivnijim proizvodima ili onima izrađenim po narudžbi.

 

Primjerice, Luis Vuitton, koji je najpoznatiji po luksuznim torbama izgubio je popularnost među najbogatijim kupcima, jer je postao popularan kod srednje klase, pa je sada na glasu kao "brend za sekretarice".

 

Sa sličnim problemom susreće se i Gucci, koji je takođe postao "previše popularan" za najbogatije, dok neke manje poznati brendovi poput Bottega Veneta bilježe rast među najbogatijim kupcima.

 

Osim raslojavanja tržišta, kineski kupci luksuzne proizvode sve više kupuju u inostranstvu. Procjenjuje se da čak 60 odsto ukupne potrošnje na luksuzne proizvode, kupci ostvare izvan Kine, što je uticalo i na usporavanje rasta na kineskom tržištu, koji je pao na sedam odsto u 2012. godini.

 

Na usporavanje je uticalo i uvođenje pravila kojima je zabranjeno kupovanje luksuznih darova državnim novcem. Prema procjenama čak 25 odsto tržišta luksuznih proizvoda činili su darovi koji su važan dio kineske kulture.

 

U sklopu antikorupcijskih mjera koje su stupile na snagu 2012. godine, vlasti su zabranile državnim tijelima kupovinu luksuznih darova poslovnim partnerima. No, očekuje se da će ovo mjere biti privremene jer je darivanje duboko ukorijenjeno u njihovoj kulturi.

 

Ipak, očekuje se da će kinesko tržište luksuznih proizvoda i dalje biti najperspektivnije na svijetu, zbog kontinuiranog snažnog rasta raspoloživog osobnog dohotka, koji raste po dvobrojnim stopama godišnje.

 

izvor: Fena