Penzioni sistemi u entitetima su izloženi dominantnom uticaju starenja stanovništva s jedne strane i niske stope ekonomske aktivnosti s druge strane.

Republika Srpska je u ovu godinu ušla sa ogromnim brojem penzionera. Naime, 31. decembra 2014. godine Fond PIO je imao 248.944 korisnika, a broj osiguranika je tada stajao na 280.646, što znači da je stopa zavisnosti iznosila 1,12 (osiguranika): 1 (korisnik).

U poređenju sa 2009. godinom, kada se 219.617 osiguranika nalazilo na spisku Fonda PIO, vidi se da u proteklih nekoliko godina broj penzionera porastao za skoro 30.000.

U BiH je već više od sto godina na snazi sistem generacijske solidarnosti, a koji podrazumijeva da odnos zaposlenih i penzionera treba biti najmanje 3:1. Međutim, ni u jednom entitetu ovaj odnos nije ni približno tom nivou, te je cijeli penzioni sistem pred kolapsom.

Zijad Krnjić, direktor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje je početkom godine potvrdio da je Zavod u 2014. imao rashode blizu 1,85 milijardi KM, a prihode manje za 50 miliona, dok je broj penzionera tokom godine porastao za cijelih 7.000, te je iznosio 395.000.  

80% penzionera u Federaciji živi u siromaštvu

Predsjednik Skupštine Saveza udruženja penzionera Federacije Bosne i Hercegovine Omer Omerefendić, vjeruje da je zbog pokazatelja da broj penzionera konstanto raste hitno potrebna reforma sistema u cijeloj BiH. On tvrdi da se penzioni sistem održava samo zahvaljujući enormno niskim penzijama u oba entiteta. 

„Postojeći broj zaposlenih kao i stopa doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje ne obezbijeđuju isplatu penzija na postojećem nivou, a koje su enormno niske, i ne obezbijeđuju osnovne uslove za normalan život penzionera. Samo podatak da 80% penzionera u Federaciji živi u zoni siromaštva to potvrđuje“, objašnjava  Omerefendić.

Dodaje da penzioneri Federacije izražavaju svoju zabrinutost ukupnom socijalnom slikom društva. 

„Cijenimo da u posljednjih 10 do 12 godina malo se uradilo na poboljšanju socijalne karte stanovništva i od ranije naslijeđeni problemi su i dalje prisutni. To potvrđuje i dubioza u FZ PIO/MIO koja nas veoma zabrinjava, iz dana u dan sve je veći broj nezaposlenih osoba na Zavodima za zapošljavanje, ukorijenjen je „rad na crno“ koji se ogleda kroz izbjegavanje plaćanja obaveza prema državi a to sve se reflektuje na veoma loš standard penzionera odnosno za namirenje i postojećih penzija“, navodi Omerefendić.

On vjeruje da vladajuće strukture nisu imale uspjeha u kreiranju ambijenta za vođenje aktivne politike zapošljavanja, a zbog čega nam je loše stanje zahvatilo cijelu državu. Problem se može trajno riješiti samo uz povećanje broja zaposlenih, kaže Omerefendić. 

Brojni problemi i nakon reforme penzionog sistema

Republika Srpska je nedavno reformisala penzioni sistem, ali opet postoje brojni problemi. Važećim Zakonom o PIO, koji je u primjeni od 1. januara 2012. godine, došlo je do brojnih promjena, ali u finansijskom pogledu sredstva se i dalje obezbjeđuju od doprinosa kao glavni izvor prihoda (81-82%), dok je transfer iz Budžeta za prava koja finansira Republika odgovoran za 17-18 % penzijskih sredstava.  

„Važećim Zakonom o PIO proširen je krug osiguranika, pooštreni uslovi za ostvarivanje prava u smislu da je potrebno kumulativno ispunjenje uslova za penziju (i navršenih godina života i potrebnog penzijskog staža), uvedena je donja granica snižavanja godina života na 55 godina, uveden tzv. bod sistem obračuna penzije, uvedeno obavezno-godišnje usklađivanje penzije i dr.“, rečeno je za Frontal iz Fonda PIO. 

Dodali su da je u postupku donošenja Strategije penzijskog sistema bio prijedlog da se starosna granica za odlazak u penziju podigne na 67 godina, ali da socijalni partneri taj prijedlog nisu prihvatili, te je granica ostala na 65. Podsjećamo, da je u međuvremenu veliki broj razvijenih zapadnoevropskih država podigao starosnu granicu na 67 godina. To su u okruženju učinili i Crna Gora, a prijedlog se razmatra i u Hrvatskoj.

Zastoj u reformama u FBiH

Kada je u pitanju reforma penzionog sistema u FBiH, u ovom entitetu je tek prošle godine usvojena Strategija reforme.

Ciljevi strategije su, prije svega, osiguranje dugoročne održivosti penzionog sistema i sprečavanje socijalne ugroženosti u starosti. Takođe, predviđa se i uvođenje sistema obračuna penzija proporcionalno uplaćenom doprinosu, te primjereniji doprinos za osiguranike s beneficiranim radnim stažom.

Međutim, dinamika i provođenje strategije se stalno odgađaju, tvrdi Omerefendić.

On kaže da penzioneri nisu zadovoljni dosadašnjim postignućima u realizaciji reforme, te će sa konstituisanjem nove zakonodavne i izvršne vlasti zatražiti što hitnije donošenje seta zakona kojima bi se ovo polje regulisalo. 

„Tražimo realizaciju zadataka iz reforme kako bi Vlada Federacije preuzela finansiranje tzv. „socijalnih penzija“ između zarađenog i onog što ova kategorija prima, što sada na godišnjem nivou iznosi 250 miliona KM koji se izdvajaju iz redovnih doprinosa. Tražićemo da se ispravi nepravilan odnos između zaposelnih i penzionera kroz preraspodjelu BDP-a jer sadašnjih 10% ne obezbjeđuje ravnomjernu i potpunu isplatu penzija na sadašnjem nivou. Tražićemo od Vlade Federacije da se pojača kontrola „rada na crno“ i efikasnija naplata poreza i doprinosa“, naveo je Omerefendić.

Podsjećamo da je početkom godine Krnjić za Avaz rekao da je finansijski plan Fonda PIO FBiH za 2015. iznad 1.9 miljardi KM, ali bez povećanja penzija, te da je za više penzije potrebno realno povećanje prihoda od doprinosa do čega se može doći ili povećanjem broja zaposlenih ili prosječne plate. 

Federacija BiH takođe još uvijek čeka na pripreme novog Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju, Zakona o organizaciji penzionog i invalidskog osiguranja, te Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima.

Omerefendić kaže da su, po njihovom zahtjevu, pokrenute pripreme za donošenje ovih zakona, te da očekuju da će u toku ove godine novoformirana vlast obezbijediti realizaciju donošenja seta zakona koji proističu iz usvojene reforme penzionog sistema. 

Kada je u pitanju starosna granica za odlazak u penziju u FBiH, Savez udruženja penzionera FBiH vjeruje da ona treba da ostane na 65 godina. 

„Mišljenje organa našeg Saveza, kada je riječ o podizanju starosne granice za odlazak u penziju je da se ostane na 65 godina života i 40 godina penzijskog staža. Mišljenja smo da iznimno može se izvršiti povećanje starosne granice za odlazak u penziju do 67 godina da neke kategorije kao što su: univerzitetski profesori, doktori kao i neke druge kategorije koje su od posebnog značaja za Federaciju“.

Penalizacija za raniji odlazak u penziju?

2013. zbog prijevremenog penzionisanja u RS se u prosjeku u penziju odlazilo sa 59 godina, 2014. godine ta cifra je iznosila 60, 5 godina. 

Svjetska banka je prije nekoliko godina predložila da se, kako bi se riješio ovaj problem, u nastavku reforme umanje penzije za pet odsto za svaku godinu ranijeg ostvarivanja prava na starosnu penziju. Na pitanja da li se treba uvesti penalizacija za raniji odlazak u penziju iz Fonda PIO RS odgovaraju:

„U postojećem Zakonu i uslovima ostvarivanja prava nije ugrađena tzv. penalizacija, kao što je to npr. urađeno nedavno u Srbiji. Ipak svako odlaženje u penziju prije navršenih 40 godina staža osiguranja ili penzijskog staža utiče na visinu penzije, tako da npr. visina penzije za ženu sa 35 godina staža osiguranja, kako je to Zakonom i dozvoljeno, nije ista kao i kad ima 40 godina staža. To se i valorizuje putem obračuna po bod sistemu“.

Kada je u pitanju stimulisanju za ostanak na radu i nakon sticanja prava na starosnu iz Fonda PIO RS kaću da je Odlukom Ustavnog suda RS, od oktobra 2013., omogućeno da korisnik prava na penziju može biti i u osiguranju, a da mu se pri tome ne vrši obustava isplate penzije.  To praktično znači da korisnik samostalne starosne i invalidske penzije može biti i u osiguranju.

Iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS priznaju da reforma penzionog sistema još uvijek nije rezultirala poboljšanjem osnovnog indikatora sistema, odnosno poboljšanjem odnosa broja osiguranika prema broju korisnika prava.

Međutim, tvrde da su zabilježeni sljedeći pozitivni trendovi u sistemu:

- povećava se procenat starosnih, a smanjuju procenti invalidskih i porodičnih penzija,

- smanjuje se broj priznatih prava u jednoj kalendarskoj godini (2008 – 17.500,

2013. – 11.600), odnosno smanjuje se procenat povećanja broja korisnika prava u jednoj godini (2009 – 4,85 %, 2011 – 2,85 %, 2014 – 1,56 %),

- izrazito je smanjen broj invalidskih penzija u jednoj godini (2008. – 3.970, 2013. – 1.120),

- postepeno se povećava starost u momentu ostvarivanja prava, 

- povećava se prosječna penzija kao i iznosi najniže penzije.

Što se tiče mjera Ekonomske politike, tvrde da sve zavisi od broja zaposlenih. 

„Mjere Ekonomske politike dugoročno mogu poboljšati situaciju u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja ukoliko se značajnije poveća zaposlenost odnosno ukoliko se poveća broj osiguranika u odnosu na broj korisnika prava iz osiguranja“, kazali su iz ovog ministarstva.

Kolaps penzionog sistema posljedica ogromne nezaposlenosti

Ekonomski stručnjak Marko Martić iz GEA Centra za istraživanja i studije, objašnjava da je nepovoljan odnos penzionera i zaposlenih u BiH proistekao u prvom redu iz činjenice da u Bosni i Hercegovini nije riješen problem ogromne nezaposlenosti, odnosno, nedovoljan je broj onih koji rade i koji uplaćuju doprinose da bi penzioni sistem uopšte funkcionisao. 

„Imate situaciju da se entitetske vlade kratkoročno zadužuju kako bi se penzije redovno isplaćivale što upečatljivo govori o održivosti penzionog sistema zasnovanog na principu finansiranja iz doprinosa zaposlenih. Da stvar bude gora, penzije koje se isplaćuju u RS i Federaciji BiH su najniže ili među najnižim u Evropi“.

Prema njegovom mišljenju potrebno je značajnije podizanje nivoa ekonomske aktivnosti te rješavanje problema ogromne nezaposlenosti i rada na crno. 

„Mišljenja sam zbog toga da svaka reforma samog modela, bez ispunjenja navedenih pretpostavki, može da proizvede vrlo ograničene efekte“, rekao je Martić.

Što se tiče Republike Srpske paketom zakona koji su razmatrani na 7. posebnoj sjednici Narodne skupštine RS predviđeno je smanjenje ukupne stope doprinosa na platu kroz smanjenje stope zdravstvenog osiguranja, stope doprinosa za dječiju zaštitu i stope za osiguranje od nezaposlenosti, ali nije predviđeno smanjenje stope doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje. 

„Ovo znači da neće biti direktnog uticaja na finansiranje Fonda PIO RS po tom osnovu. Ako se govori o indirektnim uticajima od očekivanog privrednog rasta, povećanja zaposlenosti i ekonomskog razvoja, onda su i ti efekti vrlo upitni  jer se radi o zaista malim promjenama (smanjenje ukupnih doprinosa na platu za samo 1,4 procentna poena)“, dodao je Martić. 

Ekonomska predviđanja za 2015.

Iz Direkcije za ekonomsko predviđanju da se u toku godine može očekivati blagi oporavak bh. ekonomije.

„Glavni osnov za očekivanja jačanja rasta u 2015. godini je ubrzavanje rasta Euro zone sa 0,8% u 2014. na 1,3% 2015. godine. Time se osigurava jačanje ne samo izvozne tražnje, nego se osiguravaju tekući i kapitalni prilivi iz inostranstva kojima se finansira značajan dio domaće tražnje u BiH. Pored toga, važne pretpostavke projekcija za 2015. su odsustvo značajnih vremenskih nepogoda, te povoljna hidrološka situacija u hidroelektranama (dovoljno padavina). Tako bi se odsustvom nepogoda iz prethodne godine pad ekonomske aktivnosti iz drugog tromjesečja pretvorio u rast ove godine, dok bi povoljna hidrološka situacija mogla obezbjediti viškove električne energije za izvoz“.

Trenutno se penzioni sistem u BiH većinom oslanja na kreditna zaduženja, što zbog dugovanja na doprinose, te velikog broja nezaposlenih.  

Međutim, nakon što je usaglašena izjava Predsjedništva BiH i ponovo pokrenut postupak primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, BiH čeka niz ekonomskih reformi koje, s obzirom na sadašnje stanje, neće biti jednostavne. 

Među tim reformama su i one koje bi mogle značajno uticati na penzioni sistem u BiH. Pored mjera koje će podstaći zapošljavanje, Brisel je čvrsto zatražio i jaču kontrolu odlaska u penziju, kao i pooštrenje uslova za invalidnu penziju. 

Trenutna struktura penzija u RS, po vrstama prava, govori da će evropske reforme biti dašak svježeg zraka. Naime, procenat korisnika starosnih penzija je 52,66 odsto, porodičnih 30,91%, a invalidskih cijelih 16,30 odsto.