Znači BiH je više izvezla u Austriju za 0,35 odsto nego što je uvezla.

Austrija, osim što je članica EU i jedan od najznačajnih spoljnotrgovinskih pratnera BiH je i država koja je plasirala najviše kapitala u proteklih 19. godina u direktne strane investicije.

Kada posmatramo odnos 12 najznačajnih spoljnotrgovinskih partnera BiH najlošiji odnos u pravcu pokrivenosti izvoza/uvoza imamo sa Republikom Kina i on iznosi svega 2,12 odsto, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Prvih pet zemamlja sa kojima imamo najbolji odnos izvoza naspram uvoza osim pomenute Austrije, sve su redom zemlje EU, Njemačka, Italija, Slovenija i Holandija.

Na šestom mjestu nalazi se Turska a slijede susjedne zemlje Srbija i Hrvatska.

Posmatrajući ukupnu  pokrivenost spoljnotrgovinske razmjene po entitetima i Brčkom Distriktu, vidljive su značajne razlike, u odnosu na BiH nivo.

Tako najbolju pokrivenost uvoza izvozvom Federacija BiH je u toku devet mjeseci 2014. godine ostvarila sa Njemačkom sa 99,10 odsto, slijede Austrija sa 97,22 odsto pokrivenošću i Češka Republika sa 97,18 procenata.

U Republici Srpskoj ovaj odnos je najpovoljniji  sa Crnom Gorom i RS je tu ostvarila suficit sa 331 odsto pokrivenosti uvoza/izvozom. RS je takođe više izvezla u zemlje Slovačka Republika, Austrija, Italija i Hrvatska. 

Dok je Brčko Distrikt najbolji odnos imao sa Austrijom, Turskom i Makedonijom.

Najviše robne razmjene

Najveći obim trgovinske razmjene BiH je tokom devet mjeseci ove godine ostvarila sa Hrvatskom 2.672.087, 000 KM a nakon nje smo najveći  trgovinski promet imali sa Njemačkom, Srbijom, Italijom i Slovenijom.

Kada se posmatra obim robne razmjene po entitetima i Brčkom distriktu i tu su vidljive razlike, pa se susjedna Hrvatska izdvojila kao najveći partner Federacije BiH, a susjedna Srbija kao najveći trgovinski partner Republike Srpske kao i Brčko Distrikta.

Posmatrajući ukupnu spoljnotrgovinsku razmjenu BiH sa zemljama CEFTA primjetan je u posmatranom periodu porast uvoza od 11,95 odsto a smanjenje izvoza za 0,85 odsto.

Sa Evropskom unijom, rasli su istovremeno i uvoz i izvoz, gdje je uvoz povećan za 1,97 odsto a izvoz za 1,41 odsto.

Ukupan saldo robne razmjene BiH sa zemljama EU iznosio je 12.413.247,000KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 63,4 odsto i u poređenju sa istim periodom prošle godine smanjena je za 0,4 odsto.

BiH je na tržište EU izvezla robe u vrijednosti od 4.817.522,000 KM, i npr. u poređenju sa izvozom na tržište zemalja CEFTA izvoz je veći za oko tri milijarde KM.

Posebno interesantan podatak vidi se u izvještaju Republičkog zavoda za statistiku RS, koji za mjesec oktobar 2014. godine pokazuje da RS ima najnepovoljniji odnos izvoza naspram uvoza sa Rusijom. Naime u desetom mjesecu iz Rusije u RS je ušlo robe vrijednosti oko 606 miliona KM, a izvezeno je tek oko 4 miliona KM, što je u procentima 0,8 pokrivenosti.

Poslije Rusije, najgori balans se pokazuje u trgovini sa Kinom i Brazilom.

Zemlje EU i dalje ostaju najznačajniji trgovinski partner, kako na nivou BiH tako i na nivou entiteta i Brčko distrikta.

Njemačka, Hrvatska i Italija su u oktobru bili najznačajniji spoljnotrgovinski partneri Federacije BiH.

U Informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje BiH o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar-septembar 2014. godine, koju je usvojio Savjet ministara, naglašava se da podaci o izvozu roba ukazuju na blago poboljšanje ekonomske situacije u BiH u trećem kvartalu u odnosu na drugi kvartal ove godine. Ostvaren je rast izvoza od 6,5 odsto i blagi rast industrijske proizvodnje od 0,4 odsto, a rast uvoza u trećem tromesečju od 9,3 odsto mogao bi ukazivati na jačanje domaće tražnje.

Šta se uvozilo, a šta izvozilo

U Bosnu i Hercegovinu je za 11 mjeseci ove godine uvezeno 42.158.701,40 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, u ukupnoj vrijednosti od 124.156.135,13 KM.

U istom periodu izvezeno je 52.808.609,97 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, u ukupnoj vrijednosti od 58.836.398,73 KM, objavila je Uprava za indirektno oporezivanje BiH.

Izvoz prehrambenih namirnica u prvom redu mlijeka i mliječnih proizvoda, bio bi veći da je BiH na vrijeme ispunila postavljene kriterijume za izvoz na EU tržište, o čemu se proteklih mjeseci posebno pisalo u medijima. BiH u EU izvozi ribu, med i šećer i na putu je da dobije dozvolu za izvoz krompira.

Povodom mnogobrojnih natpisa kao i štrajka mljekara na graničnim prelazima oglasio se i otpravnik poslova Delegacije EU u BiH Renco Davidi koji je ponovio da nema popuštanja od strane EU u poštovanju standarda.

"Ili će standardi biti ispoštovani i biti dobijen sertifikat ili nema izvoza iz BiH u EU", rekao je Davidi na brifingu za medije održanom u sjedištu Delegacije EU u Sarajevu.

On je istakao da EU nije uzročnik ovih problema i treba da ih riješe domaće vlasti. "Riječ je o tome da li postoji politička volja da se ovo pitanje riješi ili ne", rekao je Davidi, podsjećajući da su zahtjevi EU poznati od ranije.

Podsjećajući da je preostalo da BiH riješi šest mjera koje je pred nju postavila Kancelarija EU za hranu i veterinarstvo, otpravnik poslova Delegacije EU istakao je da nije riječ o velikim zahtjevima i da ih je moguće brzo riješiti ukoliko postoji politička volja.

"Tražimo da se zna ko je odgovoran kad se identifikuje neki problem ili bolest životinja", istakao je Davidi i dodao da je riječ o pitanju funkcionalnosti.

On je dodao da će od 1. januara proizvođači mlijeka u BiH i za domaće tržište morati da poštuju više standarde nego do sada. "Ovo je pozitivna stvar sa stanovništa zaštite potrošača, ali poštovanje tih standarda sa sobom nosi i troškove", konstatovao je Davidi.

Treba istaći da prema analizi Spoljnotrgovinske komore BiH izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u periodu od pet godina (2009.-2013.) jasno ukazuje kontinuirano povećanje izvoza na godišnjem nivou sve do 2013. kada je zbog zatvaranja hrvatskog tržišta izvoz opao za oko 6 miliona KM.

Kako su politika i standardi kočnica za dalje napredovanje u ovoj oblasti ne čudi podatak da BiH najviše izvozi sjedala, obuću sa gumenim đonovima, aluminijum u sirovim oblicima i električnu energiju.

A najviše se uvozilo u prvih devet mjeseci nafta i ulja, automobili, lijekovi i kameni ugalj.

Od 20 vodećih proizvoda koje BiH izvozi nema niti jednog iz prehrambene grupe, dok se u top 20 uvoznih proizvoda nalaze pšenica, pivo dobijeno od slada, čokolada, goveđe meso, hljeb, peciva i drugi pekarski proizvodi.

Generalni sistem povlastica

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su podsjetili da izvoz proizvoda s porijeklom iz Bosne i Hercegovine na tržišta drugih zemalja, po povlaštenom statusu, uz nultu ili umanjenu carinsku stopu, ostvaruje se po različitim osnovama.

Prvi je temeljem potpisanih bilateralnih ili multilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini (Republika Turska,  CEFTA zemlje), zatim kod izvoza na tržište EU kao dio procesa stabilizacije i pridruživanja i korištenjem Generalnog sistema povlastica (Generalised System of Preferences- GSP) kod izvoza na tržišta razvijenih zemalja koje bosanskohercegovačkim proizvodima dodjeljuju povlastice.

Na tržište Švajcarske i Norveške izvoz po sistemu GSP biće moguć kada bude ratificiran Sporazum o slobodnoj trgovini EFTA zemalja, dok na tržišta Australije, Kanade, Japana, Novog Zelanda, Sjedinjenih Američkih Država, i Evroazijske ekonomske zajednice (Ruska Fedreacija, Kazahstan, Bjelorusija moguć je i danas, mada zbog slabe upoznatosti privrednika sa ovim instrumentom on zapravo nije dovoljno iskorišten.

„Generalni sistem povlastica je slabo ili nedovoljno korišten instrument povećanja konkurentnosti bosanskohercegovačkih roba na tržištima spomenutihzemalja. Razlog tome je, po našem mišljenju,slabo ili nedovoljno poznavanje svih aspekata izvoza po GSP-u“, naveli u u STK BiH.

EU očekivanja

S obzriom da je i pod postojećim oklonostima najveće spoljnotrgovinska razmjena BiH sa zamljama EU logičnim se čini da bi budući pravci djelovanja trebali biti da se onih 64,3 odsto pokrivenosti povećava u BiH korist. Da bi BiH mogla da izvozi širi spektar proizvoda ona mora da uskladi svoje standarde i sisteme akreditovanja prema EU direktivama.

Čini se da je posebno teško domaćim privrednicima da prihvate da iako imaju proizvod kvalitetom dostojan EU kupca, on ne može isti da mu ponudi, jer nema mogućnost da dokaže taj kvalitet. A EU tržište u polju prehrambenih proizvoda jeste jedno od najzaštićenijih, jer korisnici su ipak  EU građani.

"Korjen problema je u tome da, uprkos više od decenije pomoći i ohrabrenja od EU partnera, vlasti BiH nisu uspostavile osnovne zdravstvene i higijenske procedure koje su potrebne kako bi se prehrambeni proizvodi izvozili u EU. Ovo je propuštena prilika, jer proizvodi poput krompira, govedine, gljiva i mlijeka, poljoprivredni i agro-industrijski proizvodi iz BiH mogu biti konkurencija i najboljima. Ali sve dok se ne uspostave neophodni standardi i provjere, tržište EU sa pola milijarde konzumenata će ostati zatvoreno", naveo je u svome blogu Britanski ambasador u Bosni i Hercegovini Edvard Ferguson .

On je dodao i da zastoj po pitanju standarda je sve što stoji između bh. poljoprivrednika i izvrsnog, neograničenog i bezcarinskog pristupa gotovo svih poljoprivrednih proizvoda ogromnom tržištu EU. "Kada se te mjere uspostave, ne vidim razlog zašto poljoprivrednici iz Prijedora ili Bihaća ne bi mogli prodavati ćevape u Češkoj Republici ili burek u Berlinu", navodi Ferguson.

BiH je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 16.06.2008. godine u Luksemburgu, a do njegovog stupanja na snagu primjenjuje se Prelazni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima koji sadrži odredbe o liberalizaciji trgovanja, liberalizaciji u oblasti prevoza, kao i o najbitnijim/ključnim aspektima unutrašnjeg tržišta (konkurentnost, državna pomoć, prava na intelektualno i industrijsko vlasništvo, te javne nabavke). 

BiH je od 2000. stekla pravo na pristup tržištu EU kroz uvođenje tzv. autonomnih trgovinskih mjera. Po stupanju na snagu Prijelaznog sporazuma, pristup EU tržištu za proizvode iz Bosne i Hercegovine se još više uvećao, a trgovinske preference su dodijeljene za uvoz iz EU u zemlju.

Iz EU podsjećaju da BiH mora načiniti dalje napore u pogledu ključnih reformi da bi podnjela kredibilnu prijavu za članstvo, nakon čega bi zaprimila Upitnik od Evropske komisije, a Evropska komisija dala preporuku Savjetu EU da zemlji dodijeli status kandidata i utvrdi datum otpočinjanja pristupnih pregovora.

autor: Frontal