U najkraćem, kako tumačite novi indeks BiH po pitanju korupcije gdje je na svjetskoj ljestvici pala za osam bodova?

Mislim da ovakav rezultat ne predstavlja iznenađenje. On naprosto oslikava realnost u BiH, a to je da se situacija pogoršava. Ne samo da niko ne preduzima ništa na planu suzbijanja korupcije, već se urušavanje zakonodavnog sektora i institucija koje bi trebale imati vodeću ulogu u otkrivanju i procesuiranju korupcije i dalje ubrzano nastavlja. Najbolji primjer toga je haotično stanje u pravosuđu, Tužilaštvo BiH i Sud BiH se bave međusobnim javnim polemikama, žestoko optužujući jedni drugi, čelni ljudi SIPA i Tužilaštva razmjenjuju krivične prijave. Za to vrijeme dok u pravosuđu i agencijama za pravođenje zakona vlada opšti haos, koji naravno odgovora političkim partijama i njihovim liderima, mediji su puni napisa o teškim zločinima korupcije koje niko ne istražuje. Za korupciju u BiH znaju svi osim ljudi u agencijama za provođenje zakona i pravosuđu. Oni je naprosto ignorišu, posebno onu političku, što iz straha od političkih elita i kriminalnih grupa pod njihovom kontrolom što zbog činjenice da pravosuđe i policija djeluje na daljinski upravljač koji je u rukama političkih lidera. Za to vrijeme stotine milona maraka nestaje u mnogobrojnim korupcijskim aferama, Birač, Bobar banka, Balkan Investment banka, izgradnja autoputeva i u FBiH i u RS, razvojne banke u oba entieta itd.

Isto tako, zakonski okvir je u posljednjih nekoliko godina potpuno devastiran od zakona o finansiranju politčkih partija pa preko zakona o sukobu interesa koji su suštinski važni za borbu protiv korupcije. Dakle, umjesto sistemskog suzbijanja korupcije, mi u BiH imamo sistemsku borbu protiv suzbijanja korupcije. 

Koja je po vama prva nužna promjena u BiH sistemu kako bi se efikasno počela borba sa korupcijom?

U situaciji kakva je u BiH, dakle potpuno zapuštenom i haotičnom stanju nema ni brzih ni jednostavnih rješenja. Uspostavljanje uređene države, institucija i vladavine prava trajaće godinama. Mislim da je  najvažnija promjena, promjena načina na koji funkcioniše sistem. Odnosi se na činjenicu da je potrebno osigurati funkcionalnu podjelu vlasti. To je prva pretpostavka da imamo institucionalnu kontrolu jedne grane vlasti nad drugom. Mi smo u situaciji kada je sva moć koncentrisana u rukama jednog čovjeka i nekolicine ljudi oko njega. Institucije su prazne ljušture, lišene bilo kakvog sadržaja i stvarne moći da primjenjuju zakon nezavisno. Naravno da u situaciji kada jedan pojedinac ili mala grupa ima ničim ograničenu moć, jasno je da će ta moć biti stavljena isključivo u službu ličnog bogaćenja. 

Vidite li mogućnost pomaka iz ugla političara koji formiraju vlast kako na entitetskom tako i na državnom nivou? Ima li nade za političku volju?

Iz onoga što smo do sada imali priliku da vidimo nakon izbora, teško je očekivati bilo kakav pozitivan iskorak. U RS je prilikom formiranja vladajuće većine, do kraja ogoljena politička korupcija na kojoj je vladajući režim utemeljen. Otvorena trgovina poslaničkim mandatima i involviranost najviše pozicioniranih ljudi režima je zastrašujuća. Reakcija MUP-a, potpuno demaskira totalitarnu prirodu režima. Prvo su rekli da je bilo vještačenje, da je snimak montiran, pa onda demantovali sami sebe, uz tragikomičan zaključak da zapravo nije ni važno jer se vodi istraga. Umjesto da na saslušanje pozovu glavnu protagonistkinju slučaja, oni saslušavaju potpuno nezakonito novinare. Plašim se da će režim biti još represivniji, jer je u strahu od gubitka tijesne kupljene većine. 

Da li ste tokom predizbornih kampanja u nečijem političkom programu prepoznali korupciju kao važan sastavni dio politike koju promoviše?

Na deklarativnom nivou sve političke partije su protiv korupcije. Naravno to apsolutno ne korespondira sa onim što se dešava u praksi. Kada su u pitanju programi političkih partija, nisam primjetio da  kod nas političke partije posvećuju tome preveliku pažnju. U razvijenim demokratijama programima političkih partija se posvećuje velika pažnja. Za njihovu pripremu angažuju se stručnjaci raznih profila, obavljaju široke konsultacije. Kod nas je to više na nivou da se ispoštuje forma, bez smislenog pristupa njihovoj izradi. Što se tiče same predizborne kampanje, mislim da je opoziciia propustila, ogromnu šansu da upravo korupciju postavi kao centralno pitanje kampanje i da predstavi stvarnu kriminalnu prirodu vladajućeg režima i kriminalne hobotnice pod njegovom kontrolom. 

Šta međunarodna organizacija i delegacije EU u BiH može da uradi po pitanju korupcije, tj kolika je njihova stvarna moć da utiču na promjene, osim savjetodavne?

Mislim da je uloga EU za BiH jako važna. Jasno je da BiH bez pomoći prije svega EU neće moći da se izbori sa problemom korupcije i odsustvom vladavine prava. Vidjeli smo na primjeru Hrvatske, da uticaj EU može znatno doprinijeti kvalitativnim promjenama sistema. U slučaju BiH, EU treba se još snažnije fokusirati na vladavinu prava i osim tehničke pomoći institucijama, mora izvršiti uticaj i na političkom nivou. Iskustvo nas uči da nijedna reforma ne može biti provodena samo na tehničkom nivou, bez političke volje. Imajući to na umu vrlo jasno je identifikovati političke lidere kao glavne kočničare reformi. Naprosto njihov cilj je zadržati moć i apsolutni kontrolu nad svim institucijama i resursima u zemlji i zaštiti sebe od krivičnog progona zbog koruptivnih djela koja su sistematski radili i rade. Imali su priliku da vide u Hrvatskoj šta se desi kad se pravosuđe oslobodi političkog uticaja. To je sigurno scenario iz njihovih noćnih mora i oni će učiniti sve da spriječe reforme koje bi vodile ka tome. Zato snažniji pritisak EU i fokus na procesurianju političke korupcije je prijeko potreban. 

Da li smo kao društvo sazreli da  snažno otpočnemo borbu protiv korupcije na svim nivoima?

Jedna studija Svjetske banke pokazuje da je građanima potrebna određena materijalna stabilnosti da bi mogli uopšte razmišljati i posvećivati se angažmanu koji je u opštem interesu. Jer su građani zapravo preokupirani preživljavanjem. Taj prag je identifikovan na nivou između 4 i 5 hiljada dolara  GDP per capita. BiH ima GDP per capita oko 4,5 hiljade dolara. Nedavno je Eurostat izbacio podatak da BiH ima najniži GDP per capita u Evropi, koji je 70% niži od EU prosjeka. Više od pola miliona nezaposlenih, kupovna moć građana BiH je samo 30% od prosjeka EU, dok se zemlja ubrzano zadužuje da bi se osiguralo elementarno funkcionisanje države. To su zastrašujući pokazatelji. Podaci sa posljednjeg popisa govore da je BiH izgubila gotovo milion stanovnika u odnosu na popis iz 1991. Građani su prije svega dovedeni u situaciju da se primarno brinu za preživljavanje od danas do sutra. Država ne uspijeva da osigura elementarne funkcije. Zdravstveni sistem se urušava, da biste bilo koji spor riješili na sudu potrebne su vam godine maltretiranja, red i sigurnost se osiguravaju samo odabranim. Država i društvo su ovdje potpuno devastirani. Mi smo u situaciji da zapravo prvo trebamo da zaustavimo propadanje koje traje više od dvije decenije. 

autor: Senka Trivić