Srpski vojvoda koji već deset godina čeka na presudu iza rešetaka Međunarodnog Haškog tribunala je prošle sedmice privremeno pušten na liječenje u Srbiju.

Kada se 12. novembra ukrcavao na avion za Srbiju, ovaj šezdesetogodišnji lider radikalne stranke je izgledao vrlo svježe i enegrično što je navelo novinara koji je bio u njegovoj pratnji da na Twitteru objavi da se Šešelj šalio u avionu "da će se prvo pozabaviti politikom a tek onda zdravstvenim problemima".

Šešelj je, zaista, ispunio svoje obećanje i javno obećao "osvetu" bivšim vladinim saveznicima, podbadao je Hrvatsku na dan agresije na Vukovar i drsko najavio da će ignorisati sve pozive da se vrati natrag u Hag nakon donošenja presude.

"Dobio sam bitku protiv Haškog tribunala i to je bio moj cilj", rekao je Šešelj svojim pristalicama po povratku u Srbiju.

U vrijeme kada se države Balkana još uvijek bore sa svojom ratnom prošlošću, povratak kući jednog od najžešćih srpskih nacionalista je izazvao prilično blage reakcije srpske vlade i bijes susjednih država.

Osim toga ovaj potez je izazvao lavinu negativnih kritika na Haški tribunal pri čemu analitičari tvrde da je Šešeljevo puštanje na slobodu ozbiljan korak unazad u promicanju procesa poslijeratnog pomirenja.

Zašto je onda Šešelj pušten?

Šešelj se dobrovoljno predao Haškom tribunalu 2003. godine gdje se suočio sa optužbama za organizovanje brutalne paravojne kampanje u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj početkom devedesetih.

Njegovo suđenje je obilježeno brojnim skandalima, od Šešeljevog štrajka glađu u znak protesta na imenovanje odvjetnika do otkrivanja imena zaštićenih svjedoka.

Međutim, najveću uzbunu nije izazvao Šešelj već sam Haški tribunal. Prošle godine kada su se spremali da konačno donesu presudu, danski mediji su objavili pismo Frederika Harhoffa, jednog od tri člana Raspravnog savjeta, u kojem on kritikuje predsjednika Haškog suda Tomasa Merona.

Šešelj je iskoristio tu priliku kako bi izbacio Harhoffa iz Savjeta čime je prisilio tribunal da imenuje novog suca koji se morao upoznati sa ovim opsežnim slučajem. Presuda, koja se očekivala u oktobru 2013. godine se sada očekuje najranije u junu 2015. godine.

"Ovo suđenje je zapravo niz uzastopnih katastrofa", kaže Marko Milanović, profesor na Pravnom fakultetu u engleskom Nottinghamu. Kada je Šešelj, koji je već prošao operaciju raka, rekao da se njegovo zdravstveno stanje pogoršava, sudski savjet je zatražio njegovo privremeno puštanje na slobodu.

"Oni su se bojali da bi Šešelj mogao umrijeti zbog bolesti", kaže Milanović.

"Ukoliko bi preminuo u zgradi Haškog suda", kao što se desilo sa Slobodanom Miloševićem koji je 2006. godine preminuo od srčanog udara, "to bi bilo jako loše, posebno ako uzmemo u obzir koliko vremena je on proveo tamo. Tako da su oni odlučili da ga bace nazad u Srbiju", dodaje on.

Bez granica

Šešelj, bijesan zbog uspona bivših stranačkih kolega Aleksandra Vučića i Tomislava Nikolića, jedva je čekao da se vrati u Beograd.

Međutim, nije pristao ni na kakva ograničenja u vezi sa njegovim javnim istupima i u junu je odbio prihvatiti ponudu suda za privremeno puštanje pod uslovom da se kloni politike.

Nakon toga su počeli problemi sa Šešeljevim zdravstvenim stanjem. On se počeo žaliti na medicinsku pomoć koju su mu pružali u Holandiji da bi na kraju tim liječnika iz Srbije na Šešeljev zahtjev naznačili sudu da je njegovo oboljenje uznapredovalo. (Šešelj kaže da ima dvije metastaze na jetri koje naziva "Vučić" i "Nikolić").

Iz straha da bi Šešelj mogao umrijeti čekajući godinu ili više na presudu, sud mu je odobrio privremeno puštanje na slobodu i to "proprio motu"- na zahtjev suda.

Sačuvati obraz

U normalnim okolnostima sud odobrava provremeno puštanje na zahtjev optuženika i zbog humanitarnih razloga, kao što je recimo teška bolest. Takve odluke obično uključuju i procjenu tužilaca, medicinsku dokumentaciju i stroga ograničenja javnog istupanja.

Međutim, sud je napravio gomilu ustupaka u Šešeljevom slučaju. Kancelarija tužioca pod vodstvom Sergea Brammertza nije sudjelovao u raspravi. U konačnoj odluci objavljenoj 6. novembra samo stoji da se Šešelj mora suzdržati od zastrašivanja žrtvi i svjedoka i vratiti se u Hag odmah na poziv. Nisu postavljena nikakva ograničenja na Šešeljevo javno političko istupanje.

Portparol Haškog suda Magdalena Spalinska je objasnila ovaj propust rekavši da "Tribunal nije smatralo da je potrebno da se konsultuje sa optuženim s obzirom da suci smatraju kako nema razloga vjerovati da neće poštovati takve uslove".

Ovaj potez je očito "čudan", kaže Milanović. "Ovo što su učinili je manevar koji ih je poštedio da ga moraju pitati i omogućio im da ga samo puste praveći se da će se on vratiti dobrovoljno, što je već rekao da neće učiniti".

Kanadski pravnik Alex Fielding koji je dio tima branioca srpskog generala Momčila Perišića kaže da je presuda "proprio motu", zapravo, "novi teritorij" za Tribunal.

"Ovo je način da Haški tribunal pokuša spasiti obraz u vrlo neurednom i potencijalno neugodnom slučaju jednostavno zato što je Šešelj sada u pritvoru već 11 godina i da neće dobiti presudu do juna 2015. Sud je u teškoj situaciji jer znaju da je Šešeljevo zdravstveno stanje i trajanje njegovog pritvora vrlo neugodno", ističe Fielding.

Ukoliko Šešelj odluči da se ne želi vratiti u Hag, vlada Srbije bi se našla u vrlo nepoželjnoj političkoj situaciji jer bi morala izručiti ovu politički vrlo karizmatičnu ličnost koja uživa podršku mnogih građana.

Mnogi analitičari su izrazili uvjerenje da će Beograd koji se želi priključiti Europskoj uniji i dalje surađivati sa Tribunalom.

No, drugi se boje da je šteta već učinjena, čak i ako se Šešelj vrati na sud.

"To ne znači da mislim da Šešelj ima neki uticaj", izjavila je hrvatska ministrica spoljnih poslova Vesna Pusić.

"Ali on je vratio u javnu sferu onu vrstu retorike koja je uzrokovala zločine 1990., što nigdje nije prihvatljivo. Očito je da bi Haške institucije trebale reagovati i vratiti ga nazad u njegovu zatvorsku ćeliju", pojašnjava ona.

 izvor:Slobodnaevropa.org