Neće biti spuštanja kriterija, a uskoro će konsultacijama biti određeno i na koji način će se pomoći BiH da prekinu zastoj u integracijama. Ono što ovu inicijativu, baziranu na temelju njemačko - britanskog prijedloga, uz one koje su predložile Hrvatska i Slovenija, izdvaja od ostalih, uglavnom neuspjelih pokušaja, jeste da se reforme i odluke o njima vraćaju u institucije zemlje, a ne liderima i njihovim dnevnopolitičkim manipulacijama. Takođe, posve je jasno da je BiH isključivo evropsko pitanje, a ne tačka na kojoj se lome svjetski interesi.

EU stavila je tačku na maratonske molbe i zavrtanja ruku bh. liderima koji su u posljednje četiri godine suvereno obustavljali svaki napredak zemlje. Politički kurs moraće pratiti plan koji za Bosnu i Hercegovinu sprema EU, a reforme se vraćaju u institucije. Novi saziv Savjeta ministara BiH evropsku agendu treba uvrstiti u program rada, a taj plan biće predočen i Parlamentu.

U uzela je konce u svoje ruke na temelju njemačko - britanske inicijative, te slovenačkih i hrvatskih prijedloga koji su na sličnom putu. Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i sigurnost Federika Mogerini:

“Bez diranja osnova naših pregovora vjerujemo da postoji šansa da se otvori proces na novim osnovama bez ulaska u ranije uslove i snižavanja ljestvice u bilo kom slučaju. Postoji u tom pravcu saglasnost i zemalja članica da se narednih dana s našim prijedlogom nastavi prema Sarajevu.” 

Novi put za EU znači i niz koraka koji u fokusu imaju dobrobit građana, odnosno rast i razvoj zemlje. Ekonomija je ono što je prioritet za BiH, smatra Aleksandra Štiglmajer, analitičarka Inicijative za stabilnost u Evropi.

„Ekonomske reforme su apsolutno u prvom planu, zato što se tokom protesta vidjelo koliko to muči ljude. Evropska komisija ima namjeru to sada intenzivirati i pomoći svim državama na Balkanu da se izvuku iz krize u kojoj se nalaze.“ 

Ono što se između redova da iščitati jeste da, za razliku od dosadašnjeg pristupa, EU ovaj put nema namjeru moliti lidere za saradnju, te im na maratonskim sastancima širom svijeta objašnjavati kako je za njih dobro da se integrišu u evropsku porodicu. Umjesto da dobiju sve na gotovo moraće raditi, procjenjuje Štiglmajer.

„Kao prvo, traži se da se oni pismeno obavežu da će raditi na reformama i da zajedno s Evropskom komisijom izrade plan ili mapu puta, što znači da će oni i te kako trebati raditi. Neće im sve biti servirano. Ja sam ohrabrena time što su svi lideri i stranke nakon izbora izrazili želju da rade na tome i nadam se da to jeste znak da će se stvari promijeniti.“ 

BiH nema kud dalje, smatra analitičar za evropske integracije Zekerijah Smajić, koji vjeruje je EU spremna i na sankcije ukoliko nova vlast ne bude kooperativna.

„EU raspolaže s dovoljno mehanizama s kojima može izvršiti taj pritisak. Najozbiljniji mehanizam ili karika u tom pritisku je, svakako, finansijski dio kolača iz evropskog budžeta koji je namijenjen BiH. Građani su već osjetili takve sankcije tokom prošle i početkom ove godine, kada su uskraćena ozbiljna sredstva iz IPA programa. Ukoliko nova vlast ne bude zaista radila na preuzetim obavezama koje su, kao što se vidi, velike, postoje mehanizmi kojima će EU moći to sankcionisati. Moje mišljenje je da je BiH došla do dna i da dalje u zaostajanju u ovom procesu ne može ići i da je na prekretnici – ili hvatanje koraka u procesu evropskih i NATO integracija ili put ka potpunoj izolaciji.“

EU, mada posvećena tome da balast zastoja BiH što više olakša, mogla bi imati i još jedan motiv za toliko smažnu političku ofanzivu - sveprisutniji ruski uticaj u regiji. Pitanje je najprije pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel, govoreći na Lowry institutu za međunarodne političke studije u Sidneju, navodeći kako neće dozvoliti da se kao u vrijeme Hladnog rata Moskva pita za sve, uključivši u to i zemlje Zapadnog Balkana.

„Ne želim da se vratim ponovo u tu situaciju. Nije riječ samo o Ukrajini, već i Moldaviji, pa i Srbiji i Zapadnom Balkanu, Baltiku i to nije kompatibilno s našim vrijednostima.“ 

I u nedavno objavljenim povjerljivim dokumentima iz njemačkog Saveznog ministarstva spoljnih poslova navodi se kako Rusija „pokušava stegnuti svoj obruč oko Srbije kroz blisku vojnu saradnju i isporuke ruskog plina.“ Sličan uticaj, smatra Njemačka, Rusija ima i na RS, odnosno BIH.

Nije slučajnost ni to što je ministrica spoljnih poslova Hrvatske Vesna Pusić upitana za odnose Rusije u regiji jasno poručila da je stanje u BiH, prvenstveno stvar EU.

“EU je definisala i inicirala u slučaju BiH novi pristup koji bi njeno pristupanje učinio funkcionalnijim i efektivnijim. Tu se ništa nije promijenilo. Važno je podrcrtati da se BiH nalazi na agendi uz veoma osjetljive teme kakve su Ukrajina, Sirija, Irak i Južni Mediteran. Ovo znači da je EU ozbiljna kada je u pitanju evropska perspektiva te regije i njenih zemalja. Mi ćemo se fokusirati i raditi na tome i mislim da je pitanje BiH stvar koju EU može sama razriješiti.” 

Od ponedjeljka, za BiH postoji evropski plan podrške, a jedinstveni projekat ukloniće političke prepreke reformama BiH ali prvenstveno, boljem životu njenih građana. Ovaj put čini se da Evropa misli ozbiljno.

Službeni Brisel očekuje hitno formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini. Evropska unija je pozdravila formiranje Predsjedništva BiH. Od danas postoji evropski plan potpore BiH,a sve inicijative na tom tragu objedinjene su u jedinstven projekt koji uklanja političke prepreke reformama BiH i boljem životu njenih građana.

Na sastanku su doneseni zaključci u kojima je naglašeno da svi dosadašnji uslovi ostaju na snazi.

Nakon ovog sastanka evropskih ministara spoljnih poslova, počinje novi krug konsultacija o pomoći BiH da prekine zastoj u reformama i evropskim integracijama.

”Prvi korak bh. lidera je potpis na listu i redoslijed reformi, međutim ono što je danas usvojeno je da to ne bude vanistitucionalno potpisivanje nego da to bude program u okviru Vlade, odnosno jedan njegov dio o kojem bi se izjašnjavao Parlament”, izjavila je šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.

Poslije rasprave, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini pozdravila je britansko-njemačku inicijativu o novom pristupu BiH, ali i slovenačku i hrvatsku inicijativu.

“Potreban je novi duh saradnje koji bi doveo do efikasnog pokretanja reformi koje su ključ, ne samo za evropski put zemlje, već i za poboljšanje svakodnevnog života običnih građana”, rekla je Mogerinijeva.

Osim o BiH, ministri su raspravljali i o situaciji u Ukrajini, o bliskoistočnom mirovnom procesu, kao i o epidemiji ebole.

Federika Mogerini je demantovala da postoji dokument Evropske unije o sankcijama za Izrael, kako je ovog vikenda objavio dnevni list ”Haaretz”.

”Ne postoji takav plan. Naši razgovori su se vodili o tome kako se angažovati na pozitivan način s Izraelom i Palestincima da se pokrene mirovni proces, a ne o sakcionisanju i izoliranju bilo koga”, istakla je ona.

U saopštenju objavljenom nakon mjesečne sjednice u Briselu, evropski ministri spoljnih poslova su naveli da se “EU odlučno protivi nedavnoj eksproprijaciji zemljišta u blizini Vitlejema, novim građevinskim projektima i nastavku uništavanja projekata koje finansira EU”.

Podsjetivši da su kolonije “nelegalne”, EU i njene članice “su i dalje za provođenje zakona EU i postojećih bilateralanih sporazuma”.

Evropska unija je “spremna da preduzme nove mjere kako bi zaštitila rješenje zasnovano na koegzistenciji dviju država”, izjavili su ministri.

Zbog toga EU zabranjuje od januara svako finansiranje programa i preduzeća u kolonijama iz evropskih fondova.

Izvor: Slobodnaevropa.org