Samo novi politički zamah može da pokrene zemlju iz zastoja na putu evrointegracija, poručio je zvanični Brisel i pozvao BiH na što brže formiranje svih nivoa vlasti, jer BiH odavno više nema vremena za gubljenje: “Dok čekamo i konačne rezultate izbora, očekujemo i brzo formiranje institucija i vlasti na svim nivoima u BiH. Oni moraju, što je prije moguće, da se posvete radu na ključnim izazovima koji stoje pred državom“, poručila je odlazeća šefica evropske diplomatije Ketrin Ešton. Njena nasljednica Federika Mogerini ocjenjuje da je od zemalja u procesu evrointegracija situacija u BiH “vjerovatno najhitnija za rješavanje“ i obećava angažman sa novoizabranim liderima u zemlji.

Pomjerivši u drugi plan ranije najave da bi EU i međunarodna zajednica, zbog neimplementacije presude u slučaju Sejdić-Finci, mogle da ne priznaju rezultate izbora u BiH, odlazeći komesar za proširenje Štefan File kaže:“ Radićemo sa onim političarima koji dobiju povjerenje naroda u BiH. Nastaviću svoj angažman sa ciljem da BiH izađe iz zastoja i pomjeri se ka grupi zemalja koje napreduju ka EU.“

I dok je komesar za proširenje pred izbore poručio građanima BiH da bi trebalo da svoj glas daju onima koji „mogu da osiguraju bolju budućnost za zemlju“, evropski analitičari ocjenjuju da je glas naroda otišao na već poznate adrese: „Glasači u BiH su glasali za ono što poznaju. To će razočarati neke koji su se nadali šansi za napredak. Očekujem da vidim da one partije koje su tradicionalno imale podršku i dalje ostanu izbor glasača u BiH. Ono što je interesantno jeste činjenica da smo u BiH vidjeli ljude koji su govorili da žele novi sistem, a opet, nisu to pokazali na izborima. To znači da ili da su postojeći političari u mogućnosti da donesu promjenu, ili da oni koje žele promjene nisu glasali“, objašanjava Nikolas Vajt, nezavisni diplomata iz Brisela.

Evropska nada u „novu stranicu“ poslije izbora u BiH

EU pozdravlja činjenicu da su izbori protekli u demokratskoj i fer atmosferi. I dok šefica evropske diplomatije u svojoj izjavi hvali i „visoku izlaznost“, poslanica Evropskog paralmenta Tanja Fajon upozorava na činjenicu da je izlaznost na nedjeljnim izborima u BiH, pogotovo kada su mladi u pitanju, bila niska: „ Razumijem njihovu apatiju kao kažnjavanje vladajuće politike i odraz dubokog razočarenja. Nadam se da će 12. oktobra ipak biti upamćen kao novi list u unutrašnjepolitičkom mozaiku BiH, koji će donijeti veću spremenost na saradnju. BiH mora svojim radom i konkretnim rješenjima da povrati povjerenje i pokaže jasnu spremnost na reforme“, poručila je poslanica Evropskog parlamenta.

U „novu stranicu“ političkog života u BiH želi da vjeruje i Eduard Kukan, član Spoljnopolitičkog komiteta Evropskog parlamenta. On podsjeća da je narod BiH iza sebe imao tešku godinu, koja je počela javnim protestima, a nastavila se razarajućim poplavama. U situaciji kada, kako kaže, „cijeli region napreduje, a BiH stoji na putu evrointegracija“ Kukan dodaje:“Opšti izbori su jedinstvena prilika da se zemlji donese novi politički zamah. Mnogo je vremena potrošeno, vrijeme je da izabrani lideri počnu sa radom što prije“, zaključuje Kukan.

Mogućnost „srpskog scenarija“?

I dok EU i dalje poručuje da će BiH biti među prioritetima njene politike proširenja jer je „trenutno stanje zastoja neprihvatljivo“, konkretnog odgovora iz Brisela na pitanje šta novo ili drugačije uraditi za BiH još nema. Među evropskim analitičarima ima i onih koji smatraju da je BiH ispuštena iz fokusa EU još prije deset godina i da u Briselu postoji, mnogi bi se složili i opravdana, sumnja da bi svaki dalji rad na pitanju rješavanja stanja u BiH mogao donijeti jasne rezultate.

Da li su tako i ovi izbori u BiH, koji nisu pokazali ni nove ideje ni nova lica, samo još jedan „skok u prazno“ koji najavljuje nastavak lošeg pravca zemlje u naredne četiri godine? Predsjednik Odbora Evropskog parlameta za saradnju sa BiH i Kosovom Tonino Picula kaže za Dojče vele da se lično nada drugom scenariju:„ Možda je moguć tzv „srpski scenario“, odnosno da se ljudi koji su i već više od dvije decenije bili u politici i izbjegavali da prave ozbiljne iskorake i reforme, suočeni sa nedostatkom vremena i prostora za takvu politiku, sada odluče za pravi iskorak. Ja bih htio da vjerujem da je takav scenario moguć i u BiH“. Picula dodaje da izabrani političari nisu novi u svom poslu, a da BiH nema više prostora ni vremena za fingiranje reformi. “Stvarnost u zemlji je takva da će politika morati da počne da radi ono što birači od nje očekuju“, zaključio je Picula u razgovoru za Dojče vele.

izvor: DW