EU integracije BiH
Novi Zakon o javnim nabavkama za veću transparentnost ili povećanje korupcije?
Korupcija znatno utiče na privredu u BiH, a teško ju je izmjeriti ili predvidjeti. Prema publikaciji Delegacije EU u BiH, „Sporazum za rast i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini“, potencijalni investitori se oslanjaju na istraživanja koja bi trebala da im ukažu u kom smjeru ne bi trebalo da idu, tako da se BiH nalazi na dnu ljestvice u poređenju sa drugim državama u regionu. Naime, BiH je rangirana na 72. mjestu od ukupno 175 ispitanih zemalja u svijetu.
Korupcija je prepreka za poslovanje, a ona takođe usporava rast i razvoj, te dovodi do neefikasnog sprovođenja javnih politika.
Prema pomenutoj publikaciji Delegacije EU, u proteklih nekoliko godina ostvareni su određeni pomaci u BiH, kao što je usvajanje Zakona o javnim nabavkama koji bi trebao stupiti na snagu 28. novembra, a koji ima za cilj da smanji korupciju i poveća transparentnost.
Sistemom javnih nabavki na godišnjem nivou u BiH se zaključe poslovi vrijedni nekoliko milijardi KM. Naime, prema Izvještaju o ukupnim vrijednostima dodijeljenih ugovora po svim postupcima za prvih osim mjeseci 2014. godine utrošeno je 1.750.854.932,65 KM.
Javne nabavke imaju važan uticaj na ekonomiju zemlje. One podrazumijevaju obezbjeđivanje opreme, usluga i javnih radova od strane svih državnih, entitetskih, kantonalnih i lokalnih vlasti i javnih komunalnih službi, tako je i od velike važnosti da ovaj sistem besprekorno funkcioniše.
Međutim, jedna od načešćih zamjerki prilikom kontrole rada institucija i javnih preduzeća jeste nepoštivanje Zakona o javnim nabavkama. Osim toga što Zakon o javnim nabavkama dozvoljava korupcijska djela, stari Zakon je opterećen dugotrajnim procedurama, a koje su pojedinim institucijama onemogućavale rad. Tako su na primjer česti nedostatci lijekova.
Novi Zakon o javnim nabavkama
Novi Zakon o javnim nabavkama rezultat je analize situacije na terenu, rečeno je Frontalu iz Agencije za javne nabavke BiH. Prema riječima direktorice ove Agencije, Đinite Fočo, novim Zakonom će biti povećan stepen transparentnosti, te skraćeni rokovi za prijem ponuda, obavezna objava realizacije ugovora, te smanjen prostor za manipulisanje poslovnim ugovorima.
„Zakon je rezultat analize situacije na terenu i u njega su ugrađene evropske direktive koje su obaveza BiH prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Jedna od novina kada je riječ o Agenciji za javne nabavke jesu prekršaji. Agencija podnosi prekršajnu prijavu kod nadležnog suda za prekršaje, kada utvrdi povrede Zakona o javnim nabavkama koje su u njenoj nadležnosti“, objasnila je Fočo.
Prema njenim riječima, novi Zakon ima više nego duplo odredbi u odnosu na važeći Zakon. Između ostalog, uvodi se novi postupak – takmičarski dijalog, a koji je nova vrsta procedure za izuzetno složene nabavke.
Okvirni sporazum će se takođe moći zaključiti sa više ponuđača, a ova mogućnost je posebno značajna za nabavku onih proizvoda i usluga čije se cijene ne mogu predvidjeti u budućnosti. Nakon što ugovorni organ zaključi Okvirni sporazum s više ponuđača, omogućeno je raspisivanje minitendera na kojima bi se oni nadmetali u trenutku kad se javi potreba za pribavljanjem usluge.
Pored toga, uvodi se objava realizacije ugovora na veb stranici ugovornog organa kako bi se smanjile prilike za koruptivna djela.
„Novim Zakonom je jasnije definisana odgovornost svih koji provode postupak javne nabavke, unaprijeđeni mehanizmi prevencije zloupotrebe u javnim nabavkama, smanjeni troškovi učešća u postupku, kao i birokratski zahtjevi, uvedene moderne tehnologije i postupci javnih nabavki“, rekla je Fočo.
Što se tiče privrednika, Fočo kaže da je novi Zakon jednako bitan za njih, kao i za ugovorne organe.
„Od ponuđača će se tražiti manje potvrda, odnosno samo onaj ponuđač kojem bude dodijeljen ugovor biće obavezan da dostavi dokumente kojima će potvrditi da se ne nalazi u određenim situacijama ili da ispunjava zahtjevane uslove“, objasnila je ona.
Prema mišljenju Agencije za javne nabavke BiH, brojni problemi postoje sa važećim Zakonom, a neki od njih su;
• loše planiranje,
• neobučnost kadrova koji rade na poslovima javnih nabavki,
• neblagovremeno pokretanje postupaka javnih nabavki,
• loše definisanje tehničkih specifikacija kao najvažnijih dijelova tenderske dokumentacije,
• nepostojanje okvirnog sporazuma i više ponuđača,
• sprovođenje nabavki koje po direktivama ne podliježu primjeni potupaka javne nabavke ili nabavke za koje postoje prirodni ili zakonski monopoli.
„Prema novom Zakonu svi postupci javne nabavke čija procijenjena vrijednost prelazi 6.000 KM moraju se objaviti na portalu javnih nabavki. Dakle, znatno se povećava stepen transparentnosti i kod nabavke male vrijednosti. Daje se mogućnost svim zainteresovanim da mogu da prate šta se dešava onog momenta kada se pokrene potupak javne nabavke“, izjavila je Fočo.
Ne sadrži suštinska opredjeljenja iz stavova direktiva EU
Međutim, iz UG Tender kažu da uopšte nisu zadovoljni novim ZJN, jer isti ne sadrži suštinka opredjeljenja iz stavova direktiva EU. Ovo se posebno odnosi na visinu usvojenih prekršajnih kazni u odnosu na intencije iz direktive EU o javnim nabavkam iz 2007. u kojoj stoji: "potrebno je predvidjeti propise za efikasne, razmjerne i zastrašujuće kazne" za one koji nepoštuju odredbe ZJN-a.
Naime, član Predsjedništva UG Tender Rajko Kecman, tvrdi da su u novom Zakonu kazne smanjene, a u odnosu na aktuelni ZJN. Naime, za odgovorna lica kazna je manja za 1.000 KM, te sada iznosi 3.000 KM, dok je za ugovorni organ 10.000 KM.
Poređenja radi, Kecman kaže da se ove kazne u Sloveniji kreću i do 700.000 KM, u Hrvatskoj su 386.000 KM, Crnoj Gori 40. 000 KM, a u Srbiji 30. 000 KM.
„Dakle uopšte nismo zadovoljni sa visinama usvojenih kaznenih mjera niti efikasnošću mehanizama za uspješno provođenje pravne zaštite, a time i efikasne borbe protiv korupcije, kao što je kvalitetno rješeno u ZJN-u Srbije, a i predloženom Nacrtu ZJN-a UG Tendera“, dodao je Kecman.
On objašnjava da je UG Tender uputio 42 amandmana od kojih su najznačajniji sljedeći:
- Ne regulisanje ni jednim članom ZJN-a donošenje godišnjih planova nabavki, koji u ZJN-ovim svih drugih zemalja u Evropi čini temelj za uspješno provođenje javnih nabavki.
- Neutvrđivanje u ZJN-u obaveze donošenja godišnjih planova nabavki daje se mogućnost ugovornom organu da provode ad hoc predmetne nabavke odlučujući se kao i do sada za pregovaračke postupke bez objave gdje se cijene uglavnom dogovaraju isklučivo na štetu javnog interesa, a što je u predhonoj godini dostiglo 60% ukupne vrijednosti potpisanih ugovora.
- Obavezivanje ugovornog organa da na portalu javnih nabavki objavljuju nabavke veće od 6.000 KM je očito samo fiktivno, jer ZJN-om nije predviđena prekršajna kazna za one koji to ne budu poštovali, tako da će koruptivna ponašanja biti nekontrolisana i legalna. Npr za provođenje nabavke koja nije predviđena planom nabavki u Hrvatskoj je predviđena kazna 256.000 KM.
- Kazna za ugovorni organ ukoliko unemogući uvid, a time i provođenje adekvatne pravne zaštite
- AJN mora da vrši monitoring, posebno nad predmetnim nabavkam provedenim pregovaračkim postupkom bez objave.
- U novom ZJN-u nije predviđena kazna za odgovorno lice u ugovornom organu ukoliko u roku od 5 dana onemogući uvid u tendersku dokumentaciju najpovoljnijeg ponuđača, traženu od strane ostalih ponuđača.
- Tender je predlagao da se u ugovornom organu i uopšte zaštite prijavljivači korupcije u svakom pogledu bez ikakvih posljedica, kao i stimulisanje istih 30% vrijednosti novčane kazne i 20% vrijednosti korupcije dokazane u krivičnom postupku.
- Uključivanje Konkurencijskog vijeća koje bi pored ostalog sankcionisalo ponuđače koji daju netačne izjave i podatke u svojim ponudama, sprečavanjem da isti učestvuju do 3 godine u javnim nabavkama.
- Obavezno objavljivanje godišnjeg plana nabavki na Portalu javnih nabavki, dodijeljenih i realizovanih ugovora po ponuđačima.
- Utvrđivanje obaveze KRŽ-u da "može" pokretati prekršajne i krivične postupke za ponuđače i ugovorne organe koji ne poštuju taksativno nabrojane odredbe u ZJN-u, umjesto da isti pored toga mogu da izriču prekršane mjere, kao što je to regulisano ZJN-om Srbije, a sve sa ciljem da se obezbijedi efikasno i pravovremeno kažnjavanje, a ne da iste budu rješavane pred prekršajnim sudovima, u konkurenciji komunalnih, saobraćajnih i dr. prekršaja.
Međutim u novi Zakon uvršten je samo jedan njihov prijedlog, a to je da se dokumentacija u ponudama ne mora unaprijed ovjeravati, izuzev za pobjednika tendera prije potpisivanja ugovora.
Primjenjivost Zakona
Ostoja Kremenović, predsjedavajući u Kancelariji za razmatranje žalbi, smatra da će trebati oko šest mjeseci da novi Zakon o javnim nabavkama bude u potpunosti primjenjiv, zbog velikog broja podzakonskih akata koji ga prate, te dok se novi Zakon uveže sa brojnim drugim materijalnim zakonima RS i FBiH.
On takođe ističe da novi Zakon donosi poprilično komplikovane procese zbog čega smatra da je potrebno sprovesti obuku u prvom redu ugovornih organa i ponuđača.
„Novi Zakon o javnim nabavkama je dosta obiman, i usaglašen je sa većinom EU standarda“, navodi Kremenović.
Smatra da novi Zakon Kancelariji olakšava posao i ne vidi razloga za teškoće u njihovom radu.
Ove godine očekuje oko 1.600 žalibi na postupke javne nabavke, a ističe da je smanjenje broja žalbi proizvod povećanja cijene pokretanja žalbenog postupka, po čijem broju BiH prednjači u regiji i Evropi.
„Određene protivriječnosti koje su zastupljene u Zakonu riješiće se podzakonskim aktima, i time će se otkloniti prepreke i rizici“, kaže Kremenović.
Najavljuje da očekuje da Kancelarija dobije svoje ispostave u Banjaluci i Mostaru, te da treba na vrijeme stvoriti uslove da institucije mogu kvalitetno da rade svoj posao i sprovode Zakon.
autor: Frontal