Bosna i Hercegovina nije prevazišla zastoj u procesu evropskih integracija dok druge zemlje regije odlučno kroče naprijed. Ova razočaravajuća situacija nastupila je uglavnom zbog nedostatka kolektivne političke volje na strani vodstva zemlje. Potrebno je unaprijediti efikasnost i funkcionalnost političkih institucija na svim nivoima vlasti i hitno uspostaviti funkcionalan mehanizam za koordinaciju o pitanjima EU integracije. 

Kao što se vidi iz socijalnih protesta s početka 2014, rješavanje socijalno-ekonomskih potreba građana mora biti prioritet na svim nivoima vlasti, s naglaskom na rješavanje veoma visoke stope nezaposlenosti mladih kao i na pružanje pomoći stanovništvu u stanju potrebe nakon obilnih poplava iz maja mjeseca.

U odgovoru na proteste Komisija je pokrenula tri inicijative za preusmjeravanje pažnje na reforme i pitanja od direktnog značaja za građane. Proširila je Strukturirani dijalog o pravosuđu između EU i BiH na dodatna pitanja vladavine prava. Uspostavila je zajedničku EU-BiH radnu grupu kako bi ubrzala implementaciju projekata koje finansira EU, a koja će se fokusirati na jačanje ekonomskog upravljanja. 'Sporazum za rast i zapošljavanje', kao prvi rezultat ovog novog pristupa, predstavljen je 24. jula i trebao bi postati osnova za hitne ekonomske reforme i za Nacionalni program ekonomskih reformi čiju izradu Komisija očekuje od zemlje početkom 2015. Komisija takođe očekuje da će BiH postupati hitno na prihvatanju prilagođavanja trgovinskog dijela Privremenog sporazuma i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s obzirom na pristupanje Hrvatske EU, a na osnovu tradicionalne trgovine između ove dvije zemlje.

Politički kriterijumi

BiH je ponovo načinila veoma ograničen napredak u pogledu političkih kriterija. Nije bilo konkretnog napretka na uspostavljanju funkcionalnih i održivih institucija. U istom smislu je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine načinila veoma ograničen napredak u pogledu usvajanja zakonodavstva vezanog za EU integracije. Politička i među-etnička neslaganja imala su izrazito negativan uticaj na rad skupština na državnom nivou i u Federaciji.

Uprkos intenzivnim naporima Komisije na omogućavanju njene provedbe, BiH još uvijek nije provela presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Ovo je navelo Komesara Fülea da okonča svoj angažman na tom planu u februaru. Sve dok se ne riješi pitanje iz presude u predmetu Sejdić-Finci, BiH nastavlja da krši vlastitu međunarodnu obavezu.

Nedostatak efektivnog mehanizma koordinacije za pitanja EU integracije nastavlja uticati na interakciju BiH sa EU, uključujući tu i nivo finansijske pomoći. Sektorske strategije u područjima kao što su transport, energetika i okoliš koje bi se odnosile na cijelu zemlju još uvijek nisu usaglašene, a upravo one čine preduslov za pomoć u tim područjima.

S obzirom na političku klimu načinjen je veoma ograničen napredak u reformi javne administracije i unapređenju njenih kapaciteta za ispunjavanje zahtjeva EU integracije. Efikasnost i funkcionalnost javne administracije na i između raznih nivoa vlasti i dalje prouzrokuje ozbiljnu zabrinutost. U sličnom smislu je i u pravosudnom sistemu postignuto veoma malo napretka. Strukturirani dijalnog o pravosuđu ostaje važna platforma za konsolidaciju konsenzusa o pravosudnoj reformi, a proširen je i na druga pitanja vezana za vladavinu prava. Malo je napretka postignuto u reformama za smanjenje korupcije koja i dalje pogađa cijeli javni sektor i ostaje najviše akutna u područjima pružanja usluga i pristupa zapošljavanju.

Povećani politički i finansijski pritisci na medije, kao i zastrašivanje i prijetnje novinarima i urednicima prouzrokuju ozbiljnu zabrinutost. Potrebno je osigurati efektivnu prevenciju i istrage u slučajevima govora mrženje, nasilja i diskriminacije LGBTI osoba.

Ekonomski kriterijumi

Tokom 2013. ekonomija se donekle oporavila i rast je dostigao 1,5%. Međutim, ovaj skromni uspon je posustao u prvoj polovini 2014. kada se rast ponovo usporio, a kratkoročni rast je dodatno osujećen poplavama u maju. Stopa nezaposlenosti je ostala uporno visoka. Kvalitet javnih finansija ostao je nizak iako je upravljanje javnim finansijama donekle ojačano. Uprkos nekim sitnim poboljšanjima, konsenzus o središnjim pitanjima ekonomske i fiskalne politike i dalje je slab i time nastavlja kočiti reforme na nivou cijele zemlje. Veliki i neefikasni javni sektor sa višestrukim preklapanjima nadležnosti i dalje predstavlja rizike za fiskalnu održivost. Neefikasni pravni i sudski sistem ugrožava provedbenu sposobnost i ostaje da predstavlja jasan faktor odvraćanja za investicije kao i izvor korupcije.

Kao i prošle godine Bosna i Hercegovina je načinila malo dodatnog napretka ka funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji. Potrebno je uložiti značajne dodatne napore na reformi uz odlučnost da se zemlji dugoročno omogući da odgovori na konkurencijske pritiske i tržišne sile unutar EU. Nizak nivo efikasnosti u javnom trošenju u Bosni i Hercegovini i dalje je razlog za zabrinutost. U tom kontekstu je potrebno dalje unaprijediti fiskalno izvještavanje. Nastavak strukturalnih krutosti kao što je pretjerano oporezivanje rada, loše usmjereni socijalni transferi i neefikasnost obrazovnog sistema zahtijevaju mjere koje će osloboditi potražnju za radnom snagom. Udio javnih preduzeća u ekonomiji uporno je visok. Vlasti bi trebale ponovo pokrenuti privatizaciju kako bi se unaprijedila fiskalna situacija i uvelo više konkurencije.

Zakonodavstvo EU

Nedostatak istinske političke podrške za plan EU integracija, izostanak funkcionalnog mehanizma za koordinaciju o pitanjima EU integracije i unutrašnji sporovi oko nadležnosti doveli su do ograničenog napretka u pogledu približavanja zakonodavstvu  i standardima EU u mnoštvu različitih sektora. U nizu područja dalji napredak koči nedostatak strategija koje bi se odnosile na cijelu zemlju.

Nažalost, nedostatak usklađenosti sa zahtjevima EU u područjima poljoprivrede i ruralnog razvoja, sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike i ribarstva i dalje sprečava izvoz robe životinjskog porijekla u EU. U području prirodnog gasa dolazi do ozbiljnog i stalnog kršenja obaveza države shodno Ugovoru o energetskoj zajednici što je potrebno hitno riješiti. Napredak je postignut na području unutrašnjeg tržišta kroz usvajanje zakona o javnim nabavkama čime je BiH omogućeno usklađivanje sa relevantnim zakonima EU.

Ključni datumi

1999: EU predlaže novi Proces stabilizacije i pridruživanja za zemlje Jugoistočne Evrope

jun 2000: Evropsko vijeće izjavljuje da su sve zemlje Stabilizacije i pridruživanja potencijalni kandidati za članstvo u EU.

jun 2003: Samit u Solunu; potvrđena je EU perspektiva za Zapadni Balkan

jun 2008: Potpisivanje SSP-a i Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima

decembar 2010:  Bezvizni režim za putovanje u područje Schengena za državljane Bosne i Hercegovine

juni 2011: Pokrenut Strukturirani dijalog o pravosuđu u cilju dalje konsolidacije pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini

septembar 2011: Pojačana uloga EU u Bosni i Hercegovini nakon odvajanja mandata specijalnog predstavnika EU od Ureda visokog predstavnika

juni 2012:  Pokrenut Dijalog na visokom nivou o procesu pridruživanja kako bi se riješila pitanja zahtjeva za pridruživanje EU

izvor: Frontal