Rekla je to "Glasu Srpske" Jela Aćimović iz Službe za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo RS.

Ovi slučajevi se, prema definiciji, vode kao vjerovatni slučajevi groznice "zapadnog Nila" - istakla je Aćimovićeva.

Prema njenim riječima, oboljeli su se javljali zbog simptoma koji su se kretali od blaže kliničke slike kao što su visoka temperatura, bolovi u mišićima i glavobolja do teške kliničke slike sa simptomima meningitisa i encefalitisa.

Trenutno nijedan pacijent sa sumnjom na groznicu "zapadnog Nila" nije na liječenju u bolnicama Srpske - istakla je Aćimovićeva.

U Institutu ističu da nemaju informacije da je još neko zaražen iz porodice dječaka koji je u ponedjeljak preminuo u Univerzitetskoj bolnici - Klinički centar Banjaluka najvjerovatnije od virusa "zapadnog Nila".

Takođe, ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je dječak obolio od groznice "zapadnog Nila", jer nemamo potvrdne testove - istakla je Aćimovićeva.

Prema njenim riječima, sumnja na groznicu "zapadnog Nila" se postavlja na osnovu kliničkih simptoma i pozitivne epidemiološke anamneze.

Pacijente za koje postoji sumnja da su oboljeli od groznice "zapadnog Nila", ljekari treba da upute infektologu, a Institutu za javno zdravstvo RS poslati prijavu sumnje na groznicu - istakla je Aćimovićeva.

Dodala je da će u Institutu procijeniti stanje pacijenta i u slučaju potrebe poslati serum na dijagnostiku u Zavod za mikrobiologiju, gdje se radi ELISA IgM i IgG na virus "zapadnog Nila" iz seruma.

Ovaj dijagnostički test predstavlja laboratorijski test za vjerovatan slučaj. Potvrdni test na virus "zapadnog Nila" se ne radi u Srpskoj, kao ni u zemljama u okruženju - kazala je Aćimovićeva.

Dodala je da se simptomi javljaju između trećeg i 14. dana nakon uboda zaraženog komarca.

 Epidemije groznice "zapadnog Nila" javljaju se sezonski u ljeto i ranu jesen - kazala je Aćimovićeva i dodala da specifično liječenje infekcije uzrokovane ovim virusom ne postoji.

Šta je groznica "zapadnog Nila"

Groznica "zapadnog Nila" je virusna bolest koju uzrokuje virus "zapadnog Nila". Rezervoar zaraze su mnoge vrste divljih i domaćih ptica. Na čovjeka se prenosi ubodom komaraca, koji se zaraze prilikom sisanja krvi zaraženih ptica ili sisara. Virus se ne prenosi među ljudima putem kontakta, niti se može prenijeti sa zaraženih ptica na ljude bez ugriza komarca.

Izvor: Glas Srpske