Živojinović je naglasio da u ovom mišljenju nije usamljen i da su sa tom ocjenom bespogovorno saglasni svi učesnici nedavnog naučnog skupa "Srbi i Prvi svjetski rat", koji je u organizaciji Srpske akademije nauka i umjetnosti /SANU/, Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske i Matice srpske održan u Beogradu. 

"Od desetak istaknutih stranih i više domaćih istoričara dobili smo očekivan odgovor da Austrougarska nikada ne bi napala Srbiju da iza nje nije stajala Nemačka i njena grancija da će ona stupiti na scenu, ako to bude potrebno. To se pokazalo potrebnim, jer je njena armija bila poražena u nekoliko osudnih bitaka na teritoriji Srbije 1914. godine", podsjetio je Živojinović. 

On je za "Večernje novosti" naveo da istorijski izvori ukazuju da je Srbija činila sve da izbjegne rat i čak ispunila sve uslove Austrougarskog ultimatuma nakon Sarajevskog atentata, ali da je on bio neminovan zbog interesa velikih sila. 

"Austrougarska je računala da će raslabljenu Srbiju lako savladati. Pokušaj da se preduzme lokalni rat dobio je podršku Vatikana, koji se zalagao za takav rat. Ali se pokazalo da takav rat nije moguć. Rusija nije dozvolila da se toliko nadmoćna Austrougarska obračuna sa Srbijom i sruši sve ono što je ona stvorila za vreme vladavine Petra Prvog Karađorđevića", rekao je Živojinović. 

On je naveo da je zapadna štampa tog vremena iz straha da će Rusija doći na Balkan širila rusofobiju i da je ta mržnja prenesena i na Srbiju. 

"Nisu oni mrzeli Srbe kao Srbe, nego zato što su ih smatrali eksponentima Rusije na Balkanu", zaključio je Živojinović. 

izvor: Srna