Zgrada Ujedinjenih nacija u Sarajevu bila je domaćin predstavnika četrdesetak organizacija civilnog društva kako bi ispričali svoje „priče poslije kiše“. Sredinom maja ove godine nezapamćene kiše pogodile su Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Srbiju, što je rezultiralo poplavama kakve nisu viđene u zadnjih 120 godina. Ogroman je broj ljudi u poplavama i klizištima ostao bez onoga što su dugo gradili i stjecali, u što su uložili godine i decenije rada i truda.

Ali vodena katastrofa uzrokovala je i da na površinu izroni ono najbolje – ljudi. I ono najbolje u njima. Bezbrojni su bili primjeri ljudskosti, hrabrosti, solidarnosti, snage, požrtvovanosti, koji su u prošlim danima preplavili medije i socijalne mreže. Junaci tih priča su takozvani „obični ljudi“ s neobičnom požrvovanošću i solidarnošću.

Upravo kako bi se toj solidarnosti odalo priznanje, i potaknulo na daljnje slične aktivnosti, organizacije civilnog društva pokrenule su inicijativu pod nazivom „Priče poslije kiše“. Osim davanja priznanja nesebičnoj solidarnosti i volonterstvu brojnih pojedinaca, cilj okupljanja bio je i da sudionici razmjene iskustva, ali i da susret iskoriste kao priliku za umrežavanje lokalnih zajednica radi saradnje u daljnjim akcijama.

U uvodnom obraćanju, rezidentni koordinator UN-a u BiH, Yuri Afanasiev istakao je da danas slavimo ono ljudsko u nama, nevjerovatne kvalitete, te incijative ljudi da pomognu jedni drugima kada je potrebno. „Slavimo neopjevane heroje poplava, sve vas, i hvala svim prisutnim koji nisu bili dužni, a spašavali su živote, rizikujući vlastite.“

Bez obzira da li je riječ o neformalnim samoorganizovanim grupama građana, pojedincima, pripadnicima gorskih službi spašavanja, rafterima i kajakašima ili vatrogascima, svi su oni pohitali u pomoć najugroženijima, brišući sve granice, sve razlike.

Tokom okupljanja, predstavljen je izbor od 10 priča kako bi se ilustrirala iskustva građana koji su spašavali živote i pomogli stanovništvu BiH u područijima pogođenim poplavama. 

„Upravo su priče poput ovih, koje su proistekle iz katastrofalnih poplava, ono čega ćete se sjećati ostatak vaših života. Hvala vam što ste nam pomogli da kolektivno razmislimo kako možemo pojam solidarnosti i humanosti podignuti dalje,“ zaključio je Afanasiev.

Mnoga formalna i neformalna udruženja su samoinicijativno pružila pomoć u pogođenim područjima, često na štetu vlastitih resursa, te kako je jedan od učesnika istakao, „svojim su djelovanjem na terenu pokazali kako su srcem uz Bosnu i Hercegovinu“. 

Na kraju, učesnici su se složili kako je povjerenje građana u pojedincima te kako je potrebno pružiti podršku stvaranju višedimenzionalnih mehanizama koordinacije i saradnje vladinog sektora i civilnog društva. 

Sudionici skupa zaključili su kako je neophodno odati priznanje građanima koji su nesebično intervenisali u pogođenim područjima, te tako staviti naglasak na kulturu aktivizma i solidarnosti u Bosni i Hercegovini.