TI BiH, koji je i podnio prijavu protiv Nikšića zbog činjenice da je Vlada FBiH imenovala njegovog brata na mjesto v.d. izvršnog direktora javnog preduzeća Auteceste FBiH, zatražio je od CIK BiH još 2012. godine informacije o preduzetim radnjama u ovom slučaju. 

CIK BiH je odbio dostaviti informacije, a TI BiH je podnio tužbu zbog kršenja odredbi Zakona o slobodi pristupa informacijama.

Sud BiH je u obrazloženju presude naveo da CiK BiH nije navela ni jedan član Zakona na osnovu kojeg je moguće utvrditi izuzetak od objavljivanja traženih informacija, te da je time prekršila pravila postupka i nije ponudila obrazloženje za nedostavljanje informacija. Shodno tome, Sud BiH je uvažio tužbu TI BiH i vratio CIK BiH predmet na ponovno postupanje, te naložio CIK BiH da TI BiH-u isplati troškove sudskog postupka.

"Inače, u međuvremenu je usvojen novi Zakon o sukobu interesa BiH, koji nadležnost za provođenje zakona na nivou BiH oduzima CIK-u i predviđa formiranje nove komisije i ureda koji će preuzeti osoblje CIK-a, što je ujedno blokiralo i primjenu zakona o sukobu interesa na nivou FBiH i Brčko ditrikta. Imajući u vidu opstrukcije pri formiranju nove komisije, postavlja se pitanje kada će i kako biti odlučivano po ranijim predmetima sukoba interesa koji već mjesecima stoje na čekanju", kažu u TI BiH.

Kada je u pitanju primjena Zakona o slobodi pristupa informacijama, ovo je samo jedna od presuda koje ukazuju na to da javne institucije u BiH krše Zakon o slobodi pristupa informacijama. 

Samo tokom 2014. godine, usvojeno je 5 tužbi koje je TI BiH podnio protiv institucija na raličitim nivoima. Međutim, i pored sve većeg broja presuda, institucije nastavljaju kršiti Zakon i procedure koje su njime propisane, nanoseći štetu ne samo javnom interesu, već i budžetu, kroz konstantne isplate na račun troškova postupka. 

izvor: Frontal