autor: Frontal

Došao je i taj 1. juli 2013. godine kada je susjedna Hrvatska zakoračila na velika žuto-plava vrata, a sa njegovim dolaskom bačena je sjenka na našu privredu. Bilo je upitno šta će to BiH moći izvoziti, kada i na koja vrata.

Naime, ulaskom Hrvatske u EU predviđeno je da na samo dva granična prelaza bude dozvoljen izvoz robe biljnog i životinjskoh porijekla iz BiH, koja zahtijeva poseban inspekcijski nadzor.

Na sjeveru BiH je to granični prelaz Gradiška, na jugu Bijača. Ovi granični prelazi, takozvani BIP-ovi (Border Inspection Post), morali su biti potpuno spremni do 1. jula, međutim kako to inače bude u BiH, sve je bilo upitno do zadnjeg trenutka.

Bijača je ekspresno izgrađena do 1. jula, a o modernizaciji GP Gradiška i izgradnji obilaznice pričalo se gotovo do ulaska Hrvatske u EU. Tada je i šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Peter Sorensen, izjavio da BiH nema vremena za gubljenje, te da granični prelazi moraju biti uspostavljeni kako bi BiH nastavila uvoz i izvoz.

Deset mjeseci nakon što smo se našli na samim vratima EU, prema riječima Ratka Kovačevića iz Odjeljenje za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Gradiška i Bijača funkcionišu potpuno normalno, bez većih zastoja i čekanja.

Osnovni razlog za manjak gužve je činjenica da BiH ne raspolaže sa velikim i različitim spektrom robe koja zadovoljava standarde tržišta EU. Naime, izvoz mlijeka još čeka zeleno svjetlo Kancelarije za hranu i veterinarstvo EU, a mliječna industrija je i najveći izvozni potencijal Bosne i Hercegovina.

Početkom prošle godine, zbog straha da će na graničnim prelazima Gradiška i Bijača biti velika opterećenja, nadležni organi su pričali o otvaranju trećeg BIP-ovog prelaza, međutim sve je ostala samo priča, jer se do sada pokazalo da za to nema potrebe.

Iz opštine Gradiška složili su se sa Kovačevićem, dodavši da je njihova opština u svakom slučaju pokušala izvući najbolje iz ulaska Hrvatske u EU.

"Sadašnji nivo izvoza je takav da je nakon ulaska Hrvatske u EU izvoz stagnirao. Mi objektivno vjerujemo da ne postoji potreba za treći BIP prelaz", objasnio je Mladen Krsmanović, savjetnik načelnika.

Savremena oprema na graničnim prelazima

Konkretni uslovi koje je BiH morala ispuniti kako bi GP Bijača i GP Gradiška dobili mogućnost za prevoz pomenute robe jesu: objekti sa sadržajima za pregled živih životinja, objekti za preglede proizvoda životinjskog porijekla i ostalih roba neživotinjskog porijekla , oprema za rad i informatičko uvezivanje svih graničnih prelaza, oprema za detaljne preglede, uzimanje i čuvanje uzoraka i ljudski kapaciteti.

Iz Kancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine rekli su da su u protekle dvije godine uz pomoć donatorskih sredstava, kao i uz pomoć državnih organa, izgrađeni objekti koji imaju osnovne sadržaje na više graničnih prelaza u BiH.

“Prateći iskustva koja se provode na granicama EU po pitanju izgradnje objekata za pregled roba koje potpadaju pregledu granične veterinarske inspecije uvidjeli smo da su ti objekti jako veliki, da imaju velike kapacitete, da su skupi za izgradnju, kao i za održavanje, te da za naše potrebe možemo ići sa manjim, znatno jeftinijim objektima koji će imati iste sadržaje, ali u znatno manjem kapacitetu za šta smo dobili podršku i eksperata iz EU. Ovakav objekat smo izgradili na GP Bijača, a objekti na GP Gradiška i GP Orašje su izgrađeni i očekujemo i njihovo vrlo brzo otvaranje odnosno njihova predaja na korištenje graničnim veterinarskim inspektorima”, objasnio je Ljubomir Kalaba, direktor Kancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine.

On je dodao da su u proteklim godinama sve granične veterinarske prelaze uvezali u jedan zajednički veterinarski informacioni sistem, te da svaki prelaz posjeduje opremu za uzimanje, obradu i čuvanje uzoraka za laboratorijske analize.

Most na Savi

Krsmanović je objasnio da je most jedini sporan dio na graničnom prelazu u Gradišci, te da su za izgradnju novog još prošle godine otklonjene sve prepreke. Međutim, Ministar saobraćaja i veza RS Nedjeljko Čubrilović je početkom ove godine izjavio da izgradnja mosta na Savi kod Gradiške neće početi do polovine 2015. godine.

"Hrvatska se, potpomognuta politikom iz Sarajeva, oglušila na sva naša traženja i molbe za početak izgradnje ovog mosta", rekao je Čubrilović, napomenuvši da ta zemlja još čeka novac za izgradnju mosta koji joj je obećala EU. 

Krsmanović je napomenuo da je most i dalje problem, ali i da su svjesni da on neće ući u funkciju još nekoliko godina.

Hrvatski ministar pomorstva, prometa i infrastrukture  Siniša Hajdaš Dončić istakao je da je most u Gradišci veoma važan za Hrvatsku.

"Nama je on ekonomski važan jer izgradnjom mosta planiramo privući jedan dio prometa na hrvatske autoceste što povećava godišnji promet autocestama i daje veći prihod", kazao je Hajdaš Dončić.

Po njegovim riječima, Hrvatskoj je iznimno stalo da se BiH i zemlje regije snažnije integriraju u evropske cestovne i željezničke koridore te se riješe i pitanja poput povezivanja hrvatskoga juga.

Revizija Ugovora o graničnim prelazima

Kategorizacija graničnih prelaza između BiH i Hrvatske definisana je Ugovorom o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske, koji je krajem šestog mjeseca 2013. godine potpisan u Briselu. Kovačević je objasnio da je tim Ugovorom jasno određeno koji su to granični prelazi gdje je dozvoljen međunarodni promet roba i putnika, a koji su to prelazi za pogranični promet.

Međutim, prije nešto manje od tri mjeseca počelo je formiranje mješovite komisije između BiH i Hrvatske koja bi uskoro trebala da počne sa radom na izmjenama ovog ugovora.

Formiranjem komisije trebalo bi da počne rješavanje problema kategorizacije granice između Hrvatske i BiH. Naime, od 1. jula 2013. na snazi je nova kategorizacija graničnih prelaza između BiH i Hrvatske, koja je definisana ugovorom na na koji mnogi, a najviše pogranične opštine u BiH, imaju ozbiljne zamjerke, zbog čega  se insistira na izmjeni ugovora.

“Eventualna izmjena jednog takvog ugovara, ne može biti jednostrana, već bi najviša tijela u državi (u BiH je to Vijeće ministara BiH), morala formirati posebnu zajedničku komisiju, koja bi eventualno, a na bazi zajedničkog dogovora izvršila prekategorizaciju nekog od graničnih prijelaza između BiH i Hrvatske”, objasnio je Kovačević.

Zajednička komisija bi svakako trebala doprinijeti osavremenjavanju graničnih prelaza, te njihovom korigovanju kako bi se zadovoljili zahtjevi graničnih opština.