izvor: Frontal

Ostavka Vlade Federacije

Vladi FBiH je izglasano nepovjerenje od strane Predstavničkog doma Parlamenta FBIH u februaru 2013. godine. Ipak, proces rekonstrukcije nikada nije okončan, zbog nemogućnosti Ustavnog suda FBiH da se izjasni o zahtjevu Kluba Bošnjaka u Domu naroda o povrijeđenosti vitalnog nacionalnog interesa pri pokušaju smjene Vlade FBiH.

Znači, Vlada FBiH funkcioniše u tehničkom mandatu, te dodatni čin podnošenja ostavke ne bi ništa promijenio. Vlada u ovom sazivu mora funkcionisati da bi se osigurao kontinuitet osnovnih funkcija i tokova u FBiH, a sve dok ne dođe do izbora nove Vlade i to u skladu sa Ustavom i Zakonom. 

Obustava krivičnog progona svih učesnika u demonstracijama u Federaciji Bosne i Hercegovine od 5. februara nadalje.

Vlada FBiH kao izvršni dio vlasti nema nadležnosti nad procesuiranjem eventualnih počinilaca krivičnih djela. To su ingerencije pravosudnih institucija, a izvršni dio vlasti ne može uticati na rad pravosudnih organa. Ipak, vladavina prava podrazumijeva da svi oni koji su počinili krivična djela moraju za njih i odgovarati.

Trenutna obustava svih privatizacijskih procesa i rasprodaje javnih dobara. revizija dosadašnje privatizacije i procesuiranje odgovornih za počinjena kršenja radničkih i drugih prava.

Kao šta je više puta javno izrečeno, Vlada FBiH neće vršiti prodaju velikih javnih profitabilnih preduzeća, kao što su elektroprivrede ili telekomi. Postoji mogućnost prodaje ograničenog broja vladinih udjela u preduzećima u kojima Vlada FBiH ima manjinske udjele.

U pojedinim neprivatizovanim preduzećima, situacija je tako teška da se prodaja određene imovine (kada za to ima zainteresovanih kupaca) odvija isključivo u svrhu izmirenja obaveza prema PIO i sprečavanju propadanja preduzeća. To su primjeri „KTK“ Visoko, „Borac Konfekcija“- Travnik, „Remontni zavod“- Travnik „Agrokomerc“ Velika Kladuša.

Zbog pojedinačnih loših iskustava vezanih za privatizaciju, Vlada FBiH ne može odustati od ukupnog koncepta privatizacije. Kao što postoje negativni primjeri privatizacije, postoje i  pozitivni primjeri, kao što su Cementara Kakanj, Sarajevski kiseljak, Natron Maglaj i sl.

Javna dobra poput poljoprivrednog zemljišta, šuma i voda nisu, niti mogu biti predmetom prodaje.

Kada je u pitanju revizija privatizacije, proces uspostave Agencije za reviziju privatizacije se nalazi u završnoj fazi i početak njenog rada se može očekivati uskoro.

Vlada Federacije BiH je na 110. sjednici održanoj 17.04.2014. godine usvojila Informaciju u vezi sa izvršenim privatizacijama preduzeća u Federaciji Bosne i Hercegovine i usvojila više zaključaka. 

Tako je od nadležnih tužilaštava zatraženo da se u što kraćem roku očituju prema svim izvještajima o počinjenom krivičnom djelu i drugim informacijama koje su im dostavljene od strane Finansijske policije FBiH, te drugih institucija Federacije BiH. Radi se o  sumnjama na zloupotrebe u postupku privatizacije i poslovanja privrednih društava prije, tokom i nakon okončanja postupka, te zatraženo da budu donesene konačne tužilačke odluke u vezi sa ovim predmetima.

Takođe, usvojena je inicijalna lista privrednih subjekata na koje tužilaštva trebaju obratiti posebnu pažnju, koja je ostavljena otvorena za nove prijedloge za proširenje. 

Vlada FBiH je pozvala Sindikate predstavnike civilnog društva, te radnike da nastave dostavljati informacije i dokumentaciju u vezi sa procesom privatizacije i poslovanja privrednih društava Vladi FBiH.

Slijedeći ovaj zaključak, Vlada je 111. sjednici održanoj 24.4.2014. godine proširila prvobitnu listu sa četiri nova slučaja sumnjive privatizacije i s takvom praksom će nastaviti i u budućnosti.

Ukidanje beneficija u institucijama i organima javne uprave na svim nivoima uključujući naknade na plate nakon prestanka javne funkcije (tzv. „Bijeli hljeb") i naknade za odvojeni život od porodice i smještaj u mjestu rada.

U toku ovog mandatnog perioda, Vlada FBiH je sprovela niz mjera u ovoj oblasti. Tako je u januaru 2012. godine smanjila plate svim budžetskim korisnicima za 4,5%. Smanjena je i naknada za topli obrok za 50% i sada iznosi 1% prosječne plate dnevno. Smanjeni su i  troškovi za odvojeni život, te sada iznose 1 KM mjesečno, dok su troškovi smještaja umanjeni za prosječnih 50%. Smanjena je i naknada za službeni put, pa dnevnica sada iznosi 25 KM umjesto ranijih 48 KM (put preko 12 sati).

Naknade troškova smještaja, mada umanjene, prozilaze iz obaveze obezbjeđenja, Ustavom i zakonom, propisane zastupljenosti i ravnopravanog polažaja za vršioce funkcija koje dolaze iz drugih sredina na obavljanje svojih dužnosti.

Vlada FBIH razmatra mogućnost reduciranja prava na tzv. ”bijeli hljeb”, te će u tom pravcu uputiti prijedloge Parlamentu FBIH. Inače, pravo na plate nakon prestanka funkcije je uređeno Zakonom o platama i naknadama u organima Vlasti FBIH. Kao što je poznato, Zakon o sukobu interesa onemogućuje izabranim zvaničnicima obavljanje niza poslova nakon prestanka mandata. Uobičajna je  evropska praksa, da se izabranim dužnosnicima po prestanku funkcije omogući naknada za  određeni period, u slučajevima da oni nemaju nikakva druga primanja. 

Ukidanje mjesečnih naknada za rad članova upravnih odbora, komisija i drugih upravnih tijela u javnim preduzećima kojima su osnivači institucije vlasti federacije bih iz sredstava budžeta.

Vlada FBiH je prepoznala potrebu za sistemskim uređenjem ove obasti, pa je u martu 2014. godine uputila u parlamentarnu proceduru Nacrt zakona o platama i drugim materijalnim pravima članova organa upravljanja i drugih organa i institucija Federacije Bosne i Hercegovine, javnih preduzeća i drugih privrednih društava u većinskom vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovim zakonom će se na jedinistven način regulisati sistem plata i naknada u organima upravljanja, te uvesti veća transparentnost. Nacrt će biti u javnoj raspravi, te će sve zainteresovane strane dobiti mogućnost da utječu na konačni tekst zakona.

Treba imati u vidu da učešće u Upravnim odborima i drugim upravljačkim tijelima nosi odgovornosti i obaveze za poslovanje javnih preduzeća, te je upitno potpuno ukidanje naknada za rad u ovim tijelima. 

Smanjenje plata državnim službenicima i namještenicima, mora biti usaglašeno i odobreno od strane granskog sindikata. U slučaju jednostranog smanjenja prava državnih službenika i namještenika, otvara se prostor za kolektivne tužbe, čiji ukupni iznos obično višestruko premaši ostvarene uštede. U ovom trenutku sindikati nisu zainteresirani za pregovore o smanjenju stečenih prava.

Trenutno je u pripremi Uredba o načinu osnivanja i utvrđivanju visine naknada za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade i rukovoditelja federalnih organa državne službe. Uredbom će biti precizno definirani način i potreba za osnivanjem radnih tijela, kao i ograničene naknade i učešće u istim.

Uvođenje progresivnih poreznih stopa kako bi svi poreski obveznici plaćali porez po različitim poreznim stopama, u zavisnosti od visine dohotka, odnosno ostvarene dobiti.

Po postojećem Zakonu o porezu na dohodak u FBiH, lični dohodak je oporezovan jedinstvenom stopom od 10%, a po obaveznom odbitku. Ova stopa je jedna od najnižih u regionu. Prihodi po ovoj osnovi pripadaju nižim nivoima vlasti.

U toku ovog mandatnog perioda napravljen je niz analiza i studija izvodljivosti. Dobijeni rezultati nisu pružili dovoljnu argumentaciju koja bi podržala uvođenje progresivnih stopa oporezivanja dohotka u ovom trenutku.

Zbog negativne distribucije nivoa dohotka, najveća primanja bi morala biti višestruko oporezovana, da bi se onima sa nižim nivom prihoda, eventualno napravila minimalna razlika.

Uvođenje progresivne stopa poreza na dohodak u ovom trenutku bi dovelo do smanjenja potrošnje, što bi negativno uticalo na poslovni ciklus. Ova reforma će se i dalje razmatrati i u pogodnom trenutku implementirati.

S druge strane, uvođenje progresivne stope oporezivanja dohotka bi obezbijedilo ravnopravniju raspodjelu dohotka. Ipak u doba ekonomske krize, obično se poduzimaju mjere stimulisanja potrošnje, a radi podsticanja poslovne aktivnosti. Ovakve vrste reformi se praktikuju u periodima značajnijeg ekonomskog rasta.

Pokretanje inicijative prema parlamentu bih za izmjenu zakona 0 PDV-u, s ciljem uvodenja diferencirane stope PDV-a, uz nultu stopu za osnovne životne namirnice

Zalažemo se za uvođenje diferencirane stope PDV-a, kojom bi se napravila distinkcija između osnovnih/egistencijalnih proizvoda i luksuza. Ipak u ovom trenutku se još uvijek nisu stekli svi potrebni preduslovi za relizaciju ove namjere.

Od Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) smo dobili nekoliko studija izvodljivosti ovog prijedloga. Analize su pokazale da bi uvođenje tzv. nulte stope PDV-a na osnovne proizvode umanjilo prihode na računu UIO-a za preko 45% što bi bilo nemoguće nadoknaditi povećanjem druge stope PDV-a.

To bi uzrokovalo nenadoknadiv manjak sredstava u budžetima na svim nivoima, što bi imalo negativne posljedice na ukupnu javnu potrošnju. Ovo bi se negativno odrazilo i na transfere socijalnog zbrinjavanja, na nivo prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite i transfere prema Zavodu PIO/MIO i time ugrozio dostignuti nivo penzija.

Uvođenje tzv. nulte stope je u suprotnosti i sa EU direktivama, a na čije smo se poštivanje obavezali potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Ostajemo opredijeljeni uvođenju diferencirane stope PDV-a odnosno uvođenju niže stope za osnovne prehrambene artikle, no to je usko vezano za pronalaženje nedostajućih sredstava negdje drugo. Ono što bismo pokušali postići uvođenjem niže stope, izgubili bi na nivou prihoda koji se, najvećim dijelom koriste za postojeće socijalne programe.

Izmjena politike indirektnog oporezivanja je u ingerenciji državnog nivoa vlasti. Uvođenje diferenciranih stopa poreza, bi zahtjevalo svobuhvatnu reformu poreskog sistema, za koji je potreban širi konsenzus, kako domaćih tako i međunarodnih institucija. Smatramo da se prije 2015. godine neće stvoriti potrebni preduslovi za ovakvu vrstu reforme. 

Hitno usklađivanje penzija sa rastom prosječne plate u federaciji, koje ne smije uzrokovati umanjivanje iznosa penzija te uvezivanje radnog staža osobama koje su stekle uslove za penziju

U ovom mandatnom periodu preduzet je niz aktivnosti vezanih za stabilizaciju Fonda PIO. Usvojen je Zakon o vraćanju duga prema Fondu PIO/MIO od 180 miliona KM i vrši se redovna otplata. Osigurane su redovne budžetske doznake Fondu, po raznim osnovama, što ranije nije bio slučaj.

Nakon višegodišnjih neuspješnih pokušaja usvojena je Strategija reforme PIO-a. Novi zakon o PIO, koji je u pripremi, uvodi pravedniji bodovni sistem, koji predviđa usklađivanje rasta penzija sa rastom troškova života, odnosno plata. Usvojen je i zakon o povoljnijem penzionisanju pripadnika odbrambeno-oslobodilačkog rata, čime je ograničena nekontrolisana ekspanzija ovih davanja.

Ove aktivnosti su omogućile da u toku mandatnog perioda penzije povećamo dva puta po 5 posto, čime je obezbijeđeno da prosječne penzije rastu brže u odnosu na prosječne plate u FBIH. U 2010. godini prosječna penzija je iznosila 42,36% prosječne plate, dok je u februaru ove godine taj omjer iznosio   44,42%.

Radni staž se uvezuje na osnovu javnog poziva Ministarstva energije, rudarstva i industrije, za one koji su stekli uslove za starosnu penziju i čije su se firme javile na javni poziv.

Za sistemsko rješenje ovoga problema, u saradnji sa Svjetskom bankom urađene su pripremne analize i prednacrt zakona o uvezivanju radnog staža.  Međutim, za potpuno rješenje ovog problema neophodno je obezbijediti više od 600 miliona KM. Uskoro planiramo izraditi model finansiranja ovog zakona, što će predstavljati veliki izazov.

Trenutna obustava zaduživanja kod međunarodnih i domaćih banaka i fondova radi kreditiranja javne potrošnje na području FBiH

FBiH nije previše zadužena, ali je problem ročnost dugova jer najveći dio dugova dolazi na naplatu u kratkom roku. Naši tekući prihodi prevazilaze naše tekuće rashode, odnosno bilježimo primarni suficit, a problem se javlja kod servisiranja naslijeđenog duga.

Primjera radi, kada su u pitanju vanjska finansiranja, u 2014. godini, planirano je zaduženje od 299 mil. KM kod MMF-a, 46 mil. KM kod Svjetske banke i 80 mil. KM neto efekta domaćeg zaduživanja. Istovremeno bit će servisirano 655,4 mil. KM glavnice duga uvećane za kamatu.

Dakle Vlada FBiH smanjuje dug za dodatnih 230 miliona KM, uvećanih za kamatu. Ukoliko se ovogodišnji budžet izvrši kako je to planirano, Vlada FBIH će u toku mandata smanjiti svoj dug za oko 440 miliona KM. Ukupni javni dug u FBIH raste zbog rasta zaduživanja krajnjih korisnika, prvenstveno javnih preduzeća. Radi se produktivnom zaduživanju javnih preduzeća za infrastrukturalne projekte. 

Dug koji vraćamo je nastao prije dolaska ove Vlade, a značajan dio se odnosi na prethodni aranžman sa MMF-om. Cilj postojećeg aranžmana je samo reprogram prethodnog. Iako postoji mnogo kritičara aranžmana sa MMF-om, ovaj aranžman je osigurao najpovoljnije izvore finasiranja budžetskog deficita u doba ekonomske krize i recesije, te nas podržao u restriktivnoj fiskalnoj politici – politici štednje.

Vlada je, uz pomoć MMF-a, uspjela ostvariti fiskalnu stabilnost, a rashodi su svedeni na nivo rashoda iz 2008. godine. I ove godine rashodi u budžetu FBIH su  smanjeni za dodatnih 45 miliona KM.

U poređenju sa drugim zemljama bivše Jugoslavije, BiH je, pored Makedonije, jedina zemlja koja na recesiju nije odgovorila povećanjem PDV-a i drugih poreza, i nije se upustila u privatizaciju velikih preduzeća u državnom vlasništvu. Opredijelili smo se da u doba krize dodatno ne opterećujemo privredu i zadržali najmanju stopu PDV-a u čitavom regionu. Tako će biti i u narednom periodu.

Javni dug je u svim zeljama regiona značajno rastao u period periodu 2008 – 2012. godine, i to:

•           Crnoj Gori za 22,1%, i iznosi  51,1% BDPa

•           Hrvatskoj za 26,9%, i iznosi 56,2% BDP-a

•           Makedoniji 13,2%, i iznosi 33,8%BDP-a

•           Srbiji 29,3%, i iznosi 58,5% BDP-a

U BIH je rastao za 9,2% i iznosi 35,5% BDP-a. Interesantno je, da od 2010. do danas javni dug raste za simboličnih 1,5% BDP-a, i to prvenstveno u RS-u.

Kada su u pitanju kratkoročna zaduženja kod komercijalnih banaka ona Vladi služe za obezbjeđivanje kratkoročne likvidnosti budžeta. Ukoliko bi se prestalo sa emisijama trezorskih zapisa, došli bismo u situaciju da neravnomojerno izmirujemo dospjele obaveze, nastupio bi poremećaj gotovinskog toka, što bi se vrlo negativno odrazilo na dinamiku isplata iz budžeta.

Vlada FBiH se vrlo odgovorno ponaša kod servisiranja ove vrste unutrašnjeg duga, što se reflektuje pozitivnom reakcijom kupaca, o čemu svjedoče niske kamatne stope i iskazani interes. Trezorski zapisi ne predstavljaju dodatno zaduženje, jer se isti u vrlo kratkom vremenskom roku (3 - 6 mjeseci) vraćaju.

Ne postoji Vlada na svijetu koja ne koristi kreditna sredstva za upravljanje budžetom, kako za finasniranje deficita, tako i za investiranje. Ipak, Vlada FBiH bilježi značajan trend smanjenja duga.

Zahtjev za potpunim i trenutnim obustavljanjem svih zaduživanja je nerealan. Posljedice ovakve odluke, bi bile značajne po finansijske tokove u FBIH, došlo bi do značajnih poremećaja budžetskih plaćanja, te bi bili ugroženi i vanbudžetski fondovi. To bi dalje utjecalo na značajno smanjenje ekonomske aktivnosti i prouzrokovalo novu recesiju.