autor: Frontal

Tako je direktor za Zapadni Balkan u Evropskoj komisiji Žan-Erik Pake na panelu o procesu pridruženja Srbije Uniji istakao da je Srbija pokazala da ima jak administrativni kapacitet i da se ozbiljno priprema za otvaranje novih poglavlja u pristupnim pregovorima.

U februaru su i predstavnici Energetske zajednice i Evropske komisije na skupu o izazovima u energetici u procesu pristupanja naveli da Srbija dobro napreduje u primeni propisa EU u oblasti energetike.

U Briselu je 21. januar ove godine održana prva međuvladina konferencija između Srbije i EU, čime je označen početak pristupnih pregovora na političkom nivou.

Ovakve izjave kao i konkretni rezultati rada Vlade Srbije doprinijeli su da u procesu približavanja Evropskoj uniji Srbija preuzme vodstvo u zemljama regiona (BiH, Makedonija, Crna Gora).

Premijer Srbije Ivica Dačić nedavno je izjavio da bi Srbija 2020. godine mogla da bude na agendi za ulazak u EU kao punopravna članica, ali mora da bude posvećana nastavku pregovora, kao i da nastavku dijalog sa Prištinom. On je dodao i da šta god da neko bude pričao o ovoj vladi, ona će ostati u istoriji Srbije kao vlada za čijeg mandata su počeli pregovori o članstvu Srbije u EU.

Član Tima Evropa Srbija, stručnjak za pravni sistem EU Vladimir Medović na pitanje “Da li je dolazak „Naprednjaka“ na vlast uticao na brže evropske integracije?“ odgovara da stvari moraju posmatrati u kontinuitetu, da se ne može pojednostavljeno gledati.

„Znači većina prepreka je prevaziđena za vrijeme mandata prethodne vlade. Podsjećam vas da je najteža prepreka bila saradnja sa Haškim tribunalom, a tu saradnju je prethodna vlada uspješno okončala. Srbija je i dobila status kandidata za vrijeme prethodne vlade. Nakon hapšenja Karadžića, Mladića i ostalih bjegunaca koje je Hag potraživao. Tako da bi bilo nepošteno reći da je ova Vlada učinila odlučujući prodor. Ona je samo nastavila tu politiku koju je započela prethodna vlada i naravno imala je značajan doprinos u postizanju Briselskog sporazuma koji je otvorio vrata počinjanju pregovora. Ali opet kažem, te stvari se moraju gledati u kontinuitetu“, ističe Medović.

On navodi i da nakon početka pretpristupnih pregovora slijedi  prva procedura a to je predprocedura u samim pregovorima, procedura „skriminga“ gdje se u suštini utvrđuje u kom stanju se nalazi srpski pravni sistem, u kojim dijelovima je potrebno izvršiti usklađivanje propisa sa propisima EU i na koji način to uraditi.

„Znači poslije tog izvršenog „skriminga“ biće utvrđena određena mjerila za početak i trajanje pregovora na kojima će se tačno utvrditi šta je Srbija obavezna da izpregovara sa EU i kojim rokovima je dužna da prilagodi svoj pravni sistem, pravu EU. To je znači jedna predfaza, klasični pregovori nisu ni počeli, taj termin pregovora treba shvatiti uslovno. U suštini ne pregovara se, nego se samo razgovara o načinu i rokovima usklađivanja srpskih propisa sa pravima EU. I o modalitetima pristupanja Srbije EU, zbog toga što će ugovor o pristupanju regulisati to pitanje, biti predviđeni određeni rokovi, prilagođavanje Srbije nakon ulaska u EU“, objašnjava Medović.

Kada poredimo Srbiju i BiH, koja je u jednom ranijem periodu bila i ispred Srbije po pitanju EU integracija glavnu razliku Medović vidi u u institucionalnom okviru za primjenu sporazuma.

„Znači u kojoj mjeri je Srbija institucionalno spremna i raspolaže odgovarajućim okvirom da primjeni taj sporazum. Drugi je slučaj Bosna gdje ne postoji trenutno institucionalni  kapacitet za  punu primjenu sporazuma, prosto zbog državnog uređenja. Tu se vidi neka glavna prepreka za sprovođenje tog sporazuma“.

Sa ovom tvrdnjom slaže se i Miloš Šolaja, profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci i direktor Centra za međunarodne odnose, koji navodi da Srbija ima mnogo kompaktniji politički sistem, dok BiH ima odlučivanje postavljeno na tri nacionalna stuba i bez konsenzusa nema odluka.

„Srbija nema taj problem. Srbija ima problem oko definisanja teritorije i šta je Kosovo u tom okviru, ali i to je trenutno bar za ovu fazu riješeno Briselskim sporazumom. BiH ima sva pitanja otvorena, sva ključna. Srbija je poslije BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i već je kandidat. BiH još nema ratifikovan sporazum, nego koristi privremeni - trgovinski. Mnogo tih razlika ima. I ono što posebno Srbija ima, a BiH nema, ima politički „lideršif“ ili političku elitu koja je zaista odlučna da ide u EU i to su sada izbori pokazali. Kod nas se ta „evroretorika“ koristi samo radi izbora a u suštini niko ozbiljno ne misli, jer  danas sutra kada bi se ušlo u EU, niko ili gotovo niko od današnjih  lidera ne bi vodio BiH. To su velike razlike.“

Uticaj Srbije na BiH

Istovremeno izjave koje dolaze iz EU pokazuju zabrinutost i nezadovoljstvo sporim promjenama koje se dešavaju u BiH a koje se odnose na ispunjavanje EU uslova.

“U skladu sa svojim zaključcima iz decembra 2013. godine, Savjet podsjeća na ozbiljnu zabrinutost da proces evropskih integracija Bosne i Hercegovine (BiH) stoji u mjestu usljed odsustva političke volje na strani političara BiH i kontinuirane retorike podjele. Dok druge zemlje u regionu napreduju, Bosna i Hercegovina zaostaje”, navedeno je među zaključcima koje je Savjet za inostrane poslove EU usvojio sredim aprila u Luksemburgu.

Peter Sronesen, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, nedavno je u intervjuu za Oslobođenje naveo da se osnovni uslovi za približavanje BiH Evropskoj uniji neće mijenjati. 

“Kao što se kaže u Zaključcima, odluka u predmetu Sejdić-Finci mora biti izvršena, a mehanizam koordinacije rada na pitanjima EU, koji će omogućiti da BiH jedinstveno nastupa pred EU, ostaje pitanje od najvećeg značaja."

Oštru kritiku domaćim političarima uputio je u februaru prilikom posjete Sarajevu evropski komesar za proširenje Štefan File. On je istakao da je EU završila svoj angažman u predmetu Sejdić-Finci i da je to sada na domaćim snagama da rješavaju.

Naveo je i da su konkretne posljedice kraha političkih pregovora o ovom pitanju izostanak primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH i nemogućnost podnošenja kredibilne aplikacije BiH za članstvo u EU.

Pored ovih obaveza, kao i drugih koji će BiH morati uskoro da ispoštuje, kao što je jačanje pravosuđa i borba protiv korupcije, ukoliko ne želi da siđe sa "EU voza", zemlje regiona imaju i obavezu uspostavljanja regionalne saradnje.

 “Srbija i ima takvu obavezu na osnovu sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Znači ona je dužna da pomoviše regionalnu saradnju, prije svega da podržava integritet i suverenitet zemalja u regionu, da poštuje preuzete međunarodne obaveze kojima su okončani sukobi u BIH. Znači ona je u obavezi da doprinosi regionalnoj stabilnosti, čak i u obavezi da zaključi odgovarajuće bilateralne sporazume sa državama iz regiona koji bi proširili ona prava koji su njeni građani stekli sa sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju“, kaže Medović.

On smatra i da ne može iskorak Srbije u oblasti evrointegracija biti bez uticaja na situaciju u BIH.

„Znači što Srbija bude išla više i dalje u tim pregovorima neminovno će to imati odraz na politiku prije svega u Republici Srpskoj a onda će se to odraziti na BiH. Prosto ti benefiti, te koristi koje će Srbija dobijati, građani BiH, pogotovo Republike Srpske ne mogu ravnodušno posmatrati kako se Srbija dalje kreće ka EU integracijama a BiH tapka u mjestu. To će izazvati određeni unutrašnji politički protest u BiH koji može rezultirati nekim sporazumom između entiteta koji bi omogućili brže napredovanje BiH ka evropskim integracijama. Prosto BiH je u tom dijelu gdje se nalazi između Hrvatske koje je već ušla u EU i Srbije i Crne Gore koje su daleko odmakle. A njihov uticaj na bosansku politiku je takav da vjerujem da će se to pozitivno odraziti i na kretanje Bosne ka članstvu u EU“.

Šolaja ističe da će Beograd koristiti sve instrumente da BiH bude stabilna i što bliže EU.

„U koliko se Banjaluka nametne da ide brže, ona će biti na ruku Srbiji, u koliko se Sarajevo nametne, ono će isto tako. Tim Srbije je sada kao što je bio i tim Hrvatske u procesu pristupanja EU. Što stabilnija BiH i što brži taj razvojni put da bi se moglo govoriti o tome. Svako drugo rješenje za Srbiju je negativno, znači bilo kakav problem ili poremećaj u BiH je istovremeno i nazadak Srbije. Između ostalog, nije put u EU stvar jedne političke odluke, to je stvar dugog procesa. Regionalna saradnja i regionalna stabilnost su dio uslova i uslovljeni su Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju a da ne govorim o EU“.

Nakon održanih prijevremenih parlamentarnih izbora u martu, na kojima je pobjedu odnijela Srpska napredna stranka, trenutno se vrše dogovori oko formiranje nove Vlade Srbije, a kako nam je rečeno u Kancelariji za evropske integracije Srbije, njihove izjave će nam biti na raspolaganju onda kada budu znali u kojoj će formi dalje da funkcionišu. 

BiH očekuju u oktobru opšti izbori. Političke partije počele su sa sakupljanjem bodova retorikom, dok put ka EU još ne dobija značajniji prekoret u pozitivnom smjeru.

O željama građana govori  novo istraživanje koje pokazuje da pristupanje BiH EU podržava 85 odsto anketiranih građana u BiH, tri četvrtine u Republici Srpskoj i 90 odsto u Federaciji BiH. 

Ovaj podatak naveden je u Informaciji Direkcije za evropske integracije BiH o rezultatima istraživanja javnog mnjenja sprovedenog u februaru ove godine, a koju je usvojilo Savjet ministara BiH.