autor: Frontal

I kako ona raste, što pokazuju istraživanja nevladinog sektora i međunarodnih organizacija, istom mjerom su sve glasnije najave  nosioca vlasti o spremnosti i opredjeljnosti za borbu. Vidljivih rezultata još nema. Razlog je što godinama razgranata i ukorijenjena korupcija zahtjeva sveobuhvatnu borbu i isto tako sistemski pristup u njenom razbijanju.

Prosječan iznos mita 318 KM

Jedno od novijih istraživanja, koje je predstavila kancelarija Ujedinjenih naroda za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) krajem prošle godine, ukazuje na stepen prisustva korupcije u privatnom preduzetništvu.

Navedeno istraživanje se nije fokusiralo samo na percepciju korupcije, već  je mjereno stvarno iskustvo. Na osnovu intervjua sa 2.000 preduzeća, pokazalo je da korupcija igra značajnu ulogu u svakodnevnom poslovanju mnogih preduzeća. U prosjeku, jedno od deset poslovnih subjekata koje je imalo kontakta sa javnim službenicima je platilo mito u godini ranije.

Utvrđeno je i da je gotovo polovina (46,6%) od svih plaćenih mita javnim službenicima u BiH, plaćena gotovinom i da je prosječan iznos mita 318 KM. Hrana i piće (u 29% slučajeva) je sljedeći najpopularniji način plaćanja mita i na poslijetku (11,4%) ispitanika izjavljuje da su platili mito u obliku protuusluge. 

Poslovni subjekti koji navode da plaćaju mito čine to u prosjeku 6,6 puta godišnje, otprilike jedno mito svakih osam sedmica. Raširenost i učestalost plaćanja mita je veća u Federaciji BiH (13,2% i 7,4%) nego u RS-u (5,5% i 4,8%). Prisutnost podmićivanja je veća za manja preduzeća (10 do 49 uposlenika), nego za preduzeća drugih veličina.   

Građevinski sektor ima najvišu stopu prisutnosti podmićivanja, 15% ispitanika iz građevinskog sektora potvrđuje da su dali mito javnim službenicima. Zatim slijedi sektor transporta i skladištenja (11,1%), te sektor trgovine na veliko i malo (9,9%). 

Stopa prisutnosti podmićivanja javnih službenika je najveća za organe zdravstvenih ustanova (8,5%) i policijske službenike (6,1%). 

Glavna svrha plaćanja mita je da se ubrza procedura (29%) i da se omogući okončanje procedure (17,4%). Osim toga, 8,6% mita se daje bez konkretne neposredne koristi, uz pretpostavku da će ovi “slatkiši” u budućim interakcijama potaknuti javne službenike da provode postupke u interesu preduzeća.

“Usljed ograničenih ljudskih i materijalnih resursa Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) do sada nije sprovela vlastito istraživanje vezano za učestalost korupcije i definisanje njene zastupljenosti u pojedinim oblastima ili sektorima. Ta su istraživanja jako skupa i zahtijevaju znatna novčana sredstva koja trenutno nismo osigurali. Ali na našu inicijativu  i uz  pomoć organizacije UNODC tokom 2103. godine izvršeno je istraživanje o poslovanju, korupciji i kriminalu u BiH“, kaže Sead Lisak, direktor APIK BiH.

Lisak navodi da je jedna je stvar percepcija a druga stvarni empirijski podaci do kojih se dolazi istraživanjem.

Nevladine organizacije su prije dvije godine izašle sa podatkom da svake sekunde u BiH korupcija pojede 47 KM. I ni jedno životno poglavlje nije je pošteđeno.

Deklarativna borba

“Stvarna politička volja za borbu protiv korupcije u BiH nije nikada od okončanja rata bila prisutna. Sve antikorupcijske reforme i šire reforme na jačanju vladavine prava bile su provođenje od strane međunarodne zajednice bilo nametanjem bilo vrlo snažnim pritiskom na domaće političke lidere. Generalno, može se konstatovati da je u BiH prisutna sistemskakorupcija, a da je najveći problem upravo kleptokratska politička elita. Političke partije su zapravo ustrojene kao mafijaške organizacije bez elementarne unutrašnje demokratije, sa primarnim ciljem da “izvlače” javna sredstva i transferišu ih članovima. Stoga je i teško očekivati od političkih partija koje su zapravo zločinačke organizacije da pokažu spremnost da se istinski bore protiv korupcije. Ako je HDZ u Hrvatskoj osuđen zbog takvih stvari, onda nije teško zamisliti kolike su razmjere zločina korupcije koji se u BIH dešavaju”, kaže Srđan Blagovčanin, direktor Transparency Internationala Bosne i Hercegovine (TI BIH).

On navodi da procedure oko pripreme nacrta Zakona o javnim nabavkama i Zakona o sukobu interesa RS jesu bile transparente, ali da tek treba da vidimo kakav će razultat ovih procesa biti u smislu kvaliteta zakona kada budu usvojeni.

“Mislim naravno na prihvatanje sugestija koje su u javnoj raspravi upućivane na prijedloge zakona. Ono što je činjenica da mi imamo jedan negativan trend na devastaciji postojećeg zakonskog okvira koji je usvojila medjunarodna zajednica. Prije svega mislim na sporazum SNSD SDP, kojim je predviđeno urušavanje jako bitnih zakona i instituta za borbu protiv korupcije. Zakon o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou je upravo kao rezultat tog sporazuma potpuno devastiran. Još uvijek nije uspostavljena komisija koja će odlučivati o sukobu interesa. Slično je urađeno i sa zakonom o finansiranju političkih partija, koji je izmjenjen prije dvije godine na način da političkim partijama bukvalno omogući da rade šta hoće vezano za prikupljanje i utrošak sredstava. Isto tako dio sporazuma SNSD-SDP je usmjeren na izmjene zakona kojim se reguliše imenovanje tužilaca na način da se ono stavi u nadležnost parlamenta dakle političkih partija. Na to je upozorila i Venecijanska komisija kao velik ikorak nazad u donosu na postojeće stanje. Iz svega ovog se jasno može iščitati šta je zapravo stvarna namjera političkih partija na vlasti”, navodi Blagovčanin.

Sead Lisak, direktor APIK BiH ističe da, nažalost, moramo priznati nepobitnu činjenicu, a to je da svi pokazatelji ukazuju da je u BiH prisutna sistemska korupcija. Što, kako navodi, znači korupcija je zahvatila sve segmente društva.

„Jedini pravi odgovor na ovakvo stanje i pravi način suprotstavljanja ovoj pojavi jeste sistemska borbe protiv korupcije.  Sa druge strane, da je do sad postojala sistemska borbe protiv korupcije sigurno ne bi imali ovako zabrinjavajuće stanje. Prije svega, kao građanin, bio bih presretan da u BiH postoji sistemska borba protiv korupcije, jer bi vladavina prava, poslovni ambijent, povjerenje u institucije vlasti bili na daleko većem nivou što u krajnjoj liniji osigurava daleko demokratskije i humanije uslove za život. Trenutne aktivnosti na polju borbe protiv korupcije koje se provode ad hoc, nekoordinisano pa i u situacijama kada imamo pojedinačne rezultate ne oslikavaju sistemski način suprotstavljanja ovoj pojavi“,  kaže Lisak.

On je najavio da Agencija trenutno radi na izradi nove Strategije za borbu protiv korupcije. Kako kaže, to će biti jedan novi iskorak u planiranju sistemske borbe protiv korupcije, na način da će pripremiti realnosprovodivu strategiju, koja neće biti spisak želja niti deklarativnih opredjeljenja.

Lisak dodaje da kada govorimo o efikasnosti borbe protiv korupcije tu prije svega moramo konstatovati zadovoljavajući zakonodavno-pravni okvir za borbu protiv korupcije. “Nažalost, evidentan je nedostatak sistemskih rješenja u koordinaciji i saradnji među relevatnim nosiocima borbe protiv korupcije na svim niovima.”

Korupcija u javnim nabavkama najveća u Evropi

Prema podacima sa kojima raspolažu u Udruženju građana Tender korupcija u javnim nabavkama u BiH je najveća u Evropi.

U udruženju ističu da oko 4 milijarde koliko se godišnje troši u javnim nabavkama u BiH oko 30%, odnosno milijarda i 200 miliona KM završi u privatnim džepovima.

“Relevantne međunarodne institucije smatraju da korupcija u javnim nabavkama u zemljama u tranziciji se kreće od oko 15-20%, a u istima je učešće otvorenih postupaka, koji se obavezno javno oglašavaju preko 70%, konkretno u Hrvatskoj za 2012. 86%, dok isti u BiH za 2013. godinu istraživanjima Tendera na osnovu obavještenja iz sl. glasnika BiH iznosila su 24,86%. Dakle, ako se ima u vidu da je u BiH u 2013. godini više od 75% nabavki provedeno netransparentnim postupcima, uglavnom pregovarčkim postupkom bez objave i konkurentskim zahtjevom bez objave, a da u istima cijene se dodatno u odnosu na otovrene postupke uvećavaju od 20-60%, navedeni iznos pljačke je minimalan."

Ističu da ovome treba dodati najslabiju primjenu pravne zaštite ne samo u Evropi, jer za proteklih 9 godina ni jedan ponuđač od strane Kancelarije za razmatranje žalbi (KRŽ) nije obeštećen, već kao posljedica presuda Suda BiH, pokrenuto je 14 krivičnih i jedan prekršajni postupak neizvjesnih ishoda, a kažnjeno 10 ugovornih organa od 500 do 1.000 KM, od po ZJN-u mogućih 4.000 KM.

U UG Tender smatraju da novi Zakon o javnim nabavkama (ZJN)  ima za cilj da otvori dodatne prostora za moguće zloupotrebe odredbi ZJN-a od strane neodgovornih pojedinaca u ugovornim organima, a i ponuđačima sklonih korupciji, legalizujući navedeno i bez uglavnom pokretanja mjera odgovornosti.

Kao poseban problem izdvajaju najavljenu reorganizaciju KRŽ i otvaranje dodatne dvije filijale u Mostaru i Banjaluci.

“To će dodatno koštati poreske obveznike i građane ove države oko 2 miliona KM. Istovremeno utvrđivanje 16 izvršilaca, pravnih eksperata i stručljaka za javne nabavke, je za zemlju veličine BiH krajnje neprimjereno, budući da iste poslove u Srbiji obavlja 9 izvršilaca, koji provode i prekršajne postupke u prvom stepenu, u Hrvatskoj 7, koji pokrivaju i oblast koncesija, dok u Sloveniji i Crnog Gori to obavlja 5 izvršilaca.”

EU intergracije – očistiti vlastito dvorište

U okviru Strukturalnog dijaloga o pravosuđu koji BiH vodi sa Evropskom unijom, a posebno u poglavljima  23 i 24 Evropske stečevine prava koja se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i funkcionisanje pravosuđa.

 “EU je u okviru procesa integracije zemalja istočne a posebno jugoistčne Evrope naučila puno važnih lekcija. Jedna od najvažnijih je da zemlje bez uspostavljene vladavine prave ne mogu biti sposobne za članstvo u EU. Vidjeli smo na primjeru Hrvatska da je procesuiranje korupcije posebno one političke bio ključni izazov i da bez procesuiranja korupcije nije moguće osigurati funkcionalnost cjelokupnog državnog sistema. Isto tako vidimo i u Srbiji prve korake na borbi protiv korupcije. To će naravno biti neminovno i u BiH, samo je pitanje vremena i odgovarajućeg pritiska od strane EU”, ističe Blagovčanin.

• Širenje obima strukturalnog dijaloga BiH i EU

Lisak iz APIK BiH  navodi da ovaj dijalog, pored strateškog planiranja, može biti akcelerator reformskih procesa koji će nas dovesti do efikasnijeg sistema borbe protiv korupcije a koji će u krajnjoj instanci biti osnov jačanja povjerenja u institucije sistema kao i svijesti šire javnosti o negativnim posljedicama koje korupcija nosi.

“Jasna odlučna i praktična politička podrška kao signal izvršnim agencijama da djeluju u skladu sa svojim nadležnostima, uključivanje civilnog društva kao katalizatora i pokazatelja stvarnih potreba, doprinos svakog građanina pojedinačno na način da ne prihvataju korupciju kao sredstvo za osiguranje individualnih potreba, etičko ponašanje donosilaca odluka osiguraće sinergiju koja može pobijediti korupciju”, poručuje Lisak.

Blagovčanin dodaje da je i stvaranje političke volje uslov svih uslova.

“To je ujedno i najteži uslov. U slučaju BiH politčka volja za borbu protiv korupcije se može desiti kao rezultat zajedničkog pritiska EU i građana. Jasno je da političke elite ni u danas razvijenim demokratijama nisu postale odgovrne i opredijeljene da rade u javnom interesu same od sebe. Dakle mora postojati tražnja za politčkom odgovrnošću i stalni pritsak na politčke elite od strane građana i civilnog društva. Isto tako neophodno je redukovati vaninsticuionalnu moć političkih elita i njihovu kontrolu nad institucijama koje onda koriste da bi realizovali vlastite uske partiklarne interese. Posebno je važno osigurati nezavisnost i funkcionalnost pravosuđa, koje je danas nažalost potpuno zavisno od politike”.

Prema pisanjima bh. medija naredni sastanak u okviru Strukturalnog dijaloga bi trebao da se održi u Sarajevu 13. i 14. maja, a biće u prvom planu posvećen borbi protiv korupcije, sukobu interesa, finansiranju političkih stranaka i dr. Navodi se da je predviđeno da učesnici  razgovaraju o nacrtu strategije za borbu protiv korupcije na nivou BiH.