izvor: Srna

"Ono što je najvažnije jeste da smo obezbijedili stabilnost i funkcionalnost budžeta, da smo izvršavali svoje obaveze, servisirali dug, ali i izmirivali obaveze prema budžetskim potrošačima", rekla je Cvijanovićeva u intervjuu Srni.

Ona je naglasila da je Vlada kombinovala set sistemskih i kratkoročnih interventnih mjera i, uprkos, ekonomskoj krizi bila posveća velikim projektima.

"Uspjeli smo da obezbijedimo vraćanje pet odsto plate budžetskim korisnicima u julu prošle godine, a išli smo i na povećanje penzija za 3,5 odsto u septembru. Sad slijedi i dodatno povećanje penzija od dva odsto. Ako tome dodamo redovno usklađivanje penzija od 1,6 odsto na početku 2013. godine, to zapravo znači - ako uporedimo januar 2013. i januar 2014. godine - povećanje penzije za ukupno 7,3 odsto", precizirala je Cvijanovićeva.

Navodeći da je svjesna da je to povećanje penzije nedovoljno da bi se značajno poboljšalo materijalno stanje penzionera, Cvijanovićeva je istakla da, ipak, ono predstavlja dobar gest i znak da je Vlada prepoznala potrebu da se interveniše u toj oblasti, što će se morati činiti i u budućem periodu.

Premijer Srpske je napomenula da je Vlada uspjela da poveća i davanja za boračke kategorije, zadrži nivo upisnina na visokoškolskim ustanovama u Srpskoj, koje su značajno manje u odnosu na Federaciju BiH, a posebno u odnosu na zemlje u okruženju, te podsjetila i da su ostale iste cijene smještaja i ishrane studentima, koje su najniže u regiji.

"Ovdje nije riječ samo o pomoći studentima, koliko i pomoći njihovim roditeljima i svim onim porodicama koje imaju studente", rekla je Cvijanovićeva i dodala da ostaje obaveza univerziteta da se povećaju smještajni kapaciteti, na čemu oni i rade.

Govoreći o stanju u poljoprivredi, Cvijanovićeva je navela da je Vlada Srpske izmirila obaveze po osnovu subvencija od 28 miliona KM, obezbijedila sredstva za plavi dizel, proljećnu i jesenju sjetvu, dok će u narednih mjesec ili dva biti izmirene i preostale obaveze iz 2013. godine.

Predsjednik Vlade Srpske je podsjetila da je preduzet i cijeli set mjera u oblasti zdravstva, među kojima je i rješavanje problema viška radnika.

"Mogli smo taj broj da svedemo na onaj koji bi bio adekvatan određenom subjektu, ali naravno da se nismo odlučili da pošaljemo ljude kući, ostavimo ih bez posla, nego da idemo težim putem - da ih zadržimo na radnom mjestu i kroz određene aktivnosti menadžmenta omogućimo opstanak takvih subjekata", istakla je Cvijanovićeva.

Govoreći o smanjenju stope nezaposlenosti, ona je podsjetila da je Vlada Srpske, kroz realizaciju akcionog plana, uspjela da obezbijedi dodatna zapošljavanja i samozapošljavanja, što su pozdravili i socijalni partneri.

Ona je rekla da se cijeli set mjera koje je Vlada preduzimala odnosio na očuvanje postojećeg broja radnih mjesta i oživljavanje preduzeća koja su gotovo bila zaboravljena.

"Veoma je važno da Vlada nije išla na povećanje poreza, niti uvođenja novih, a da je, u vrijeme ekonomske krize, uspjela napraviti program koji će značiti rasterećenje privrede. Cijenimo da će to proizvesti pozitivne rezultate u svim sferama", rekla je Cvijanovićeva u intervjuu Srni.

Ona je naglasila da se time postiže dvostruki cilj - pomaže se privredi, a obezbjeđuju se radnici i njihovo prioritetno pravo da dobiju zarađenu platu.

"Uveden je i neoporezivi dio plate od 200 KM i ograničeni su parafiskalni nameti, a tu je i cijeli niz zakonskih rješenja, među kojima je zakon o multilateralnoj kompenzaciji, kao i zakon o fiskalnoj odgovornosti. Sve su to stvari koji treba da omoguće veću likvidnost privredi", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da je Vlada u protekloj godini uspjela da sačuva ili oživi oko dvije do dvije i po hiljade radnih mjesta kroz podršku preduzećima koja su gotovo bila "izbrisana sa privredne mape" i omogući im poslovanje.

"Imamo subjekata koji vode sudske sporove, što znatno otežava intervenciju Vlade, ali ono što možemo obećati je da ćemo gdje god postoji prostor za intervenciju to i činiti i u narednom periodu", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da je konkretno za preduzeće "Birač" iz Zvornika obezbijeđeno nesmetano odvijanje procesa proizvodnje i, što je najvažnije, sačuvano oko 1.000 radnih mjesta, kao i još 600 radnih mjesta koja su u vezi sa tom kompanijom.

Premijer Srpske je napomenula i da se trenutno odvija komunikacija sa Ukio bankom, kako bi se okončao sudski spor i stečajni postupak, te izrazila očekivanje da će saradnja u tom pogledu biti nastavljena.

"Bitno je da ona postoji, nemamo rokove kad će se šta desiti i to je prosto nemoguće prejudicirati, ali tijesna saradnja postoji, kao što postoji i saradnja između tužilaštava i institucija vlasti na utvrđivanju odgovornih u ovom slučaju", rekla je Cvijanovićeva.

Govoreći o preduzeću "Energoinvest - Rasklopna oprema" iz Istočnog Sarajeva, Cvijanovićeva je navela da je u perspektivi otvaranje novih radnih mjesta u ovom kolektivu, te najavila mogućnost da "Rasklopna oprema" postane jedno od veoma važnih remontnih centara regionalnog karaktera.

Cvijanovićeva je podsjetila da je i u Fabrici duvana Banjaluka očuvano skoro 300 radnih mjesta. "Paralelno su tekle i naše aktivnosti na 'pospremanju' stanja u javnim preduzećima i tu su zabilježeni pomaci, a jedan od dobrih primjera su 'Šume Republike Srpske', gdje su ciljevi koje je Vlada zadala realizovani u kraćem roku nego što je bilo predviđeno. Zajedno sa rukovodstvom ovog preduzeća idemo ka tome da 'Šume' budu ne samo stabilne, nego da donose dobit Republici Srpskoj", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da su sanirane i štete koje su postojale u "Željeznicama Republike Srpske", iako u tom preduzeću, kako kaže, ima još puno izazova.

Na osnovu svega što je Vlada uradila u proteklom periodu, kaže Cijanovićeva, očigledno je da nema mnogo razloga za svakodnevne napade opozicije.

"Opozicija ima pravo da kritikuje, ali se mora razgraničiti da li je u pitanju pravljenje galame bez argumenata ili neko ima nešto da podnese kao argument. Nažalost, u većini slučajeva bila je samo galama kako neće biti plata i penzija, zatim galama o 'Eklektroprenosu' i projektu 'Srednja Drina', ali u pravilu uvijek je u kratkom roku demantovano ono što je opozicija govorila. Nad tim se oni, a ne mi, trebaju da zamisle", naglasila je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o projektu "Srednja Drina", izgradnji tri hidrocentrale na rijeci Drini, što je zajednička aktivnost BiH, Srbije i Italije, te spekulacijama da će projekat imati negativne posljedice po Srpsku i ispunjavanje obaveza BiH prema direktivi EU, Cvijanovićeva je poručila onima koji spekulišu da moraju raspolagati pravim informacijama da bi mogli da sude o nečemu.

"Prioritetno je početa ova aktivnost na relaciji Srbije i Italije, a s obzirom da je u pitanju granična rijeka, projekat je ponuđen i BiH. Ovaj projekat je sada mnogo manje izvjestan nego prije nekoliko mjeseci i to jednim dijelom zbog krize, a drugim zbog galame, iako je projekat trebalo da bude koristan za sve strane", rekla je Cvijanovićeva i dodala da niko u ovom projektu, a posebno ne članica EU, kao što je to Italija, sigurno neće raditi protiv direktive EU.

Govoreći o mogućim posljedicama po finansijsko stanje u Srpskoj zbog kašnjenja tranše MMF-a i neangažovanja sredstava od "Elektroprenosa", Cvijanovićeva je naglasila da tranša MMF-a nije izostala zato što je Srpska nešto pogrešno uradila, već zato što budžet na nivou BiH nije usvojen u roku koji je tražen od MMF-a.

"Što se tiče raspodjele novca od 'Elektroprenosa', njegov izostanak utiče na to da ne možete prema rokovima i precizno da planirate kada će doći do vraćanja pet odsto plata budžetskim korisnicima", pojasnila je Cvijanovićeva, dodavši da će ta sredstva biti operativna, samo sa nekim odgođenim dejstvom.

Ona je ocijenila da je paradoks priča opozicije i dijela međunarodne zajednice u vezi sa "Elektroprenosom".

"Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i ja, kao predstavnici dva akcionara, ne želimo da ugrozimo investicije, ali ne želimo ni da se bilo ko nama ispriječi na putu da dođemo do sredstava koja nam pripadaju po osnovu suvlasništva u 'Elektroprenosu", poručila je Cvijanovićeva.

Govoreći o uskraćivanju sredstava iz IPA fondova za BiH zato što nije došlo do političkog dogovora u vezi sa odlukom "Sejdić-Finci" i mehanizma koordinacije, Cvijanovićeva je napomenula da ta sredstva ne utiču budžet Srpske.

"Treba jasno znati da sredstva koja nisu došla u BiH nisu namijenjena direktno nijednom korisniku, jer BiH nije u fazi da dobija sredstva za, na primjer, korisnike u poljoprivredi ili u biznisu", pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da ta odluka EU nije održiva i da će neka buduća garnitura rukovodstva u evropskim institucijama, nakon izbora koji slijede u maju, to pitanje posmatrati na drugi način.

02.01.2014. u 10:40h