izvor: Srna

"Na zapadu apsolutno ne postoji interes, niti sposobnost da se BiH ili Republika Srpska primora da održi sadašnju političku fikciju", naglašava Mejer u autorskom tekstu za Srnu pod nazivom "Pitanje nezavisnosti".

On postavlja pitanje - Šta onda zadržava Srpsku da proglasi nezavisnost? - te navodi da je nastavak postojanja BiH zasnovan na tri mita.

Mejer kao prvi mit navodi snagu Dejtonskog sporazuma, naročito člana 4, drugi mit je da se BiH "održava zajedno" djelovanjem stranaca, a treći mit je da će priroda političke zajednice u BiH biti irelevantna kada BiH uđe u EU.

"Ako bi ovi mitovi nestali, budućnost nezavisnosti ostaje u rukama ljudi koji žive u tom regionu", naglašava Mejer.

Mejer podsjeća da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nikada ne dozvoljava da njegova raznolika publika zaboravi da je opcija nezavisnosti "uvijek na stolu".

"Kada god Dodik pokrene pitanje nezavisnosti, on uvjerava građane Republike Srpske da oni imaju opcije koje idu mnogo dalje od unije sa FBiH, podsjeća svoje domaće protivnike da je on i dalje glavni, upozorava `strance` da Republika Srpska nije ni u kakvoj obavezi prema njima, drži distancu prema sasvim `nefunkcionalnoj` FBiH i tvrdi da članstvo u EU nije nužno funkcija unifikacije BiH“, naglašava Mejer u autorskom tekstu.

Stoga, dodaje on, vraćanje na ovu temu služi jedinstvenoj političkoj svrsi - da Republika Srpska ima otvorene opcije kao politička zajednica, a i Dodik lično.

Govoreći o prvom mitu, Mejer navodi da Dejtonski sporazum vrši veliki uticaj zato što ga je napisala i nametnula "međunarodna zajednica", posebno SAD.

"Član 4 predstavlja nezgrapnu gomilu kompromisa, a polovina mjera uspostavljena je suštinski kao način da se pokuša postići ravnoteža između tri političke/etničke zajednice koje nisu bile spremne da se ujedine u jednu državu.

Ali, a možda je to i značajnije, Dejtonski sporazum uspostavljen je i da bi Americi omogućio da se izvuče iz bosanske `političke zbrke` što je prije moguće. Time su prikrile - ili ignorisale - najozbiljnija pitanja u BiH. Upravo je to učinilo da politički motivi `nezavisnosti` postanu privlačni liderima Srpske. U stvari, sada postoji interes na zapadu da se Član 4 pojača", navodi Mejer.

Američki stručnjak za Balkan podsjeća da je postojalo vrijeme kada je bila istina da se BiH "održava zajedno" djelovanjem stranaca, ali da je to sada mit, koji počiva na percepciji unutar BiH, uključujući i Republiku Srpsku, da "stranci" imaju snagu da održe nezavisnost i "suverenitet" BiH.

"U stvari, na Zapadu trenutno postoji malo interesovanja, uključujući Vašington, da se BiH održi kao jedna zemlja i, što je još važnije, Zapad nema mnogo snage kojom može da utiče na evoluciju političke zajednice u BiH. Situacija je sada potpuno drugačija nego tokom devedesetih. Na zapadu apsolutno ne postoji interes, niti sposobnost da se BiH /ili Republika Srpska/ primora da održi sadašnju političku fikciju", naglašava Mejer.

Ovaj mit o djelovanju stranaca počiva i na pogrešnoj percepciji među manjim brojem zapadnih zvaničnika, naročito u Vašingtonu, da oni i dalje imaju moć da nameću "jedinstvo" BiH. Ali njihovo uvjerenje zasnovano je na anahronizmu, pogrešnoj pretpostavci da i dalje imaju moć koju više nemaju, navodi Mejer.

Treći mit je da će priroda političke zajednice u BiH biti irelevantna kada zemlja uđe u EU. Ovaj argument zasnovan je na mitu da će članstvo u EU ukloniti značaj i realnost granica. To je bila nada osnivača i mnogih lidera EU. Ali, ističe Mejer, to nije istina.

Mejer podsjeća da su članice EU prihvatile određena zajednička pravila i obaveze, ali to ni izbliza nije učinilo da granice postanu nevažne.

"One su i dalje značajne za brojne vojne, društvene, ekonomske i političke nadležnosti. U stvari, od 2008. godine dešava se stalna renacionalizacija državnih nadležnosti. Britanija će održati referendum o nastavku članstva, postoji zamor od širenja, a i podjele unutar EU na nekoliko tabora, pri čemu je južni dio kontinenta najsiromašniji i najmanje uticajan", naglašava Stiven Mejer u autorskom tekstu za Srnu "Pitanje nezavisnosti".