izvor: Tanjug/Frontal

Posmrtni ostaci Milunke Savić, položeni su poslije 40 godina od njene smrti uz najviše vojne i državne počasti, intoniranjem himne "Bože pravde" i počasnu paljbu na beogradskom Novom groblju.

Komemorativnom skupu i parastosu, uz članove porodice i brojne građane, prisustvovali su predsjednk Srbije Tomislav Nikolić, ministri Nebojša Rodić, Ivan Mrkić, Velimir Ilić, Tomislav Jovanović, Aleksandar Antić i Milan Bačević.

Prenošenju posmrtnih ostataka heroine prisustvovali su i potpredsjednik Skupštine Srbije Konstantin Arsenović, zamjenik predsjednika Skupštine grada Beograda Zoran Alimpić, načelnik Generalštaba Vojske Srbije Ljubiša Diković, nadbiskup Stanislav Hočevar, predstavnici ambasada i vojni izaslanici 19 zemalja i veliki broj građana.

Vijence na Milunkin grob položili su predsednik Srbije, potom ministar Aleksandar Antić u ime vlade, a zatim i Arsenović, Alimpić i Diković ispred srpskog parlamenta, grada Beograda i Vojske Srbije.

Prije polaganja kovčega, predsjednik Srbije je istakao da srpska heroina liči na svoju zemlju - odvažna kada treba, nepobjediva i uspravna, svakom da se nađe i pomogne, a opet skrajnuta kada drugi pomisle da tako velika i snažna može da zasmeta.

Nikolić je rekao da nikad nije kasno da se sagrešenja koja su drugi napravili prema Srbiji i njenim velikanima isprave.

"Danas to činimo zahvaljujući Milunkinoj porodici što nam je dozvolila da joj se odužimo kako dolikuje, da počiva među ljudima koji ispisuju istoriju naše zemlje"", rekao je predsednik Srbije.

On je naveo da je jugoslovenska ideologija, doktrina uravnilovke i umanjivanja značaja svega što je srpsko, gurnula u mrak Srbiju i njenu tradiciju, a za njom i sve velikane ratova, kulture, privrede, kao i istorijski kontekst pre Drugog svetskog rata.

"Tako je Milunka Savić podijelila sudbinu Srbije i bila nevidljiva, neprimjetna, beznačajna - ne za Srbiju, nikada za Srbiju, već za komunističku Jugoslaviju. Zato što je ostala Srpkinja i srpski borac, a nije postala Jugoslovenka i nije bila jugoslovenski partizan", ukazao je Nikolić.

Predsednik Srbije je naveo da vjeruje u postojanost pojedinačnog i kolektivnog pamćenja i u odanost zemlji i da će Srbija očuvati sjećanje na ženu koja je u mnoštvu hrabrih muškaraca bila najveći junak Prvog svjetskog rata.

Parastos Milunki Savić, ispred crkve Svetog Nikole na Novom groblju služio je patrijarh srpski Irinej, koji je ukazao da je Milunka žrtvovala sebe bez ostatka, doživjela i snosila sve teškoće rata i stradanja i dočekala ono za šta se i borila - slobodu srpskog naroda.

Patrijarh je zahvalio Vladi Srbije na odluci da se prenesu njeni posmrtni ostaci u Aleju velikana i naveo da je riječ o "svetom djelu".
"Ovo sveto djelo ne bi bilo završeno, ni savršeno ako bi se samo na ovome poštovanje prema njoj završilo. To ne bi bilo dovoljno ako ne bi ušlo u školske udžbenike i istoriju kao primjer koji svijetli u ovom vremenu konfuznom, tragičnom i nesretnom", rekao je patrijarh.

Kako je naglasio, riječ je o srpskoj heroni koja je jedinstvena, ne samo u našem svijetu i vremenu, nego i antičkom zbog hrabrosti i rodoljublja koje je pokazala, ali to se moglo i očekviati od Milunke, rođene na tlu Nemanjića.
"Niko nije tako shvatio ili malo je onih koji su tako shvatili odnos prema otačestvu, vjeri i svemu onome što se srpski zove", ukazao je patrijarh.

Stražu pored kovčega sa posmrtnim ostacima ispred crkve Svetog Nikole čuvala je Garda Vojske Srbije i predstavnici društava za negovanje tradicije.

Milunka Savić - srpska Jovanka Orleanka

Milunka Savić, srpska Jovanka Orleanka, učestvovala je u dva balkanska i Prvom svjetskom ratu i nosilac je vojne zlatne Karađorđeve zvijezde sa mačevima, zlatne medalje za hrabrost "Miloš Obilić", Legije časti IV stepena, Legije časti V stepena, fransuskog Ratnog krsta i spomenica ( Albanska spomenica i spomenica Solunskog fronta 1915 -1965).

Rođena je krajem 19. vijeka u selu Koprivnica, nedaleko od Raške, a učestvovala je u balkanskim ratovima pod imenom Milun Savić, šišala se i povijala grudi kako se ne bi otkrilo da je žena, ali Milunkina "tajna" otkrivena je pošto je u Bregalničkoj bici (1913) ranjena u grudi.

U Prvom svjetskom ratu bila je dio čuvenog "Gvozdenog puka", najelitnijeg Drugog puka srpske vojske "Knjaz Mihailo".
U jesen 1915. godine Milunka je, u Makedoniji, teško ranjena u glavu i tako povrijeđena povlačila se preko Albanije. Poslije nekoliko mjeseci oporavka vratila se na Solunski front gdje je učestvovala u bitkama koje srpska vojska vodi na ljeto i jesen 1916. godine.

Poslije rata, heroina Velikog rata radila je u Bosni i Hercegovini kao kuvarica, bolničarka, kontrolor u fabrici vojnih uniformi. Poslije urgencija saboraca, 1929. godine se zaposlila kao čistačica u Hipotekarnoj banci u Beogradu, gdje je provela najveći dio radnog vijeka.

Umrla je 5. oktobra 1973. godine.

Posmrtni ostaci Milunke Savić u Aleju velikana prenijeti su iz porodične grobnice, na inicijativu Istorijskog muzeja Srbije, i uz pomoć njenih potomaka, grada Beograda, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, SPC, Ministarstva odbrane, i pod pokroviteljstvom predsednika Srbije.

Nedavno je snimljen i premijerno prikazan dokumentarno-igrani film "Milunka Savić - heroina velikog rata".

11.11.2013. u 08:37h