Uoči jesenjeg samita najmoćnijih zemalja svijeta u Sankt Peterburgu papa je poslao pismo Putinu kao domaćinu tog velikog skupa, tražeći da se lideri najvećih zemalja dogovore i traže pregovorima rješenje za izlaz iz krize u Siriji i da se tako izbjegne bombardovanje te zemlje. Bila je to indirektno i podrška Vladimiru Putinu koji je upravo upozoravao da napad na Siriju ne može da donese mir.

Diplomatske veze između Rusije i Vatikana su bile prekinute poslije Oktobarske revolucije. Tek šezdesetih godina obnovljeni su kontakti, a SSSR i Vatikan su uspostavili odnose na nivou predstavništava 1989. Mnogo godina kasnije podignuti su na nivo ambasada. S papom su se sretali i Gorbačov i Jeljcin, a Putin čak tri puta. Jeljcin je pozivao papu Jovana Pavla Drugog da posjeti Rusiju, ali do toga nije došlo, jer joj se protivila Ruska pravoslavna crkva.

Iako su odnosi između Moskve i Vatikana iz godine u godinu bolji, Ruska pravoslavna crkva je do sada smatrala da će susret dvojice vjerskih poglavara biti moguć kad Vatikan odustane od prozelitizma, odnosno, od „zauzimanja“ teritorija na kojima nikada prije nisu živeli katolici.

Primjera radi, posljednjih godina izgrađeno je više katoličkih hramova u Sibiru i u Kazahstanu. Postoji još jedan problem koji je vezan za Ukrajinu. RPC smatra da Vatikan može da utiče na grkokatolike, tj. na unijate u Ukrajini, da ne osvajaju pravoslavne hramove i ne pretvaraju ih u svoje. Na drugoj strani, grkokatolici tvrde da su to njihovi hramovi koji su im oduzeti u vrijeme vladavine Staljina.

Bez posredovanja

Kao predsjednici države, ni Medvedev, ni Putin, nisu pozvivali papu da posjeti Rusiju jer u Kremlju ne žele da kvare dobre odnose s Moskovskom patrijaršijom, koja smatra da još nije vrijeme da se sretnu patrijarh i papa. U Vatikanu to dobro razumiju, pa i ne očekuju da predsjednik Rusije bude u funkciji posrednika. Uostalom, dijalog između Vatikana i Ruske pravoslavne crkve, odavno se vodi nekim drugim kanalima.