izvor: RTS/Frontal 

Postoje mnogo veće šanse da dođe do intervencije u Siriji, nego da se ona izbjegne, rekao je docent na FPN-u Filip Ejdus gostujući u Dnevniku RTS-a.

Prema njegovim riječima, danas se klizanje ka intervenciji u Siriji ipak malo usporilo, tako da čak i ako dođe do nekog "ograničenog hirurškog napada", Ejdus vjeruje da će se za neku veću operaciju sačekati da tim UN završi istragu.

Kako je rekao, napad bi svakako dodatno zaoštrio odnose između Zapada i Rusije. 

"Međutim ja ne vidim način da se Rusija vojno usprotivi tome. Rusija nema ni veliki interes da uđe u otvoren sukob sa Zapadom", ocjenjuje Ejdus.

Obama je u intervjuu za Pi-Bi-Es rekao da američki zvaničnici vjeruju da je sirijska vlada odgovorna za napad hemijskim oružjem u predgrađima Damaska gdje je poginulo nekoliko stotina ljudi.

"Prije svega, nisam donio odluku. Čuo sam neke stavove naše vojske. Razgovarao sam sa mojim nacionalnim bezbjednosnim timom. Mislim da svi razumijemo strašne stvari koje se dešavaju u Siriji već duže vrijeme. Asadov režim ubija desetine hiljada svojih ljudi", upozorava Obama.

Američki predsjednik ne vjeruje da sirijska opozicija raspolaže hemijskim oružjem koje bi moglo da se upotrebi u tom opsegu.

Obama je rekao da Asadova vlada mora biti kažnjena, ali je istakao da namjerava da izbjegne ponavljanje grešaka koje je Vašington napravio u ratu u Iraku, navode agencije.

"Ne želim nikakav beskonačan sukob u Siriji, već se moramo pobrinuti da kada zemlje prekrše međunarodne norme o naoružanju kao što je hemijsko oružje, koje može predstavljati prijetnju po nas, odgovaraju za svoje postupke", objasnio je Obama.

Obama je dao intervju poslije sjednice Savjeta bezbjednosti UN čije stalne članice nisu postigle dogovor o rezoluciji koju je predložila Velika Britanija.

Rezolucijom bi bila odobrena upotreba vojne sile protiv sirijskih vlasti i snaga predsjednika Bašara el Asada. Predstavnici Rusije i Kine su ranije napustili sjednicu.

Sa druge strane, Rusija oštro osuđuje najave eventualne vojne intervencije u Siriji, a pozive na akciju ocjenjuje kao kršenje međunarodnog prava.

"Planovi nekih zemalja da izvrše vojni napad na Siriju predstavljaju flagrantno kršenje ključnih tačaka Povelje UN i drugih normi međunarodnog prava", navedeno je u saopštenju ruskog Ministarstvo spoljnih poslova, koje prenosi AFP.

Rusija ističe da je suviše rano da se razmatra odgovor Savjeta bezbjednosti UN na navodni hemijski napad u blizini Damaska prije nego što tim UN koji ispituje mjesto napada ne objavi rezulate istrage.

Predsjednici Rusije i Irana, Vladmiri Putin i Hasan Rohani kasno sinoć razgovarali su telefonom i saglasili su se da je upotreba hemijskog oružja nedopustiva, ali su se usprotivili intervenciji protiv Sirije, saopštio je Kremlj.

Uprkos tome, u zapadnim zemljama se sve otvorenije govori o vazdužnim udarima na Siriju. Šef britanske diplomatije Vilijem Hejg istakao je da je akcija moguća i bez odobrenja Savjeta bezbjednosti.

Oglasila se i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je u razgovoru s britanskim kolegom Dejvidom Kameronom rekla je da ima dovoljno dokaza o upotrebi hemijskog oružja u Siriji i da sirijski režim ne smije da se nada da će nastaviti nekažnjeno da vodi rat u suprotnosti sa međunarodnim pravom.

Premijer Italije Enriko Leta bio je umjereniji, i poručio da Italija zbog tradicije i pravnog sistema, zahtijeva legitimni put, "a to je dozvola od UN-a".

Režim sirijskog predsjednika Bašara el Asada i dalje negira upotrebu hemijskog oružja, a ambasador Sirije u UN Bašar Džafari izjavio je da je nekoliko desetina sirijskih vojnika otrovano gasom i pozvao UN da to istraže.