Radioaktivna voda nagomilala se u šupljinama u zemljištu nakon dugotrajnog zasipanja reaktora ogromnim količinama morske vode sa zemlje i iz vazduha, nakon što je u martu 2011. godine veliki cunami prekinuo napajanje reaktora strujom i prouzrokovao topljenje nuklearnog goriva u njima, prenio je RTS.

Najveći dio vode za hlađenje reaktora posljednjih godinu dana se reciklira, odnosno dekontaminira i ponovo vraća u cijevi postavljene oko reaktora u kojima kruži i tako održava jezgra reaktora ugašenim, u stanju u kojem je nemoguća lančana nuklearna reakcija.

Uzrok rasta radijacije ispod centrale još uvijek nije utvrđen, a mediji spekulišu da negdje curi istopljeno nuklearno gorivo ili voda koja održava nisku temperaturu.

Stručnjaci Japanske nuklearne agencije (NRA) zabrinuti su da se ova izuzetno radioaktivna voda, koja sadrži elemente poput stroncijuma i cezijuma 134 i 137, izliva u obližnji okean, što će imati posljedice po životnu sredinu i ishranu ljudi.

Kako je javila dopisnica RTS-a iz Japana Ilja Musulin, rezultati mjerenja, koje je počelo 9. jula, svakodnevno se objavljuju i podudarili su se sa još dva važna događaja u vezi sa nuklearnom nesrećom u "Fukušimi".

Naime, početkom ove nedjelje predstavnici nekoliko nuklearnih postrojenja predali su japanskoj vladi zahtjev za ponovno puštanje u rad šest reaktora širom zemlje, čime je nastavljen proces za povratak nuklearnih reaktora u japansku električnu mrežu.

Ti reaktori prošli su strogi test simulacije nesreće i tekstonska ispitivanja čiji je cilj bio da utvrde da li se oni nalaze na poroznom ili seizmološki aktivnom zemljištu.

Restartovanje nuklearnih reaktora počelo je još prošle godine kada su na insistiranje "Elektroprivrede Kansai", koja pokriva zapadni dio najvećeg i najmnogoljudnijeg japanskog ostrva Honšu, uključena dva reaktora u centrali u mjestu Oi u prefekturi Šiga.

Cijeli proces je, međutim, bio zaustavljen upravo zbog ispitivanja zemljišta ispod i oko nuklearnih centrala. Pritom, seizmolozi su na više lokacija izneli suprotstavljena mišljena, što je izazvalo dodatna kašnjenja.

Konačna ocjena vlade u vezi sa tim zahtjevima biće donijeta za šest mjeseci. Istovremeno, od nuklearnih centrala, koje žele ponovo da prorade, očekuje se da izgrade dodatnu bezbjednosnu i ekološku infrastrukturu.

48 nuklearnih reaktora ne radi

Analitičari procjenjuju da će vlada na čelu sa premijerom Šinzo Abeom, čiji je prioritet oživljavanje ekonomije i smanjivanje deficita u spoljnoj trgovini i državnom budžetu, pozitivno odgovoriti na ove zahtjeve.

Japanski jen oslabio je za čak 30 odsto u odnosu na evro u proteklih šest mjeseci, zbog izvozno orjentisane mašinske i elektronske industrije, ali istovremeno se produbljuju gubici energetskih kompanija, ali i države. Stotine milijardi evra država troši na uvoz energenata, jer 48 nuklearnih reaktora ne radi.

Od deset japanskih energetskih kompanija koje poseduju nuklearne reaktore, njih čak devet su zabilježile gubitke u prošloj fiskalnoj godini, u ukupnom iznosu od 160 milijardi dolara.

Procjenjuje se da je u fiskalnoj 2012. godini Japan potrošio čak 241 milijardu dolara na uvoz fosilnih goriva, što je skoro za 36 odsto više nego prije nesreće u Fukušimi.

Među prvim prijavljenima za restartovanje nije bilo "Tokijske elektroprivrede" koja je vlasnik uništene centrale u Fukušimi i trenutno najomraženija kompanija u zemlji.

Ipak, i ta velika kompanija, do 2011. godine četvrta najveća energetska kompanija u svijetu, zatražiće uskoro restartovanje dva od sedam reaktora u najvećoj nuklearnoj centrali na svijetu "Kašivazaki Kariva" u prefekturi Njigata, izjavio je direktor Naomi Hirose.

Međutim, veliki problem je to što se ta centrala nalazi na trusnom području koje je 2007. godine bilo pogođeno zemljotresom koji je izazvao manju štetu na postrojenju i zaustavio njegov rad na nekoliko mjeseci zbog popravki i testiranja.

Rukovodstvo "Tokijske elektroprivede", međutim, tvrdi da je od tada centrala ojačana, te da seizmolozi procjenjuju da zemljište neposredno ispod centrale nije bilo epicentar zemljotresa bar 120 000 godina.

Klimavi heroj Jošida

Paralelno sa ovim događajima, posljednje dane svog života u bolnici je provodio Masao Jošida, šef nuklearne centrale "Fukušima 1" u vrijeme nuklearne krize u 2011.

Jošida, koji je hvaljen kao heroj zbog svoje odlučnosti u najtežim trenucima krize i činjenice da je odbio pogubnu naredbu iz štaba kompanije u Tokiju, preminuo je 9. jula od raka jednjaka.

Naime, nakon udara velikog cunamija koji je zaustavio automatsko hlađenje reaktora u centrali, Jošida je otpočeo sa upumpavanjem morske vode u reaktore kako bi spriječio njihovo pregrijavanje, ali su mu pretpostavljeni naredili da sa time smjesta prestane jer morske voda izaziva koroziju i uništava reaktore.

Jošida se, međutim, oglušio o to naređenje, čiji je cilj bio smanjenje ekonomske štete kompanije. To bi, međutim, vjerovatno prouzrokovalo još veće pregrijavanje, odnosno snažnije eksplozije u reaktorima i oslobađanje još većih količina radijacije. Time bi bio ugrožen opstanak japanske prestonice.

Pojedini japanski mediji, međutim, prozivaju Jošidu, jer je bio jedan od rukovodilaca "Tokijske elektroprivrede" koji su 2009. godine odbili da preduzmu zaštitne mjere u centrali, uprkos upozorenju da bi ona mogla postati žrtva velikog cunamija, jer su smatrali da je takav mračan scenario nerealan.

Smatra se da Jošida nije žrtva izlivanja radijacije u centrali u martu 2011, jer mu je rak otkriven svega nekoliko mjeseci kasnije, a za formiranje kancera nakon izlaganja zračenju je potrebno više godina.

(RTS/Frontal)