Granični prelaz Gradiška na sjeveru i novoizgrađeni prelaz Bijača, na jugu zemlje, biće jedini specijalizovani prelazi, takozvani BIP-ovi, prilagođeni za izvoz robe životinjskog porijekla, a koja podliježe strogim procedurama prilikom ulaska na tržište Evropske unije.

„Do izgradnje novog graničnog prelaza koji će koštati do 27 miliona KM i biće jedan od najmodernijih u regionu, ovaj  granični prelaz će imati djelimično problema jer je najfrekventniji i nalazi se na neprirodnoj lokaciji, u centru grada. Zajedno sa opštinom Gradiška moramo ponijeti taj teret što znači da ćemo biti uprilici da kratkoročno  investiramo u te probleme koji budu evidentirani prilikom upotrebe tog graničnog prelaza od 1. jula“ izjavio je Nikola Špirić, predsjedavjući Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prilikom obilaska graničnog prelaza u Gradišci.

„Ono što možemo da vidimo je da se sredstva koja je dobila Gradiška i Uprava za indirektno oporezivanje se implementiraju i da će do konca naredne sedmice sve biti završeno i da će biti nesmetan protok roba i ljudi. Uradili smo sve ono što je malo ko, i ko je bio optimistički nastrojen, očekivao - da ćemo ova dva granična prelaza do 1.7. staviti u puni pogon. Bićemo posvećeni izgradnji novog graničnog prelaza. Projekat je gotov. Građevinska dozvola će biti vrlo brzo gotova i očekujemo da će tender biti završen do kraja septembra mjeseca i da će se ući u izgradnju do kraja ove godine tog graničnog prelaza“, rekao je on.

Novi prelaz u Čatrnji pored Gradiške biće izgrađen na kraju jedinog auto-puta u Republici Srpskoj, Banjaluka-Gradiška.

Za BiH je najbolje rješenje da nema graničnih prelaza

Ipak, dolazak Evropske unije na granice Bosne i Hercegovine iako je bio dugotrajan proces pokazuje svu nespremnost bh administracije opterećene političkim nesuglasjem. Samo prije dva dana u Briselu su potpisana tri dokumenta kojim se, između ostalog, omogućava nesmetan promet roba i ljudi između BiH i Republike Hrvatske. Tom prilikom prisutni zvaničnici iz Bosne i Hercegovine isticali su „istorijski značaj“ parafa na tim papirima. Međutim, tome je prethodila 24-časovna agonija u režiji najviših političkih struktura u BiH da li će uopšte do toga doći.

Situacija u kojoj se po političkoj osnovi može osporiti sve što se tehnički dogovori u bilaterlanim ili trilateralnim susretima, a po naknadno ustanovljenim propustima, jasno ukazuje da se Mehanizmi koordinacije, kao jedan od osnovnih uslova za daljne napredovanje Bosne i Hercegovine na evropskom putu, moraju što prije ustanoviti i početi implementirati.

„U zemlji treba činiti sve da ovi granični prelazi bez obzira koliko bili moderni ili imali problema, što je moguće kraće traju. I to je obaveza svih nas unutar Bosne i Hercegovine. Ako svi budemo posvećeni tome, onda smo na dobrom putu“, konstatovao je Nikola Špirić.

U Gradišci očekuju povećanje prometa do 20 odsto

Gradiška je najfrekventniji granični prelaz. Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oprezivanje Bosne i Hercegovine navodi da će doći do opterećenja ovog prelaza do za dodatnih 20 odsto.

„Do 30.6. očekujemo prelazak do milion putnika, 54.000 teretnih motornih vozila,  11.000 autobusa. To je naša stvarsnot sa kojom se susreću i naši zaposlenici koji rade na ovom GP i stanovnici Gradiške i lokalna zajednica“, izjavio je Džakuka ističući da će se prema analizama ove Uprave nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju zbog svoje namjene, na ovom prelazu povećati promet za 20 odsto.

Zoran Latinović, načelnik opštine Gradiška, je svjestan da će se njegovi sugrađani u nredne dvije do tri godine susresti sa problemima, ali i da će lokalna zajednica kojom upravlja učiniti sve da omoguće noramlna život, ali i da Gradišku predstave u što boljem svjetlu.

„Lokalna uprava će se potruditi da ovaj dio grada malo i modifikuje u smislu da zgrade, javne površine i slično pripremimo kako bismo poslali pozitivnu sliku ne samo iz ove opštine nego iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Da težimo evropskim standardima, evropskim integracijma i da na ovom projektu u Gradišci pokažemo svoju potpunu političku odgovornost. Da odgovorno izvršavamo funkcije koju su nam građani povjerili“, rekao je Latinović.

„Intezivna saradnja opštine gradiška i UIO traje već intezivno sedam mjeseci i privodimo kraju građevinske radove na određenim korekcijama proširenja graničnog prelaza, pripremanj infrastrukture kako bismo mogli prihvatiti pojačani protok roba i putnika“, naglasio je Latinović.

Puštanje u promet BIP Bijača 28. juna

Predstavnici Uprave za inderektno oprezivanje, koja je nadležna za osposobljavanje funkcionisanja BIP-ova do 1. jula, prije Gradiške boravili su u Bijači. Tom prilikom konstatovano je da su će i ovaj prelaz spremno dočekati Evropu na granici i da će biti otvoren za promet dva dana prije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju.

"Granični prelaz imaće sve prateće objekte, kao i veterinarsku inspekciju, fitosanitarnu inspekciju i sanitarna preduzeća, pripadnike Granične policije. Radovi su u završnoj fazi i sve će biti završeno do 28. juna", naveo je Nikola Špirić.

Za Frontal su iz Uprave za indirektno oprezivanje ranije saopštili da izgradnja graničnog prijelaza Bijača ulazi u svoju završnu fazu.

“U tijeku su instalaterski i krovopokrivački radovi,  montaža kontrolnih kabina  i opreme , te saobraćajne signalizacije. Granični prijelaz će biti spreman s  01.07. za nesmetan promet roba i ljudi, funkcionirat će kao privremeno rješenje dok se ne  završi 3. faza, kada će biti u punom kapacitetu.

Značaj ovog prijelaza je veliki, kao kontrolna točka na južnom dijelu  koridora Vc biće jedan od značajnijih prijelaza u BiH, na kome će se odvijati promet roba životinjskog podrijetla.

Pored izgradnje graničnih prijelaza Bijača i Gradiška , UINO će graditi granične prijelaze Ivanjicu i Goricu preko kojih  će se odvijati promet roba biljnog podrijetla”, saopštavaju iz Uprave.

Njen prvi čovjek, Miro Džakula ipak ističe da nakon pripremanja graničnih prelaza za protok ljudi irobe i dalje ostaje drugo, značajnije pitanje – ima li Bosna i Hercegovina sistem akreditovanja proizvoda koje bi mogla izvoziti u EU.

"Ključno je pitanje da li postoje akreditacijske kuće koje mogu certificirati naše proizvode koje mi možemo ponuditi tržištu od 500 miliona stanovnika. I to je ono čemu moramo težiti u budućnosti kako bismo dali priliku našem gospodarstvu da se što bolje razvija", zaključio je Džakula.

Bijaču gradile domaće firme

U prvoj fazi izgradnje novog prelaza Bijača učestvovale su domaće kompanije, rekli su za Frontal iz Javnog preduzeća „Autoceste Federacije BiH“ Mostar. Iako je rok za završetak njihovih poslova bio 1.juni, kako navode,  sve predviđene radove su okončali prije tog roka.

„JP Autoceste FBiH d.d. Mostar završilo je u potpunosti radove na izgradnji graničnog prijelaza Bijača čija je vrijednost iznosila 12 miliona KM. Na izgradnji su bile angažovane domaće kompanije Euroasfalt, ŽGP i Hidrogradnja. Radovi su trajali pet mjeseci, a službeni rok je bio 1. juni, 2013.“

Iz Autocesta Federacije BiH ističu da je najveći izazov tokom radova bio iskopati brdo visoko 30 metra, a široko 180 metara.