Odnosi među zemljama koje su nastale raspadom bivše Jugosavije sve više se prate ekonomskim parametrima. Nekada jedinstveno tržište je i danas usmjereno na međusobni promet roba i usluga. Potrošačke navike se neumoljive i podaci pokazuju da u slučaju Bosne i Hercegovine Republika Hrvatska predstavlja jednu od značajnijih izvoznih destinacija.

Ipak, u proteklih nekoliko godina polovinu od ukupnog izvoza BiH je plasirala na tržište Evropske unije. To će se nakon 1. jula ove godine, kada Hrvatska postane punopravna članica EU, povećati za dodatnih oko 15 odsto učešća  i iznosiće skoro 2/3 ukupnog izvoza.

Preostalo je još mnogo toga što treba da urade različite institucije i sami proizvođači

Međutim, prisustvo na tržištu EU za proizvođače i administraciju unutar BiH predstavlja izazov, jer se moraju ispoštovati evropski standardi u procesu proizvodnje i  kontrole kvaliteta namirnica koji se naročito moraju implementirati kod proizvoda životinjskog porijekla. Do danas, od ukupnog izvoza poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku oko 40% predstavljaju proizvodi životinjskog porijekla.

Bosna i Hercegovina je donedavno učinila malo sistemskih napora da se pripremi za uslove koji će nastati po pridruživanju Hrvatske EU.  To je za Frontal potvrdio Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Mirko Šarović:

„Preostalo je još mnogo toga što treba da urade različite institucije i sami proizvođači. Naš fokus je sada na industriji mlijeka i mesa, a posebno mesa peradi. Uočen je nedostatak kod nekih laboratorija koje nisu akreditovale odgovarajuće metode, nedostaje edukovanih inspektora. Mučimo se i sa uspostavljanjem registra primarnih proizvođača itd. Naravno, ima i niz drugih aktivnosti koje bi trebalo učiniti do dolaska inspektora iz Dablina, čiji su nalazi bitni za dobijanje EU broja“, rekao je Šarović.

Najbolji ministar u prošloj godini po ocjeni novinara, a upravo zbog aktivnosti na polju prilagođavanja BiH dolasku EU na našu granicu,  ne želi da se bavi procjenama gubitaka koje će BiH imati zbog  kašnjenja u ovim reformama:

„Nezahvalno se u ovom trenutku baviti procjenama, ali svi izvoznici u Hrvatsku neće do 01.07. uspjeti obezbijediti EU broj. U Hrvatsku izvozimo na godišnjem nivou 600 miliona evra, od toga poljoprivrednih proizvoda oko 100 miliona. Ako izgubimo, izgubićemo pretežno u oblasti poljoprivrednih proizvoda i hrane, ali samo jedan dio tržišta, jer ostale grane su ispunile uslove za izvoz u Evropsku uniju“, rekao je Šarović za Frontal.

Savjet ministara BiH je prošle godine na zahtjev Agencije za bezbjednost hrane BiH donijelo set pravilnika iz tzv „higijenskog paketa“ s ciljem harmonizacije akata sa standardima koje propisuju EU. Ovo predstavlja ključno horizontalno zakonodavstvo sigurnosti hrane u Evropskoj uniji i preduslov za izvoz, jer higijenski paket je set EU propisa koji utvrđuju pravila o higijeni prehrambenih proizvoda koji su proizvedeni u EU ili u nju uvezeni iz zemlje koja nije članica EU

Međutim, BiH nakon usvajanja „higijenskog paketa“, kako između ostalog, navodi i Direkcija za Evropske integracije BiH u svojoj brošuri „Na granici sa EU“, mora još da:

• Uspostavi centralnu bazu podataka za sistem službene kontrole
• Pripremi laboratorijske strategije za ispitivanje uzoraka uzetih u kontekstu službenih kontrola lanca hrane i hrane za životinje
• Uspostavi sistem stručne revizije odobrenja za objekte za izvoz u EU
• Uspostavi provjeru sistema kontrole uvoza hrane za životinje i prehrambenih proizvoda koji nisu životinjskog porijekla
• Reorganizuje strukture službene kontrole na svim nivoima
• Izradi strategiju komuniciranja nadležnih organa kako je predviđeno Regulativom (EC) 882/2004
• Izradi plan horizontalne i vertikalne kontrole radi jedinstvene i dosljedne primjene službenog sistema kontrole na svim nivoima

 
Jedna od karika u uspostavljanju sistema za izvoz roba životinjskog porijekla na tržište Hrvatske, odnosno EU je i Veterinarska inspekcija inspektorata Republike Srpske.

Glavni republički veterinarski inspektor, Ljiljana Gojić, za Frontal ističe da ova inspekcija zajedno sa nadležnim organima i institucijama u RS i BiH, učestvuje u realizaciji aktivnosti koje su definisane u preporukama Kancelarije za  hranu i veterinarstvo Evropske komisije (FVO) i TAIEX –a (Technical Assistance and Information Exchange Instrument), kao i Akcionog plana u sektoru mljekarstava koji je donesen u saradnji sa ekspertima iz Slovenije.

„U tom smislu intenzivno se radi na implementaciji procedura propisanih u pravilnicima `higijenskog paketa`, koji su doneseni u cilju postizanja ekvivalentnosti sa EU standardima. To se odnosi na uslove koje moraju ispuniti subjekti u poslovanju s hranom, u pogledu higijensko - tehničkih uslova, provođenja vlastitih kontrola i sljedivost hrane u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije.Takođe, važno je istaći zahtjeve za uspostavljanje sistema službenih kontrola radi verifikacije postupanja u skladu sa odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja“, naglasila je Gojićeva.

Prema njenim riječima, neophodno je jačanje veterinarske inspekcije u kadrovskom, edukativnom i organizacijskom pogledu, kako bi zajedno sa drugim nadležnim inspekcijama i organima obezbjedili provođenje procedura u lancu sigurnosti hrane koji je implementiran u zemljama u okruženju, a kako bi se ostvarila nesmetana trgovinska razmjena.

Optimizam uoči dolaska kontorle FVO

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske navode da u RS postoji visok nivo ispunjenosti uslova  Oni su iznijeli stav da će kada je riječ o inspekciji FVO-a  „raditi na otklanjanju svih nedostataka u oblasti zdravstvene zaštite životinja i javnog zdravstva, a koji se odnose na proizvodnju namirnica, kako bi se mogao dati prijedlog inspekcijskom timu FVO -a za uvrštavanje RS i BiH na listu zemalja koje mogu izvoziti namirnice animalnog i biljnog porijekla u EU“.

Sa izuzetno izraženim optimizmom na ovu temu je za Frontal govorio Vladimir Usorac, prvi čovjek Udruženja mljekara i govedara Republike Srpske:

„Mi ćemo do 1.jula imati izvozne brojeve. Sve je spremno i početkom aprila očekujemo dolazak komisije Evropske unije i nema nikakvog razloga da ne dobijemo izvozne brojeve i da ne izvozimo i dalje u Hrvatsku, a onda i u EU“, kategoričan je Usorac ne želeći da uzima u obzir mogućnost da mlijeko ne poteče ka Hrvatskoj.

FVO kontrola

Međutim, realnost je puna procedura koje BiH nije ispoštovala na vrijeme.
Firme iz BiH koje žele da izvoze ribu, mliječne proizvode, perad i jaja u EU moraju biti navedene u odgovarajućoj odluci Evropske komisije. To podrazumijeva pozitivne nalaze revizije Kancelarije za životne namirnice i veterinarstvo Evropske komisije (FVO) i usvajanje plana praćenja rezidua od strane Evropske komisije.  Trenutno, BiH može da izvozi u EU samo riblje proizvode. FVO neće davati saglasnost za izvoz preduzećima ponaosob već će ocjenjivati mogućnosti sistema kontrole životnih namirnica u pogledu garantovanja standarda zdravstvene i veterinarske ispravnosti koji su ekvivalentni standardima EU na osnovu obilazaka određenih objekata, analize zakonskih propisa i njihove primjene u zemlji.

Između provedene inspekcijske kontrole i izdavanja odobrenja prođe između 6 mjeseci i godina dana. Sljedeći dolazak FVO kontrole očekuje se u martu ili aprilu.

Do dolaska Evropske unije na naše granice ostalo je još 137 dana.

(Frontal)