Dojčinović u intervjuu Srni naglašava da je pao manji grad u Semberiji i u podmajevičkom kraju, ali da nisu zabilježene veće vremenske nepogode zbog kojih bi voćari imali značajnije probleme. On podsjeća da prošle godine voćari skoro da i nisu imali berbu zbog aprilskog mraza koji je odnio rod, čime je pričinjena šteta u iznosu od 43 miliona KM.

Prema njegovim riječima, lanjske posljedice suše i mraza odraziće se i na ovogodišnji rod, koji će, vjerovatno, biti manji nego što je uobičajeno, ali se bez obzira na to očekuju dobar i kvalitetan prinos. "Ako ne bude suše, imaćemo veoma kvalitetnu jabuku", navodi Dojčinović.

Da voćari ne budu u potpunosti zadovoljni, potrudio se "drvenar" - štetotična koja se posljednjih mjesec dana pojavila u predjelima Potkozarja i nanijela ogromne štete. "Drvenar" je napao sadnice uzrasta od tri do pet godina, koje su najkvalitetnije i u koje su voćari uložili najviše sredstava i primijenili najsavremeniju tehnologiju.

"Na sreću, nema ga na cijeloj teritoriji Srpske. U Potkozarju je uništeno na stotine hektara i u tom dijelu Republike moraće da 20 odsto zasada čupaju i spale sadnice", pojašnjava je Dojčinović i dodaje da ovaj insekt napada oslabljena stabla, te da se takve mjere moraju preduzeti kako bi se zaštitila zdrava stabla.

Voćari se uzdaju u obećanje ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Steve Mirjanića /koji ih je posjetio prije nekoliko dana/ da će biti iskorištene sve mogućnosti kako bi bile ublažene posljedice ovog problema.

Dogovoreno je da bude završena kompletna procjena za 110 zahtjeva voćara. Još nije poznato kolika je šteta, ali se procjenjuje da će biti veće nego prošle godine zbog mraza i suše.

Udruženje voćara Republike Srpske ne raspolaže tačnim podacima koliko je voćnih zasada u Srpskoj, jer ima mnogo mladih zasada koji još nisu registrovani ni u Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge, niti u udruženjima.

"Računamo da mladih zasada ima više od 30 odsto koji još nisu u rodu. Trenutno imamo više od 3.000 hektara jabuke, te određenih količina kruške i šljive. Prema našoj procjeni, imamo 5.000 do 6.000 hektara pod svim vrstama voća", naveo je predsjednik Udruženja.

Dojčinović kaže da su voćari Srpske veoma zainteresovani za sadnju trešnje, čiji se zasadi intenzivno podižu, jer je "to trenutno najbolji biznis" te da je i dalje aktuelna inicijativa da Srbac, Gradiška, Laktaši i Kozarska Dubica rade na brendiranju regije preko jedne njemačke kuće, što bi podrazumijevalo dobijanje međunarodno priznatog brenda za jabuku, šljivu i kiseli kupus.

Prema njegovim riječima, ova aktivnost, čija se realizacija očekuje sljedeće godine, omogućila bi siguran izvoz tih proizvoda. "Veoma malo izvozimo, a puno uvozimo voća. Prošle godine imali smo loš rod, a još nismo uspjeli prodati naše voće zbog prekomjernog uvoza i nelojalne konkurencije", istakao je Dojčinović.

On je naglasio da domaći voćari ne mogu biti konkurentni, jer voćari drugih zemalja imaju velike izvozne subvencije, koje iznose 0,20 evra po kilogramu izvezenog voća u BiH, plus subvencije za proizvodnju i stimulacije po hektaru.

Domaći voćari to nemaju i kada izvoze proizvode plaćaju 0,10 evra samo za carinu. "Za prodato voće preko računa imamo četiri do pet feninga po kilogramu, što je zanemarljivo da bismo bili konkurentni", rekao je predsjednik Udruženja voćara Srpske. On tvrdi da se u domaćoj proizvodnji jabuke napravi višak od čak 20 odsto, te da su osim jabuka, ponekad i breskve voće kojeg ima više nego što je potreba na tržištu BiH, dok su šljive i kruške manjak.

Uobičajena godišnja proizvodnja šljive u Srpskoj godinama je bila oko 90.000 tona, jabuke 46.000 tona i kruške oko 17.500 tona, što je prošle godine drastično umanjeno zbog vremenskih nepogoda. Prošle godine iz BiH izvezeno je više od 20.000 tona voća vrijednosti 38 miliona KM, što je smanjenje u odnosu na 2011. kada je izvezeno više od 29.000 tona vrijednosti 47 miliona KM, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

U istom periodu BiH uvezla je više do 144.000 tona voća vrijednosti 122 miliona KM. Količina uvezenog voća ista je kao 2011. godine, a najviše je uvezeno iz Italije, Hrvatske, Slovenije i Turske.

(Srna/Frontal)