Ministar Tegeltija smatra da bi do izmjena ovog Zakona moglo doći već ove godine, ali je za sada, kaže, još rano govoriti o visinama stopa poreza kojim bi se stvorio preduslov za pravedniji poreski sistem.

Progresivne stope poreza odavno su praksa u Evropi, a sve u cilju da država višom stopom poreza oporezuje one koji zarađuju mnogo više od prosječnih građana. Upitno je koliko Republika Srpska ima građana sa visokim ličnim primanjima, a koji bi mogli biti oporezovani na ovaj način.

U Poreskoj upravi odbili su nam dostaviti informaciju koliko ljudi u RS mjesečno zarađuje na primjer više od 2.000 KM. Pitanje je koliko u RS uopšte ima „bogatih građana“, a čije bi zarade mogle da podliježu progresivnim stopama oporezivanja. Vjerovatno da ni Poreska uprava nema tačne podatke, jer su i najbogatiji, često u svojim kompanijama prijavljeni na prosječnu platu.

Ministar finansija RS za CAPITAL objašnjava da je preduslov promjena Zakona o radu, jer progresivna stopa poreza na dohodak mora ići na teret onoga ko prima veću platu.

„Kada govorimo o našem sistemu oporezivanja, zaista sa 10% poreza na dohodak ne možemo reći da je to visoka stopa oporezivanja. Priča o tome da li da onaj ko više zarađuje treba i više da plati podrazumijeva se kada je u pitanju progresivna stopa, a ne proporcionalna kao što je sada slučaj kod nas. Jedan sam od onih koji smatraju da treba da postoji progresivna stopa, međutim svako uvođenje ove progresivne stope neće dati efekte dok ne izmjenimo Zakon o radu i ne budemo ugovarali bruto plate. Tada će država opredjeljivati se da li će davati šanse poslovnoj zajednici ili zaposlenim radnicima“, poručuje ministar Tegeltija.

Sada kada bi uveli progresivnu stopu, smatra on, cijeli teret bi pao na javni sektor i dio finansijskog sektora koji već ima ugovorene bruto plate.

„Kada uvedemo progresivnu stopu poreza na dohodak, ona će ići na teret onoga ko prima veću platu. Recimo, ako imam 3.000 KM platu meni je svejedno koja je to stopa ako pada na teret poslodavca, ali svugdje u svijetu kada govorite o bruto plati porez pada na teret zaposlenog“, pojašnjava Tegeltija.

Iz Poreske uprave RS do sada je u medijima objavljen samo podatak da je 2011. godine  jedno najveće mjesečno primanje iznosilo vrtoglavih 220.249 KM, a dobio je zaposleni u jednoj mikrokreditnoj organizaciji.

Drugo najveće mjesečno primanje u Srpskoj iznosilo je 97.689 KM i riječ je o osobi zaposlenoj u bankarskom sektoru, a treća, takođe, isplaćena u bankarskom sektoru iznosila je 88.821 KM.

Ipak, najsvježije podatke o ličnim zaradama u 2012. godini Poreska uprava nije mogla da nam ustupi, pravdajući se da je rok za podnošenje godišnje prijave za porez na dohodak istekao 31.marta, te je u toku ažuriranje pristiglih podataka.

„Prijave nam stižu najčešće poštom, koje se nakon toga obradjuju i unose u sistem. Tako da prve sumirane podatke o ličnim primanjima očekujemo krajem ovog mjeseca“, kratko je prokomentarisao portparol Poreske uprave RS Ivan Vučković.

Nepostojanje preciznih podataka o broju imućnih građana u Srpskoj, i ekonomski analitičari smatraju prvom preprekom za donošenje ovog zakona. Prvenstveno zbog toga što bi nepostojanje preciznih baza podataka o visini ličnih primanja moglo da ostavi prostor za malverzacije u vidu neprijavljivanja tačnog iznosa plata.

„Zemlja je u krizi, međutim očigledno je da u Srpskoj postoji sloj građana koji ima znatno viša primanja od većine stanovništva. Zemlje u okruženju i članice EU već odavno primjenjuju progresivne poreske stope na dohodak, ekstraprofit, kapital i imovinu i smatram da bi i kod nas trebalo razmišljati u ovom pravcu. Međutim, treba imati na umu da veliki dio državne administracije ima viša primanja od prosjeka, pa je moguće da bi donošenjem ovakvog zakona mogli upasti u zamku, odnosno da teret ovakvog oporezivanja padne na državni budžet. Što nije dobro. Zbog toga je vrlo važno napraviti tačan uvid u imovinski status građana da se vidi u kojem sektoru radnici nadprosječno zarađuju, pa da se u skladu s tim pronađu zakonska rješenja za oporezivanje. Sve drugo bi bilo samo liječenje posljedica“, rekao je za CAPITAL ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

(Capital.ba/Frontal)