Kako je napomenuo Tanasković, "bilo je uočljivo da se oko pape Benedikta Šesnaestog, uključujući i potrese u njegovom bliskom okruženju i u rimskoj Kuriji, u poslednje vreme nagomilavaju tamni oblaci i vode podzemne bitke koje on nije bio u stanju kontrolisati".

Tanasković je izrazio uvjerenje da će "vrh Rimokatoličke crkve, kao i posle dugog pontifikata pape Jovana Pavla Drugog, imati snage i umešnosti da se izbegne bilo kakav vakuum u vođenju ove hiljadugodišnje institucije i da će izbor novog poglavara svih katolika biti sproveden na vreme i u skladu s precizno utvrđenom procedurom“.

"Ovo nikako ne znači da izboru neće prethoditi, i da već nije u toku, intenzivna, pa i grozničava unutarvatikanska aktivnost postrojavanja, prestrojavanja i pripremanja za taj čin, kao i rojenje često neosnovanih spekulacija o njenim akterima i dinamici u vancrkvenoj javnosti", rekao je Tanasković.

On je ocijenio da je odluka pape Benedikta Šesnaestog da se krajem februara povuče svakako iznenadna i neočekivana i da predstavlja presedan u novijoj istoriji Rimokatoličke crkve.

"Da nije ove okolnosti povlačenje Benedikta Šesnaestog, s obzirom na njegovo vidno pogoršano zdravstveno stanje i opštu zanemoćalost, kao i poodmaklu životnu dob, ne bi moralo biti iznenađujuće“, rekao je Tanasković.

Papa Benedikt Šesnaesti najavio je danas da se povlači sa mjesta vrhovnog poglavara Rimokatoličke crkve, a portparol Vatikana izjavio je da će se papa povući do 28. februara.

Sam papa je izjavio da “njegova snaga više nije zadovoljavajuća, zbog poodmaklih godina, da bi mogao da nastavi da obavi svoju dužnost“.

Benedikt Šesnaesti će tako postati prvi papa koji je podnio ostavku u proteklih nekoliko vijekova.. Posljednji koji je to uradio bio je papa Grgur Dvanaesti 1415. godine.

Na čelo Rimokatoličke crkve Benedikt Šesnaesti došao je u aprilu 2005. godine poslije smrti pape Jovana Pavla Drugog i jedan je od najstarijih poglavara u istorji Rimokatoličke crkve: u aprilu puni 86 godina.

Srna/Frontal