Ljubitelji kafe , a riječ je o više od dvije milijarde ljudi, trebalo bi da se zabrinu. Biljka "Coffea arabica", najčešće konzumirana sorta kafe, mogla bi izumrijeti do 2080. godine, pokazalo je istraživanje britanskih naučnika iz Kraljevskih botaničkih vrtova u jugozapadnom Londonu.

Istraživači pod vodstvom dr. Arona Dejvisa napravili su kompjutersku simulaciju mogućih uticaja klimatskih promjena u istočnoj Africi gdje raste sorta "arabica" i zaključili da bi u idućih 70-ak godina zbog globalnog zagrijevanja mogla nestati mjesta pogodna za rast te biljke.

Najpopularnije piće

Prema najoptimističnijem scenariju emisije ugljen-dioksida koji je objavio Međuvladin panel za klimatske promene (IPCC), 65 odsto mjesta na kojima se danas uzgaja "arabica" biće do 2080. godine neprikladno za gajenje kafe. No, ostvari li se najgori scenario do 2080. godine, nestaće 99,7 odsto današnjih plantaža kafe. Prema sadašnjim nivoima emisije ugljen-dioksida, čovječanstvo je na putu za najgori scenario, što znači da će do 2060. godine globalna temperatura narasti za četiri stepena Celzijusa, a do 2100. godine između pet i šest stepeni.

Kafa je najpopularnije piće na svijetu: dnevno se širom svijeta popije više od 1,6 milijardi šoljica ovog napitka. Nakon nafte kafa je druga roba na svijetu kojom se najviše trguje, s godišnjim izvozom vrijednim 15 milijardi dolara. Najveći potrošač kafe na svijetu je SAD, gdje se dnevno popije 400 miliona šoljica. Međutim, kada se gleda potrošnja po glavi stanovnika, prednjače skandinavski narodi. Tako prosječan Finac godišnje popije 12 kilograma, Šveđanin i Norvežanin 11, a Danac 10 kilograma kafe. Svjetska godišnja potrošnja kafe po glavi stanovnika iznosi prosječno 4,8 kilograma, dok je prosjek u EU 5,8 kilograma.

Istorija gajenja kafe seže u šesti vijek, kada je nekoliko stabala s visoravni u Etiopiji posađeno u Jemenu. Oko 1000. godine od sušenih i prženih sjemenki kafe počeo se pripremati napitak koji se ubrzo proširio širom Arapskog poluostrva. Za vrijeme vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog 1573. godine kafa stiže u Istanbul, gdje postaje neizostavni dio svakodnevice u carskoj plati Topkapi. Evropljani su ukus kafe prvi put osjetili 1615. godine, kada su je mletački trgovci iz Istanbula donijeli u Veneciju.

Stabla iz Etiopije

Ubrzo se kafa proširila širom Evrope i postala popularno piće, a u 17. i 18. vijeku kafane su nicale u Italiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Holandiji i Njemačkoj. Kako bi uživali u omiljenom napitku koji sadrži stimulativno sredstvo kofein, Evropljani su u svojim tropskim kolonijama podigli plantaže kafe.

Danas se kafa uzgaja u 70 zemalja svijeta, a dvije trećine zrna potiče od sorte "Coffea arabica", čija su stabla prije 1.400 godina iz Etiopije presađena u Jemenu. Zrna "arabice" imaju blag i ukus, uz koji se svakoga dana razbuđuju stotine miliona ljudi. Najveći proizvođač "arabice" je Brazil, a slijede ga Kolumbija i Etiopija. Međutim, globalno zagrijavanje postalo je ozbiljna prijetnja.

Biljka "arabica voli blage temperature koje se u prosjeku kreću između 18 i 22 stepeni. Stoga ta biljka dobro uspijeva u planinskim djelovima tropskih područja, na nadmorskim visinama između 1.000 i 2.000 metara. No, kako globalna temperatura raste, tako raste i donja granica na kojoj se kafa uzgaja.

Na primjer, u Kolumbiji se kafa nekad uzgajala na 1.000 metara nadmorske visine, a sada ispod 1.200 metara nadmorske visine ima vrlo malo biljaka "arabice". U Kostariki kafu je na najnižim područjima, na kojima se ranije uzgajala, potisnuo ananas - kaže dr. Piter Bejker, stručnjak za kafu u neprofitnoj organizaciji CABI koja savjetuje farmere u zemljama u razvoju. Bejker se trenutno nalazi u Tanzaniji, gdje pomaže tamošnjim uzgajivačima kafe.

"Cvjetovi kafe vrlo su osjetljivi i ako je temperatura previsoka, zakržljaju. To sada vidimo u Tanzaniji. Nadalje, uslijed klimatskih promjena ugrožen je i kvalitet kafe. Naime, ako zrna prebrzo sazru, kvalitet kafe je narušen - kaže Bejker. - I ono što posebno utiče je povećani broj ekstremnih vremenskih događaja: dugotrajne suše ili kišna razdoblja nikako ne odgovaraju stablima kafe.

Ako je pretoplo i vlažno, lišće kafe na udaru je epidemije, što se uviđa na plantažama u Kolumbiji i sada u Centralnoj Americi - naglasio je Baker i istakao da uzgajivači kafe već osjećaju posljedice globalnog zagrijavanja.

U Kolumbiji su uzgajivači kafe od 2009. do 2012. godine iskusili tri godine gotovo neprestanih kiša. međutim, bez suvog perioda koje je nužno stablima kafe i epidemije gljivičnih oboljenja, prinosi su dostigli najniži nivo u posljednjih 35 godina.

"Centralna Amerika je jako na udaru zbog haotičnog vremena: učestalih uragana i vremenskih fenomena kao što su El Ninjo i La Ninja. Plantaže kafe u istočnoj Africi takođe su ugrožene zbog izmjene sušnih i vlažnih perioda. Još uvijek je teško dokazati, ali većina klimatologa vjeruje da će zbog globalnog zagrijavanja vrijeme biti još nepovoljnije, a kafa voli umjerene temperaturne uslove" rekao je Bejker.

Koliko ljudi u svijetu živi od kafe?

"Niko nije tačno izračunao, ali se procjenjuje se da riječ o 10 miliona farmi i oko 50 miliona članova farmerskih porodica, odnosno više od 100 miliona ljudi koji su uključeni u neki dio lanca proivodnje kafe. Procjenjuje se da je maloprodajna vrijednost globalnog tržišta kafe oko 100 milijardi dolara godišnje" - naglasio je Bejker, koji zajedno s kolegama u sklopu Inicijative za kafu i klimu (www.cofeeindclimate.prg) pokušava da pomogne ugroženim farmerima.

Genetski modifikovana kafa?

Zbog neizvjesne sudbine biljke "Coffea arabica", sve više pažnje izaziva "Coffea robusta" čiji je najveći svjetski proizvođač Vijetnam.

Gajenje robuste počelo je u 19. vijeku kao odgovor na epidemiju gljivičnog oboljenja na lišću "arabice", što je opustošilo plantaže kafe u jugoistočnoj Aziji. "Robusta" ima veću količinu kofeina u sjemenkama i može da se gaji na nižim nadmorskim visinama i višim temperaturama nego "arabica". Koristi se kao jeftinija zamjena za "arabicu, ali ima gorko-kiseli ukus koji se mnogima ne sviđa i zbog toga se često mješa s "arabicom". Međutim, naučnici upozoravaju na to kako u divljini raste 125 vrsta kafe, od kojih neke rastu i na temperaturama iznad 30 stepeni Celzijusa.

Neke od njih vjerovatno imaju gene koji bi mogli da pomognu "arabici" da preživi klimatske promjene, pa tako naučnici predviđaju da bi za nekoliko decenija mogla početi proizvodnja genetski modifikovane kafe.

(Glas Srpske/Frontal)